U usporedbi s europskim zemljama, održiva gradnja kod nas još nije u potpunosti zaživila, no dobra je vijest da ima pomaka

Broj zelenih zgrada udvostručit će se do 2018. godine. A gdje je Hrvatska?

Održiva gradnja kod nas još nije u potpunosti zaživila, no dobra je vijest da ima pomaka

Broj zelenih zgrada na globalnoj razini udvostručit će se do 2018. godine, pokazuju rezultati najnovijeg istraživanja Dodge Data & Analytics and United Technologies Corporationa, na kojem je kao istraživački partner sudjelovao i Svjetski savjet za zelenu gradnju Hrvatske. Naime, studija World Green Building Trends 2016. rezultirala je spoznajom da će se broj kompanija, koje očekuju da će se 60 posto zgrada u njihovu vlasništvu certificirati prema međunarodnim standardima zelene gradnje, sa sadašnjih 18 posto podići na 37 posto u samo dvije godine.

Predviđeni rast u najvećoj će mjeri biti dosegnut u zemljama koje još uvijek razvijaju tržišta zelene ekonomije, uključujući Meksiko, Brazil, Kolumbiju, Saudijsku Arabiju, Južnu Afriku, Kinu i Indiju, koje izvješćuju o izuzetnom porastu broja certificiranih projekata prema međunarodnim standardima.

A gdje je Hrvatska? U usporedbi s ostalim europskim zemljama, situacija s brojem zelenih zgrada certificiranih prema međunarodnim standardima je uistinu loša. Naime, prema podacima hrvatskog Savjeta za zelenu gradnju, u Hrvatskoj postoje samo tri certificirana objekta, i to jedan prema LEED-u (poslovna zgrada Adris u Zagrebu) i dva prema BREEAM In use standardu (poslovna zgrada Eurocentar i dio Kuće Europe).

Zakonska regulativa

– U ovom trenutku u Poljskoj su certificirana 444 projekta, u Mađarskoj 99, Češkoj 139, Slovačkoj 33, Rumunjskoj 134, Bugarskoj 23 i Austriji 79. Jedino su Slovenija i Srbija u sličnoj poziciji kao i Hrvatska: Slovenija ima jedan certificirani projekt, a Srbija šest – kaže Snježana Turalija, izvršna direktorica Savjeta za zelenu gradnju Hrvatske, i dodaje kako u tim zemljama uglavnom prevladavaju BREEAM i LEED certifikati, osim u Austriji gdje je puno bolje prihvaćen DGNB međunarodni certifikat.

U Poljskoj su 444 certificirana projekta, u Češkoj 139, u Mađarskoj 99, u Austriji 79, a u Hrvatskoj samo 3

– S obzirom na to da su međunarodni certifikati zelene gradnje dobrovoljni sustavi certificiranja, što znači da nisu zakonski regulirani, vrlo je vjerojatno da zelenih zgrada na tim tržištima ima puno više, samo što nisu dio službene statistike – ističe. To se odnosi i na naše tržište. Sve je više zelenih projekata u pripremi, mnogi su već u upotrebi, no ako nisu certificirani prema međunarodnim standardima zelene gradnje, nitko nije u mogućnosti konstatirati njihov točan broj.

Međutim, Snježana Turalija napominje kako nikako ne bismo smjeli uspoređivati zgrade certificirane prema našoj regulativi jer certifikat energetske učinkovitosti mjeri samo jedan mali dio zelenog zgradarstva i nikako ne može biti relevantan u kontekstu svjetskih trendova zelene gradnje. Naime, u Hrvatskoj je trenutačno aktualna priča o energetskoj učinkovitosti, koja je jedan značajni i integrirani dio zelene gradnje, no nikako nije jedini parametar održivosti.

Zgrade nulte energije

– Investitori još uvijek nisu svjesni benefita zelenih zgrada, a to su ekonomska isplativost, veća vrijednost građevine, smanjeni troškovi održavanja, veće zadovoljstvo zaposlenika, veća produktivnost, smanjen broj bolovanja… – objašnjava. Ipak, pozitivni se pomaci odvijaju s aspekta nacionalne zakonske direktive. Hrvatska se obvezala da sve nove javne zgrade od 2018. i sve nove privatne zgrade od 2020. moraju biti projektirane i građene prema nZEB standardu, što znači zgrade gotovo nulte energije, a to će dovesti do kvalitetnijeg i zelenijeg zgradarstva u Hrvatskoj.

Tu je i nacionalni program energetske obnove za razdoblje od 2015. do 2020., u planu je i zelena javna nabava, a dovršava se i Niskougljična strategija za Hrvatsku. – Trenutačno u Hrvatskoj ima desetak projekata koji se pripremaju za certificiranje prema međunarodnim standardima zelene gradnje. Jedan od takvih je Zračna luka Zagreb. Očekuje se definitivno porast broja zahtjeva za certificiranje, a Hrvatski savjet za zelenu gradnju procjenjuje da ćemo do 2020. godine doseći brojku od 50 certificiranih objekata prema međunarodnim standardima zelene gradnje – zaključuje.

Sudjelovalo je čak 1000 stručnjaka iz 69 zemalja

Studija World Green Building Trends 2016. nastala je uz podršku United Technologiesa, članice Stručnog korporativnog odbora koji djeluje pri Svjetskom savjetu za zelenu gradnju, te uz pomoć US Green Building Councila, organizacije i globalne tvrtke Saint-Gobain, također uključene u rad Stručnog korporativnog odbora. U istraživanjima je sudjelovalo više od 1000 stručnjaka na području zelene gradnje u 69 zemalja, uključujući savjete za zelenu gradnju, investitore, građevinske tvrtke, proizvođače materijala i tehnologija, arhitekte…

Benefiti zelenih građevina

Broj zelenih zgrada na globalnoj razini udvostručuje se svake tri godine.

Brazil očekuje šesterostruki rast postotka onih kompanija koje planiraju certificirati svoje kapitalne projekte prema zelenim standardima (sa 6 na 36 posto), Kinu očekuje peterostruki porast, a u Saudijskoj Arabiji očekivani porast iznosi sa 5 na 32 posto

Vlasnici zelenih zgrada očekuju prosječan porast vrijednosti njihovih građevina za 7 posto u odnosu na tradicionalno građene zgrade

Benefit od zelenih građevina je smanjenje troškova upravljanja

Najsnažniji sektor zelenih zgrada su komercijalne zgrade, pri čemu gotovo polovica ispitanika u istraživanju vjeruje da će u sljedeće tri godine sagraditi neki zeleni komercijalni projekt

Foto: arhiva EPH i Skansa

Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. lipanj 2024 20:18