Je li moguće i dalje osjećati teret grijeha na kontinentu koji je praktički bezbožan? Prostitutke su u Belgiji sindikalizirane i oko toga tamo nema nikakvih prijepora. Pušenje kanabisa legalno je u Njemačkoj. Kockanje putem lutrija ili mobilnih aplikacija u Europi ne izaziva nikakve reakcije
No, ako u Švedskoj pokušate kupiti bocu vina, imat ćete osjećaj da vas svaki djelić društva osuđuje. Država se još od 1955. bori protiv navike ispijanja alkohola. Systembolaget, švedska državna mreža trgovina koja ima monopol na prodaju alkoholnih pića jačih od 3,5%, stvorena je da kupnju pića učini neugodnim iskustvom.
Trgovine alkoholom u Švedskoj su rijetke i zatvorene SU nedjeljom. Ako neku i pronađete, na policama nećete naići na plakate zavodljivih vinograda: interijer kao da je spoj albanskog državnog ureda i sterilne ljekarne. Nema popusta, ne postoje programi lojalnosti. Vino nikada nije hladno - da ne bi kupca navelo da ga popije na mah. Dok čekaju na blagajni, kupci moraju proći pokraj "košare za kajanje" koja učtivo sugerira da nešto od kupljenog ipak ostave. Put do švedskog pakla popločan je mlakim bocama sauvignon blanca.
Državi ne ide novac samo radi Systembolageta, već su tu i golemi trošarinski nameti. Bilo u restoranima ili trgovinama, alkohol je zapanjujuće skup. Ako u Švedskoj konzumirate alkohol, dogodit će se dvije stvari: otupit će vam osjetila i ostat ćete bez novca.
‘Porezi na ovisnosti‘
Diljem Europe takvi "porezi na ovisnosti" postali su standardni i državama korisni fiskalni dodatak za održavanje prenapregnutih sustava socijalne skrbi. Pušači već dugo trpe inflaciju na cigarete, što podsjeća na situaciju u Vajmarskoj Njemačkoj. Dvanaest europskih zemalja, uključujući Francusku i Poljsku, uvodi namete na zaslađena pića. Energetski porezi ciljaju vozače čija se vozila pokreću za planet štetnim benzinom.
"Porezi na grijeh" europskim političarima omogućuju da uživaju u svojim velikim strastima: guranju noseva u tuđi život i punjenju državne blagajne. Nažalost, te su dvije stvari u sukobu jer veliki porez na grijeh dovodi do manjeg broja grješnika.
Europa ima posebno (i dvojbeno) opravdanje za oporezivanje bogohulnog trojstva alkohola, cigareta i benzina: to su njezini javno financirani zdravstveni sustavi koji plaćaju ceh loših navika svojih građana i društvo koje u cjelini snosi trošak prilagodbe klimatskim promjenama. Smanjivanje takvih "eksternalija" porezima ima dugu povijest, još od britanskih nameta na duhan u 17. stoljeću.
S vremenom su porezi postali drakonski. Danas irski pušači plaćaju 18 eura za kutiju cigareta, od čega 80 posto ide izravno državi. Boca votke Absolut u Švedskoj uključuje 14 eura trošarine, što čini više od polovice cijene u Systembolagetu. Nizozemska dodaje 0,79 eura po litri benzina, što je jednako 3,55 dolara po galonu; više nego što Amerikanci plaćaju na crpkama. Alkohol i cigarete europskim državnim blagajnama godišnje donose više od 100 milijardi eura, a porezi na energiju dvostruko - što čini dobar dio BDP-a. Za neke države ti su prihodi ključni: u Bugarskoj ekološki i trošarinski porezi čine oko desetinu ukupnog državnog proračuna.
Što kad navike stanu
Loša strana poreza na grijeh jest to što državni proračuni pate kad se ljudi odreknu loših navika. Pušenje i konzumacija alkohola u proteklim su desetljećima znatno pali. Je li to rezultat visokih poreza ili drugih čimbenika, ostaje otvoreno pitanje. Mladi Europljani kreću se manje riskantnim putovima nego njihovi roditelji, što uključuje i manje seksa i ilegalnih droga. Rezultat toga jest da su prihodi od poreza na pušenje i alkohol, gledano kao udio u BDP-u, u posljednjih desetak godina pali za oko petinu.
Zeleni porezi mogli bi stvoriti još veću rupu u državnim financijama. Do 2035. u Europskoj uniji više se neće prodavati nova vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem; do 2050. blok obećava smanjiti emisije ugljika na neto nulu. Kada to shvate, europski ministri financija će se zgroziti. Iako će se koristi od pada prodaje "grješnih" dobara osjetiti tek za koju godinu, fiskalna bol zbog smanjenih prihoda osjetit će puno ranije.
Oporezivanje grijeha ima i drugih mana. Ono često nerazmjerno opterećuje siromašnije građane, koji u odnosu na svoj dohodak više puše, piju i kockaju te voze starija vozila koja troše više goriva. Nameti koje uvede jedna nacionalna vlada mogu se jednostavno zaobići jer unutar EU ljudi slobodno putuju u susjedne zemlje s nižim trošarinama i ondje se opskrbljuju Marlborom, konjakom i dizelom. Nijedan porez nije popularan, ali oni na benzin posebno iritiraju. Godine 2018. porast poreza na gorivo izazvao je prosvjede "žutih prsluka" u Francuskoj.
A što je s argumentom da nezdrave navike poput pušenja zapravo pogoduju državnoj blagajni? Godine 2001. češka podružnica Philipa Morrisa, proizvođača cigareta, poručila je da pušači štede državi novac jer umiru mlađi, čime se javni proračun oslobađa troškova mirovina, zdravstvene skrbi i stanovanja za one koji rano umru.
Ispovijesti jednog poreznika
Kako prihodi od postojećih poreza na grijeh padaju, tako ministri financija traže nove izvore koji će ih zamijeniti. Nakon zaslađenih pića, uskoro bi meso moglo doći na red: krave koje ispuštaju metan nova su meta u borbi protiv klimatskih promjena. EU vrvi idejama o novim grijesima koje bi trebalo oporezivati, i to ne samo zato što se nada financiranju proračuna. Nameti na nerecikliranu plastiku već pune njezinu blagajnu. Dana 16. srpnja Europska komisija predložila je proširenje trošarina na duhan i izvan cigareta - na elektroničke cigarete - kao i da dio prihoda od ugljičnih kredita ide Uniji.
Ali, zašto stati tu? Pušenje, pijenje i zagrijavanje planeta doista su štetni. Kreatori politika možda bi trebali ažurirati popis grijeha koje treba obuzdati. Bi li itko razuman u Europi bio protiv utrostručavanja poreza na dohodak onima koji bezbrižno gledaju videe u javnom prijevozu bez slušalica? Autor teksta sigurno bi podržao turističke takse usmjerene na influencere s društvenih mreža koji pretvaraju pristojne pariške kafiće u kulise za Instagram. Električni romobili također su napast.
Problem s porezima na ovisnosti jest taj što političari lako postanu ovisni o njima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....