Iako ne postoji konkretan razlog zašto je ostavljanje keksića i čaše mlijeka Djedu Božićnjaku na Badnjak prije spavanja postala i ostala tradicija, nekoliko je terorija zašto je taj običaj prihvaćen u cijelom svijetu.
Prvo, to bi moglo biti povezano sa Svetim Nikolom. Naime, djeca su Svetom Nikoli ostavljala hranu i piće u razmjenu za darove. No, ostavljanje keksića i mlijeka može biti povezano i s poviješću božićnog drvca. Iako i Latvija tvrdi da su oni prvi okitili božićno drvce 1510. godine, drugi zapisi govore da običaj kićenja drvca potječe iz srednje Njemačke, gdje je nastao u 16. stoljeću kada su se drvca kitila jabukama i keksima, pa bi se prema vjerovanju Djed Božićnjak poslužio ponuđenim kada bi nosio darove. Tijekom vremena ukrasi su se promijenili, no ideja o kratkom zalogaju za Djedicu je ostala.
Nadalje, običaj može biti povezan i s norveškom mitologijom, prema kojoj su ljudi ostavljali sijeno i šećer za Odinovog konja Sleipnera s osam nogu kako bi se zaustavio pored njihovih domova, ostavljajući slastice.
I zadnje, ostavljanje kolačića i mlijeka može biti povezano s Velikom depresijom. Smatra da se su za to vrijeme rodotelji poticali djecu da dijele s drugima, među ostalim i sa Djedom Božićnjakom i njegovim sobovima.
