Ovo je najvažniji pokazatelj vašeg zdravlja

Jutarnji list donosi najbolje iz The Economista - jednog od najrelevantnijih i najuglednijih svjetskih medija koji se fokusira na geopolitiku, ekonomiju, znanost i tehnologiju. Svaki tjedan donosimo analitički uvid i perspektivu o globalnim vijestima.

Sve dosad objavljene članke pročitajte ovdje

© 2026. The Economist Newspaper Limited. Sva prava pridržana.

Moderni pametni satovi mogu mjeriti razne zdravstvene pokazatelje. Broj koraka i puls spadaju na jednostavniji kraj tog spektra, dok su VO₂ max i razina kisika u krvi zanimljiviji strastvenim ljubiteljima zdravlja. No kategorija koja trenutačno privlači posebnu pozornost jest varijabilnost srčanog ritma (HRV).

Kao što i samo ime sugerira, HRV ne mjeri koliko brzo srce kuca, nego koliko su ti otkucaji pravilno raspoređeni. Kad je riječ o pulsu, niža vrijednost obično je bolja jer upućuje na visoku razinu kardiovaskularne kondicije. Kod HRV-a, međutim, viša brojka, odnosno nepravilniji obrazac, uglavnom je ono čemu treba težiti.

HRV proizlazi iz načina na koji tijelo regulira rad srca. Prepušteno samo sebi, srce bi kucalo oko 100 puta u minuti. Tu osnovnu frekvenciju povećavaju ili smanjuju suprotstavljene polovice autonomnog živčanog sustava (AŽS), koji upravlja stvarima poput tjelesne temperature, disanja i probave.

Sve manje ljudi pije vino. Zašto?

Jedna polovica je simpatički živčani sustav, često poznat kao sustav „bori se ili bježi“. On ubrzava rad srca kao odgovor na aktivnosti poput tjelovježbe, straha ili uzbuđenja. Njegov se utjecaj uglavnom ostvaruje putem hormona u krvi i neurotransmitera u mozgu. To ga čini grubim instrumentom, pa kako se puls povećava, razmaci između otkucaja postaju ujednačeniji.

Druga polovica AŽS-a jest parasimpatički, odnosno sustav „odmori se i probavi“. On usporava rad srca kada je vrijeme za opuštanje. Komunicira električnim signalima koji se šalju vagusnim živcem. To omogućuje preciznu kontrolu iz trenutka u trenutak, zbog čega razmaci između otkucaja postaju varijabilniji. (Na primjer, puls se blago ubrzava kad udahnete, a usporava kad izdahnete.)

Kad je tijelo pod stresom, aktivira se simpatički živčani sustav, a HRV se smanjuje. Stres može biti i psihički i fizički. U stres se ubrajaju sve vrste opterećenja, bilo psihička ili fizička. Težak trening snizit će HRV na nekoliko sati (a ponekad i dana) dok se sustav oporavlja. Isto vrijedi i za manjak sna, prehladu, propali brak ili brige oko novca.

Ovo su milijarderi koji žele genetski modificirati bebe

Na razini populacije, viši HRV znak je AŽS-a koji je u dobroj formi i tijela koje se može prilagođavati životnim stresovima. Povezan je s manjim rizikom od srčanog udara i većom šansom za preživljavanje ako do njega ipak dođe. (Upravo je na kardiološkim odjelima HRV prvi put dokazao svoju korisnost.) Također je povezan sa sporijim napredovanjem demencije, manjom upalom u tijelu, manjim rizikom od depresije...

Većinu će ljudi više zanimati što im HRV može reći o njihovu osobnom životu. Najbolje ga je shvatiti kao pokazatelj „akumuliranog stresa“. Za sportske tipove nizak HRV može biti signal da se tijelo bori s prevelikim opterećenjem i nagovještaj da bi neko vrijeme trebalo usporiti s treninzima. No te brojke treba pažljivo tumačiti. Velika biciklistička tura snizit će HRV ujutro. Ali isto će učiniti i pivo u kafiću koje popijete nakon toga (alkohol potiskuje HRV), ili neočekivani račun koji vas čeka kod kuće.

Oni dovoljno štreberski nastrojeni da prate HRV možda bi zato trebali voditi i dnevnik uz grafove. Tek kad znate što brojke znače u kontekstu vašeg života, podaci prestaju biti samo brojevi i postaju korisne informacije.