Jutarnji list donosi najbolje iz The Economista - jednog od najrelevantnijih i najuglednijih svjetskih medija koji se fokusira na geopolitiku, ekonomiju, znanost i tehnologiju. Svaki tjedan donosimo analitički uvid i perspektivu o globalnim vijestima.
Sve dosad objavljene članke pročitajte ovdje
© 2026. The Economist Newspaper Limited. Sva prava pridržana.
Dana 18. rujna Dmitri, 35-godišnji Moskovljanin koji radi u sektoru oglašavanja, glasao je na ruskim lažnim parlamentarnim izborima tako da je na listić napisao riječ "zločinac", ubacio ga u glasačku kutiju i odmah krenuo prema zračnoj luci odakle je otputovao u Istanbul. Bio je samo jedan od tisuća ljudi koji su posljednjih tjedana napustili zemlju, strahujući da će "posebni izborni postupak", kako su neki Rusi počeli nazivati izbore, otvoriti put novom valu vojne mobilizacije.
Kada je Vladimir Putin u rujnu 2022., šest mjeseci nakon invazije na Ukrajinu, proglasio djelomičnu mobilizaciju, oko 400.000 ruskih muškaraca napustilo je zemlju. Sada ljudi, kojih je ionako manje, odlaze i bez ikakve službene objave. Primjerice, 18. kolovoza oko 20.000 ljudi prešlo je kopnenu granicu između Rusije i Gruzije, što je otprilike tri puta više od uobičajenog dnevnog broja. Ruske carinske službe zabilježile su slične brojke i prethodnih dana. U Armeniji, još jednoj zemlji koja Rusima omogućava ulazak bez vize, velika potražnja za najmom smještaja podigla je od proljeća cijene za 30 do 50 posto.
"Nije mobilizacija jedini razlog što sam otišao. Bilo mi je dosta svega, dosta mi je bilo trpjeti i živjeti u takvom ozračju", kaže Juri, koji je radio u turističkoj tvrtki u Sankt Peterburgu.
Grigori Sverdlin iz organizacije Idite lesom ("Gubi se"), volonterske organizacije koja pomaže ljudima da izbjegnu prisilnu mobilizaciju, kaže da je broj zahtjeva za pomoć koje su ove jeseni zaprimili porastao za polovicu u odnosu na proljeće ove godine. Anastasia Burakova iz Kovčega ("Arka"), skupine koja pomaže Rusima koji se protive ratu da emigriraju, kaže da je broj upita od srpnja porastao osam puta.
"U usporedbi s 2022., sada vidimo manji, ali bolje organizirani val emigracije", dodaje Burakova.
Kruže glasine
Glasine o novom valu mobilizacije kruže već mjesecima. Ukrajinski dužnosnici predvidjeli su mobilizaciju najmanje 100.000 muškaraca, a 24. rujna je Emmanuel Macron, francuski predsjednik, iznio procjenu o 300.000. I ruski vojni blogeri smatraju da je novi val mobilizacije vjerojatan.
Službeno, Kremlj tvrdi da se ništa takvo ne priprema. "To je potpuna besmislica. To je informacijski napad na Rusiju", rekao je Putin neposredno prije prošlomjesečnih izbora.
Kanadski premijer svima je očitao lekciju
Ipak, Rusi, poučeni iskustvom, skloni su vjerovati kako je vjerojatnije da će se nešto dogoditi što vlasti to odlučnije negiraju. Kremlj je tako 2022. godine poricao da se priprema mobilizacija samo tjedan dana prije nego što je ona objavljena.
Administrativni ruski sustav posljednjih je godina unaprijeđen te uključuje elektroničke pozive za mobilizaciju i komunikaciju između regrutnih ureda i graničnih službenika. Ovoga ljeta izbili su prosvjedi u Penzi, 600 kilometara istočno od Moskve, nakon što su regruteri u civilu počeli ljude nasilno odvoditi s ulica. Kako bi se izbjegli novi nemiri, sljedeći bi val mobilizacije mogao biti proveden potajno. Dužnike, nezaposlene i studente koji ne ostvaruju dobre rezultate moglo bi se prisiliti da se prijave u vojsku.
Neki vjeruju da je proces već počeo. Jedan vojni odvjetnik tvrdi da se u zatvoru u Rjazanju uzimaju uzorci DNK od svakog zatvorenika kako bi se lakše identificirala njihova tijela na bojištu.
Kvote za novačenje dodjeljuju se regionalnim guvernerima i čelnicima velikih kompanija, prebacujući na njih odgovornost za eventualno nezadovoljstvo javnosti. Riječ je o svojevrsnoj "decentralizaciji" koju je Kremlj testirao tijekom pandemije bolesti covid-19. Nikolaj Mitrohin sa Sveučilišta u Bremenu, sociolog i analitičar rata, kaže da bogate regije zapravo "kupuju" vojnike iz siromašnijih. Bonus za potpisivanje ugovora u bogatoj Sverdlovskoj oblasti iznosi 3,1 milijun rubalja (37.000 dolara), gotovo četiri puta više nego u siromašnijem Siktivkaru u blizini Urala. Vojnici iz siromašnijih regija putuju u bogatije kako bi se tamo prijavili.
Vojska ih jedva čeka
Vojni blogeri i nacionalisti, pak, s nestrpljenjem očekuju novu mobilizaciju. Dana 30. srpnja ultranacionalistička skupina Rusič pozvala je na "mobilizaciju pola milijuna muškaraca" kako bi se ostvarili Putinovi ratni ciljevi. Zapadni analitičari već dugo smatraju da bi novi val mobilizacije bio rizičan i da bi mogao izazvati prosvjede, kao što se dogodilo u Penzi. No mobilizacija zapravo može koristiti Putinu: omogućava mu da pokaže kontrolu nad sustavom i ojača narativ o nacionalnom žrtvovanju, koji se temelji na uspoređivanju njegova rata s povijesnom, epohalnom borbom protiv nacističke Njemačke.
Prije nego što se novi vojnici pošalju na bojište potrebno je odgovoriti na važna vojna pitanja. Prvo je pitanje koga mobilizirati. Mlađi, fizički spremniji i obrazovaniji vojnici postigli bi više od starijih, siromašnih i očajnih ljudi koje je Rusija regrutirala u prethodnim valovima mobilizacije. Sjevernokorejski vojnici koji su se borili na strani Rusije to su pokazali: ukrajinski vojnici izvijestili su da su oni osjetno uporniji i sposobniji od ruske pješačke vojske. No Sjevernokorejci su najprije morali naučiti kako se boriti u novoj vrsti rata koja se razvila u Ukrajini.
Drugo je pitanje koliko bi obuke i opreme dobili novi ruski vojnici.
Ako Rusija mobilizirane vojnike bude tretirala kao topovsko meso, kao što je to činila u prošlosti, Putin će dobiti samo lijesove. No ako novi regruti budu na razini sjevernokorejskih vojnika, Ukrajinci će imati mnogo više razloga za strah. Velik i dobro obučen novi kontingent mogao bi promijeniti odnos snaga u borbama u urbanim područjima gdje su dronovi manje učinkoviti.
Hoće li to biti prevaga?
Ukrajina je nedavno razvila inovativne taktike, uključujući uporabu dronova za razminiranje i napade na bunkere u kojima su smješteni operateri dronova, što joj je pomoglo vratiti teritorij pod ruskom kontrolom. Ako Rusija preuzme te taktike, brojčana nadmoć u ljudstvu ponovno bi mogla postati važna. Ukrajinske položaje na pojedinim dijelovima bojišta trenutačno drže male skupine vojnika uz potporu dronova. Ako Rusija poveća broj dobro obučenih vojnika, takve snage možda više neće biti dovoljne za obranu položaja.
Što Kina radi u najsiromašnijm državama svijeta?
Trenutačno ruska vojska uglavnom privlači slabo kvalificirane muškarce s malo životnih perspektiva, tvrdi Vladislav Inozemcev, ruski ekonomist. Još je privlačnija onima koji imaju malo želje za životom i žele nešto ostaviti svojim obiteljima. Vojnici primaju ne osobito impresivnu plaću od 200.000 rubalja mjesečno, od čega njihovi nadređeni često ukradu znatan dio. No, postoje veliki bonusi za potpisivanje ugovora i naknada u slučaju smrti od 15 milijuna rubalja za članove obitelji, što je više od deset puta veće od prosječnog godišnjeg prihoda u Rusiji.
Kako bi privukao regrute kojima je više stalo do toga da ostanu živi, Kremlj bi mogao povećati mjesečne plaće i smanjiti naknadu u slučaju smrti. Dmitri ne želi biti dio te računice. Trenutačno traži posao u Istanbulu i nada se da će mu se, kada se tamo skrasi, pridružiti supruga i dijete.
"Želim živjeti u Rusiji, ali bez ovakvih rizika", kaže. "Teško je vjerovati da te vlastita država može jednostavno odjednom poslati u smrt, ali vidjeli smo da je to realnost."
© 2026. The Economist Newspaper Limited. Sva prava pridržana.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....