Jutarnji list donosi najbolje iz The Economista - jednog od najrelevantnijih i najuglednijih svjetskih medija koji se fokusira na geopolitiku, ekonomiju, znanost i tehnologiju. Svaki tjedan donosimo analitički uvid i perspektivu o globalnim vijestima.
Sve dosad objavljene članke pročitajte ovdje
© 2026. The Economist Newspaper Limited. Sva prava pridržana.
Za pojasom mu je pištolj, a u ruci toki-voki. Predsjednik Abelardo de la Espriella odlučno korača uz pripadnike sigurnosnih snaga tijekom noćnih policijskih racija.
Osumnjičeni kriminalci, koje pred kamerama izvode s lisicama na rukama, zanijemili su. Novi kolumbijski šerif izruguje im se, a zatim ih šalje u zatvor uz jednu od svojih prepoznatljivih rečenica: Bienvenido a la Patria Milagro (Dobro došli u čudesnu domovinu)...
Videozapisi koje predsjednik objavljuje na društvenim mrežama pružaju određeno zadovoljstvo Kolumbijcima umornima od kriminala. De la Espriella, taj ekstravagantni desničarski populist koji sam sebe naziva El Tigre (Tigar), obećao je obračun s kriminalom čvrstom rukom i strelovit gospodarski rast. Kako se približava stotom danu njegova mandata, tako je Tigar počeo raditi na ostvarenju oba obećanja.
No ako želi oduzeti moć naoružanim skupinama koje kontroliraju trgovinu drogom i ilegalno rudarenje na velikim dijelovima kolumbijskog teritorija, trebat će mu više od videozapisa na TikToku. A još će mu više vještina trebati za rješavanje kolumbijske fiskalne krize.
U međuvremenu su de la Esprielline sklonosti autoritarnom načinu vladanja dovele do sukoba s Kongresom i sudovima. Lijeva koalicija, koja je u drugom krugu predsjedničkih izbora izgubila s razlikom manjom od jednog postotnog boda, potiče njegove protivnike na ulične prosvjede. De la Espriellina vlada preuzela je vlast u trenutku velike katastrofe.
Samo tri dana nakon njegove inauguracije Kolumbiju je pogodio potres u kojem je poginulo više od 300 ljudi, a materijalna šteta premašila je 13 milijardi dolara. De la Espriella i njegovi ministri reagirali su na način koji je dobro izgledao pred televizijskim kamerama; obišli su pogođena područja i obećali osnivanje „Fonda čuda” za obnovu, koji se, međutim, dosad vrlo sporo ostvaruje.
Sada je glavna predsjednikova preokupacija postala sigurnost.
Za mandata njegova ljevičarskog prethodnika Gustava Petra naoružane skupine proširile su svoj utjecaj, sigurnosna situacija se pogoršala, a proizvodnja kokaina dosegnula je nove rekorde.
De la Espriella prekinuo je mirovne pregovore koje je Petro pokušavao voditi s naoružanim skupinama, ali koji nisu donijeli napredak. Naredio je snažnija bombardiranja njihovih položaja, a u operacijama protiv tih skupina ubijeno je nekoliko visokopozicioniranih kriminalaca. Predsjednik je odobrio i izručenje pojedinih osoba Sjedinjenim Državama radi kaznenog progona.
Sve te aktivnosti svakodnevno se prikazuju u nizu internetskih objava u kojima predsjednik veliča vlastite uspjehe. Neke od njih prilično su groteskne. De la Espriella likuje čak i nad vrećama s tijelima osoba ubijenih u sigurnosnim operacijama. Mnogi Kolumbijci pozdravljaju promjenu.
Međutim, broj operacija u odnosu na one koje je naredila prethodna ljevičarska vlada nije bio toliko različit, otkrio je Javier Flórez iz istraživačkog centra Zaklada Ideje za mir (Fundación Ideas para la Paz). - U osnovi je sve isto: uhićenja, ubijanja i zapljene - dodaje.
Za slamanje moći kriminalnih skupina koje kontroliraju pojedine dijelove Kolumbije bit će potrebna drukčija strategija.
Nakon što su sigurnosne snage u rujnu ubile jednog od kriminalnih vođa, njegova je skupina, demonstrirajući svoju moć, proglasila svojevrsnu blokadu Santa Marte, obalnoga grada na sjeveru zemlje. Naredila je zatvaranje trgovina i drugih poslovnih objekata te stanovnicima poručila da ostanu u svojim domovima. De la Espriella stigao je u grad u pratnji oružanih snaga, a borbeni zrakoplovi parali su nebo iznad njega. Unatoč toj demonstraciji državne sile, stanovnici su ipak ostali u kućama. Vlada sada želi nove instrumente za obračun s kriminalnim skupinama.
Predloženi zakon o predaji kriminalnih skupina isključuje mirovne pregovore, ali nudi blaže kazne kriminalcima koji priznaju kaznena djela, predaju imovinu i pristanu surađivati s vlastima kao doušnici.
Drugi prijedlog, zakon protiv terorizma, omogućio bi izvršnoj vlasti da određene organizacije proglasi terorističkima i zamrzne imovinu svima koji s njima surađuju.
Elizabeth Dickinson iz nevladine organizacije International Crisis Group smatra da te politike predstavljaju kombinaciju „mrkve i batine”, odnosno poticaja i prisile. Organizacije za ljudska prava, međutim, strahuju da bi kolumbijske vlasti represivne ovlasti mogle upotrijebiti i za zastrašivanje civilnog društva.
Teška financijska situacija
De la Espriella raspolaže ograničenim proračunskim sredstvima za sigurnosne operacije i druge državne aktivnosti. Javni dug iznosi približno 60 posto BDP-a. Ako se ništa ne poduzme, prema vladinim projekcijama proračunski deficit mogao bi 2027. dosegnuti čak 9,4 posto BDP-a. Samo servisiranje javnog duga progutat će gotovo četvrtinu državnog proračuna.
Situacija je toliko teška da vlada pregovara s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) o programu kreditne pomoći koji bi mogao iznositi oko 20 milijardi dolara, odnosno četiri posto BDP-a. Krajem listopada vlada je tako predstavila opsežnu i restriktivnu reformu poreznog sustava i javne potrošnje.
Reforma predviđa smanjenje broja proizvoda na koje se primjenjuju povlaštene, niže stope poreza na dodanu vrijednost (PDV), proširenje porezne osnovice poreza na dohodak te smanjenje broja zaposlenih u državnom sektoru za petinu. Predsjednik bi također dobio ovlasti da uredbama smanjuje javnu potrošnju. Istodobno bi se stopa poreza na dobit poduzeća smanjila s 35 na 31 posto, dok bi veliki novi ulagači imali pravo na povlaštenu stopu od 20 posto tijekom 16 godina.
Zagovornici fiskalne discipline bili su ugodno iznenađeni.
„To nije ono što biste očekivali od populista”, kaže Mauricio Cárdenas, bivši kolumbijski ministar financija.
No usvajanje reformi koje žele neće biti lako. Stranka predsjednika de la Esprielle ima tek nekoliko zastupničkih mjesta u Kongresu. Iako nominalno postoji većina koja podupire vladu, de la Espriella tvrdi da ne želi pribjegavati uobičajenoj političkoj trgovini, odnosno razmjeni položaja i javnih sredstava za političku podršku.
Rafael Nieto, senator desničarskog Demokratskog centra, kaže da vlada želi nametati zakone umjesto da o njima raspravlja. Njegova stranka, najveća u Kongresu, oprezna je prema ideji o povećanju poreza.
Potpredsjednik José Manuel Restrepo upozorio je pak da bi Kolumbija mogla prestati podmirivati svoje dužničke obveze ako zakon ne bude usvojen.
„Sada ćemo doista vidjeti za što je predsjednik sposoban”, kaže bivši ministar financija Mauricio Cárdenas.
Trump kao ideal
Dosad je de la Espriella pokazao vrlo malo spremnosti na kompromis. U listopadu je za ministra unutarnjih poslova, koji je zadužen i za odnose s Kongresom, imenovao Alejandra Ordóñeza, izrazito konzervativnog katolika i bivšeg glavnog državnog odvjetnika, koji je u mladosti spaljivao knjige. Takav izbor uklapa se u predsjednikov poziv na „kulturnu kontrarevoluciju”, kojom želi obnoviti tradicionalne vrijednosti, usporedno sa svojom oštrom retorikom o sigurnosti i borbi protiv kriminala.
De la Espriella je naredio uklanjanje desetaka djela povezanih s feminizmom, seksualnom raznolikošću i kolumbijskim mirovnim procesima iz Nacionalnog muzeja. Svoje poruke završava pokličem „Živio Krist Kralj!”, unatoč upozorenjima sudova da država mora poštovati načelo vjerske neutralnosti. Čini se da predsjednik računa na to da će kulturni rat mobilizirati njegove pristaše uoči regionalnih izbora koji će se održati u listopadu sljedeće godine.
„Tako se stvaraju vojnici spremni boriti se za zajednički cilj”, kaže Luis Ernesto Gómez, bivši zamjenik ministra unutarnjih poslova.
U tome, kao i u mnogim drugim stvarima, de la Espriella slijedi Donalda Trumpa.
Kolumbija se pridružila „Štitu Amerika” (Shield of the Americas), vojnoj koaliciji pod vodstvom Sjedinjenih Država koja vodi borbu protiv organizacija uključenih u trgovinu drogom u toj regiji. Sjedinjene Države poslale su bespilotne letjelice kako bi pomogle u pronalaženju i praćenju pripadnika tih kriminalnih organizacija. Kolumbija se također priklonila Trumpovoj antiglobalističkoj politici - povukla je svojeg kandidata za Međunarodni kazneni sud (ICC), a mogla bi se i potpuno povući iz te institucije.
De la Espriella s Trumpom dijeli i izrazitu osjetljivost na kritike.
Smijenio je ravnatelja državnog statističkog ureda, očito zato što je izjavio da nije pronašao dokaze da je vlada bivšeg predsjednika Petra manipulirala statističkim podacima o tržištu rada. Novinari koji su kritički izvještavali o vlasti ostajali su bez posla.
„Jasno je da postoji krajnje desna, autoritarna populistička tendencija”, kaže senator Nieto. „Ali još ima vremena da se stvari isprave.”
U međuvremenu raste nezadovoljstvo na ulicama.
Povijesni pakt (Pacto Histórico), lijeva oporbena koalicija, pridružit će se sindikatima i studentima u općem nacionalnom štrajku protiv smanjenja javne potrošnje, najavljenom za 19. studenoga.
Na protuvladinim prosvjedima prošlog mjeseca sudjelovalo je oko 60.000 ljudi. De la Espriella odbacio ih je kao „malu manjinu koja želi zaustaviti Kolumbiju”. No kako broj prosvjednika bude rastao, predsjedniku će biti sve teže ignorirati poruke koje stignu do njega.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....