Za razliku od prije šest, sedam godina kada su se nekretnine masovno gradile, prodavale i kupovale bez obzira na cijenu i lokaciju, današnje je tržište nekretnina vrlo specifično. Očekivanja prodavatelja i kupaca nikad nisu bila toliko različita, transakcija nema puno, a sve slabija kupovna moć građana, uz novonastale promjene u zakonskoj regulativi, nikako ne ukazuju na pozitivan zamah na tržištu nekretnina. Ipak, cijene i dalje padaju, ali mnogi i dalje žive u vremenu kada su nekretnine bile precijenjene i ne odustaju od svojih želja, pa na taj način blokiraju promet na tržištu.
Kupci znaju što žele
– Možemo reći da su se cijene stabilizirale, ali još bilježimo lagani pad, pogotovo za nekretnine čiji vlasnici dosad nisu prihvatili promjene na tržištu te samim time nisu ni imali uspjeha u prodaji. No, velik broj njih još ima nerealna očekivanja i drži cijene na razini otprije nekoliko godina – komentira Vladimir Žerjavić, regionalni direktor RE/MAX-a Hrvatska, i dodaje kako su sadašnje cijene primjerenije za naše tržište. Kupci su danas, ističe, zahtjevniji jer su više educirani i upoznati s procesom kupnje te prate kretanje cijena, a upravo ih sadašnje cijene potiču da odlučnije donose odluku o kupnji stana ili kuće. – Dolaze s idejom da kupe kvadrate po korigiranoj cijeni i traže nekretnine na dobrim lokacijama, s dobrim rasporedom, kvalitetnom gradnjom i opremom visokog standarda, što se prvenstveno odnosi na novogradnju.
Traže se i derutne nekretnine po nižim cijenama, koje će potom sami ureditim po svojim željama. Primjećuje se da im je sve važniji veći broj spavaćih soba, s obzirom na to da je razina komfora koja se danas traži porasla u odnosu na prijašnje godine. Ali, prije svega očekuju realnu cijenu koju su spremni platiti. Zanimljivo je kako se za neku nekretninu pojavi interes u onom trenutku kada se realno postavi njena prodajna cijena. U tom trenutku često za kvalitetnu nekretninu dobijemo više ponuda odjednom – kaže. S druge strane, još postoji dio prodavatelja koji su kupovali nekretnine prije krize, 2007. i 2008. godine, a sada vrlo teško prihvaćaju da moraju spustiti cijenu svojih nekretnina za više stotina eura po kvadratu ako je žele prodati.
Profesionalne agencije
– Klijenti često misle da sami mogu voditi složeni proces prodaje ili kupnje nekretnine, ali praksa je pokazala da to ipak nije tako te se klijentima preporučuje da se, ako dođu u poziciju da prodaju ili kupuju nekretninu, obrate profesionalnim agencijama za posredovanje u prometu nekretninama, koje znaju kako i spremne su pomoći klijentima da jedan od najvažnijih poslova u životu uspješno privedu kraju – ističe. Prema njegovim riječima, najviše je transakcija od 75.000 eura do 100.000 eura, a mi smo istražili što se za taj iznos moglo kupiti prije krize, a što se može danas. Prema podacima Burze nekretnina, koja statistiku temelji na realiziranim kupoprodajnim cijenama, danas se za 75.000 eura može dobiti čak 42 kvadrata više nego 2008. godine. Konkretnije, za taj se iznos 2008. godine mogao kupiti stan prosječne površine od 51 kvadrat: u Zagrebu je prosjek bio 43 kvadrata, u Dalmaciji 54, a u ostatku Hrvatske 85 kvadrata. Danas se, pak, za taj iznos može kupiti stan prosječne površine od 93 kvadrata: u Zagrebu je prosjek 59 kvadrata, u Dalmaciji 80, a u ostatku Hrvatske 67 kvadrata.
Korigirane cijene
Govorimo li o iznosu od 100.000 eura, danas se može dobiti 10-ak kvadrata više nego 2008. godine. Detaljnije, za taj se iznos 2008. godine u prosjeku mogao kupiti stan od 55 kvadrata: u Zagrebu je prosjek bio 61 kvadrat, u Dalmaciji od 44 do 65 kvadrata, a u ostatku Hrvatske od 48 do 79 kvadrata. Danas se u prosjeku može kupiti stan od 66 kvadrata: u Zagrebu 60 kvadrata, u Dalmaciji 66, a u ostatku Hrvatske 70 kvadrata. – U principu, za taj iznos u Zagrebu se moglo kupiti oko 25 posto manje kvadrata, koliko su cijene u međuvremenu pale. Naime, ovisno o mjestu i lokaciji, cijene su korigirane prema dolje za 25 do 40 posto. Možemo reći da su se vratile na razinu iz razdoblja prije nekretninskog buma koji je trajao nekoliko godina, a eskalirao je 2007. i 2008. godine. Spomenuo bih da su cijene, primjerice u Zagrebu u određenim kvartovima, gdje je potražnja veća od ponude, korigirane i neće više znatno ići dolje, dok istodobno možemo reći da u pojedinim dijelovima grada prostora za korekciju cijena još uvijek ima – napominje Žerjavić.
Domaći kupuju stanove
Dodaje kako domaći kupci u Zagrebu kupuju većinom stanove, dok stranci traže najam poslovnih prostora. Na obali, pak, kuće za odmor i apartmane kupuju prvenstveno stranci, i to najviše Slovenci, zatim Nijemci, Austrijanci, Talijani i Mađari, što je logično budući da je državljanima tih zemalja Hrvatska lako dostupna kao auto-destinacija. – Gotovo svaka deseta nekretnin , koju su kupili stranci, u vlasništvu je Austrijanaca – kaže Žerjavić.
Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!
