Riječ je o modelu u kojem neki privatni investitor postaje vlasnikom zajedničkog prostora zgrade na najvišoj etaži, ali ga ne otkupljuje od ostalih stanara, nego se obvezuje platiti rekonstrukciju cijele zgrade ili pojedinog njezina dijela
Koliko ste puta u posljednjih nekoliko godina bili na tavanu i koliko ste puta izašli na terasu svoje zgrade? Priznat ćete da je to rijetko, ako ne i nikako. Pogotovo ako živite u zgradi koja je stara stotinjak godina i znate da vas tamo ne čeka ništa ljepše od derutnih prostorija i vlage. Zgrada s takvim prostorijama u Zagrebu ima na stotine. Budući da od takvih prostora zapravo i nema neke koristi, postoji ideja na koji način da mračna i zapuštena šupa postane itekako korisna.
S druge strane, postoje prostorije kojima pristup imaju isključivo stanari koji žive u potkrovlju i ostali suvlasnici se bore protiv mogućnosti dodjeljivanja prostora. Problem je u tome što, da bi se bilo što radilo sa zajedničkim prostorijama, potrebna je suglasnost svih suvlasnika.
Upravo zato donosimo vam primjer iz zagrebačke Ilice gdje su suvlasnici dobrovoljno prepustili svoje potkrovlje privatnom vlasniku koji je tamo napravio lijep stan. Kako i zašto su “darovali” svoju imovinu?
Jednostavno i korisno
– Budući da smo predvodnici u energetskoj obnovi, htjeli smo pokazati na koji se još način može obnoviti zgrada a da pritom svi profitiraju. Riječ je zapravo o vrlo jednostavnom modelu koji za stanare znači višestruku uštedu – objašnjava Dražen Pomper, direktor tvrtke Monel koja se bavi upravljanjem zgrada.
S ovim primjerom tako zaljučujemo naš ljetni serijal “Energetska učinkovitost u zgradarstvu” u kojem smo proteklih tjedana pisali o energetskom pregledu, certificiranju, realizaciji projekta, primjerima iz prakse…
Riječ je, dakle, o zamjeni tavanskog prostora objekta za obnovu fasade i krovišta. Naime, gotovo cijeli Donji grad u Zagrebu na najvišim etažama ima tavanski prostor na kojem se nalaze ostave suvlasnika. Vrlo često, s obzirom na to da je riječ o starijim zgradama, u te prostore nitko ne ulazi godinama. Najčešći razlog je to što ti prostori više nisu prikladni za očuvanje stvari jer je prostor star i zapušten, a nerijetko prokišnjava i prepun je vlage.
Kako bi se priča ostvarila, nužno je prikupiti suglasnost sto posto suvlasnika određene zgrade
– Dakle, vrlo je jednostavno. Zgrada je stara i nužna joj je obnova fasade i krovišta, ali na računu od pričuve nema dovoljno novca. Suvlasnici se odluče potražiti investitora kojem će dati tavan u zamjenu za obnovu zgrade – objašnjava Pomper iz tvrtke Monel koja upravlja zgradom gdje je to napravljeno.
U ovom slučaju nije riječ o klasičnoj prodaji, već o dogovoru. Tavan koji ionako nitko ne koristi daje se investitoru koji ne daje fizički novac, nego plati izolaciju za zgradu, farbanje stubišta i zamjenu krovišta…
Puno papirologije
– Sve ovisi o dogovoru između dvije strane. Ovisi o broju kvadrata, stanju zgrade i tome što se sve treba sanirati. U našem slučaju, trebalo je mnogo toga sanirati jer je zgrada sagrađena 1938. godine, a oblik zgrade je specifičan. Izgleda kao slovo H pa ima više krovišta i više fasada – kaže Pomper.
U ovaj projekt krenulo se 2007. godine i ostalo je još oko pet posto posla. Odnosno, obnova još jednog dijela krovišta i jedne strane fasade.
Jedan od modela je da se prodajom tavana nekom potencijalnom kupcu dobiju fasade. Nije riječ o klasičnoj prodaji, već o dogovoru. – Projekt je financijski održiv i ide u korist objema stanama – tvrdi Pomper.
Što se suvlasnika tiče, njihova korist je višestruka. Obnovi im se zgrada za koju nemaju financijsku mogućnost obnove, a osim toga, zbog bolje toplinske izolacije računi za grijanje u konačnici budu niži.
S druge strane, investitor dobije prostor od kojeg može napraviti stan ili ured u potkrovlju.
Naravno, procedura i nije toliko jednostavna. Da bi se ovakav projekt ostvario, potrebno je prikupiti puno raznih suglasnosti, a vrlo često se zna dogoditi da netko smatra da će biti izigran.
– U našem slučaju nije bilo većih problema sa suvlasnicima. Zgrada broji 14 suvlasnika, a s obzirom na to da se papirologija skuplja dulje vrijeme, potrebno je i po nekoliko puta skupljati potpise susjeda. Kako u toj zgradi godinama živimo i radimo, poznajemo sve susjede i znali su da će u konačnici profitirati – objašnjava Pomper.
Uređenje fasade, koje je uključilo termoizolaciju, zaslužno je za smanjenje troška grijanja od 30%
Preuredili bez novca
Njegove riječi potvrđuje susjeda Biserka Zaninović koja kaže kako je prije obnove zgrada bila u derutnom stanju.
– Novca za obnovu nismo imali, a zgrada je već bila jako dotrajala. Tavan, ako ćemo iskreno, nisam koristila već deset godina i potpuno mi je svejedno što će biti s njim.
Draženova ideja svima nam se svidjela i nije bilo nikakvih problema – objašnjava Zaninović i dodaje kako joj je nakon obnove u stanu mnogo toplije, a računi za grijanje manji su za 30 posto. Imali su, kaže Zaninović, sreću što je osim fasade i krova uređeno stubište i podrum pa sada zgrada iskače izgledom od zgrada u susjedstvu.
Foto: Tvrtka Monel i Berislava Picek/Cropix
Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!
