SNIZITE TEMPERATURU

Znate li kako se rashladiti bez klime? Ovi provjereni trikovi štede i do 150 eura struje godišnje

 /SHUTTERSTOCK

Dok temperature i računi za struju rastu, mnogi traže način da se što "jeftinije" rashlade u svom domu, kako u SAD-u, tako i u europskim zemljama. Prema procjeni američkog Nacionalnog udruženja direktora za pomoć s energijom (NEADA), prosječno kućanstvo u SAD-u ovog će ljeta potrošiti oko 730 eura na električnu energiju, što je porast od 6 posto u odnosu na prošlu godinu. U nekim dijelovima sjeveroistoka SAD-a, taj iznos skače i do 20 posto.

Klima-uređaji u mnogim domovima "progutaju" i do 40 posto ukupnih ljetnih troškova hlađenja, piše portal El Adelantado. No, prije nego što instinktivno posegnemo za daljinskim upravljačem klime, korisno je prisjetiti se kako su se ranije generacije borile s vrućinom, bez uređaja, ali s puno više promišljenosti. Kako ističe u ovom tekstu dr. Mia Reyes iz američkog Ministarstva energetike, "prvo sjenila, zatim strujanje zraka, pa tek onda izolacija. Ako tim redoslijedom postavite svoj dom, klima vam postaje rezervni alat, a ne oslonac".

image
/SHUTTERSTOCK

Najefikasniji način da se prostor ne pregrijava jest da spriječimo sunčevu svjetlost da uopće dođe do stakla. Nekadašnje američke kuće u toplim krajevima imale su duboke trijemove s južne i zapadne strane upravo iz tog razloga. Danas to možete postići jednostavno, nadstrešnica duga oko 90 centimetara, prilagođena geografskoj širini nekretnine na kojoj se nalazi, blokirat će visoko ljetno sunce, a propustiti nisko zimsko.

Primjerice, jedan dom u Georgiji (SAD) koji je preuređen dodavanjem drvene pergole na južnoj strani zabilježio je pad temperature u prostoriji za 4 °C i smanjenje rada kompresora klime za 15 posto.

PROČITAJTE JOŠ Uz ovo, zaboravit ćete da nemate klima uređaj

Ako ste u najmu, rješenje su sjenila u obliku platnenih zastora koja se mogu jednostavno namotati kad zahladi. Prema istraživanjima, jeftin reflektirajući film na zapadnim prozorima može smanjiti solarno zagrijavanje i do 50 posto. Vanjski element poput tende daleko su učinkovitiji od unutarnjih roleta jer sprječavaju grijanje stakla koje potom zrači toplinu prema unutra.

image

Listopadna stabla kao što su javor i platana, posađena s jugozapadne strane objekta ljeti stvaraju gustu hladovinu

RANKO SUVAR/CROPIX

I drveće ima svoju ulogu u rashlađivanju. Listopadna stabla kao što su javor i platana, posađena s jugozapadne strane objekta ljeti stvaraju gustu hladovinu, a zimi, kada izgube lišće, propuštaju sunce. U čak dvadeset američkih saveznih država, energetske kompanije subvencioniraju sadnju drveća jer se isplati brže od solarnih panela. Jedno odraslo stablo na pravom mjestu može rashladiti više nego cijeli prozor-klima uređaj, a drveće može smanjiti potrošnju energije za hlađenje između 10 i 25 posto.

Nakon sjene, drugi korak je samo kretanje zraka. Kad je riječ o novijim tehnologijama, krovni ventilatori s pametnim senzorima koji se sami gase kad nikoga nema u prostoriji u pilot-studijama Ministarstva energetike smanjili su godišnje troškove hlađenja za 5 posto, bez promjene u radu klime. Povjetarac koji ovakav ventilator stvara može učiniti prostoriju do 4 °C hladnijom, zahvaljujući isparavanju s kože.

image
/SHUTTERSTOCK

Tu su i stari trikovi koji još uvijek rade, a koje možete jednostavno primjeniti. To su, primjerice, noćno prozračivanje, kuhanje na otvorenom, poput pripreme roštilja, korištenje perilice i sušilice tijekom noći i provođenja vremena na otvorenom općenito. Ako klima uređaj mora biti upaljen, podesite ga na višu temperaturu jer, prema izračunu američkog Ministarstva energetike, svaki stupanj iznad 22 Celzija smanjuje trošak hlađenja za otprilike 3 posto.

Dugoročno gledano, Investicija u kvalitetno osjenjivanje, poput namjenskih tendi ili nadstrešnica, isplati se više od klime. Kako cijene energije rastu, ovisnost o mehaničkom hlađenju ne mora biti jedina opcija. Prirodna ventilacija, niskotehnološka rješenja i promjena ponašanja, prema američkim izračunima, mogu smanjiti ljetne račune i do 150 eura godišnje i to bez žrtvovanja udobnosti. Za razliku od klime koja traje 10 do 15 godina, stablo ili trijem "žive" desetljećima radi čega se ovakva investicija također smatra isplativijom.

PROČITAJTE JOŠ Ovo ljeto ne trebaju vam ventilator i kima-uređaj

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
02. prosinac 2025 22:39