Ima li SAD dovoljno struje da prati razvoj svoje najvažnije tvrtke?

Nvidia već treći mjesec za redom nadmašuje sva očekivanja poslovnog svijeta.

Analitičari su očekivali da će Nvidia u tri mjeseca do srpnja prodati čipove u vrijednosti od 46 milijardi dolara. Tvrtka je, međutim, tim putem uprihodila gotovo 47 milijardi. Glavni motor rasta njezini su novi Blackwell grafički procesori (GPU-ovi), čija izvanredna računalna snaga oduševljava razvojne timove umjetne inteligencije, pa se rasprodaju čim stignu na tržište. Slična je potražnja i za GB-serijom AI superčipova, koji kombiniraju dva Blackwella s općesvrhovitim procesorom. Procjenjuje se da je Nvidia prodala više od 600.000 Blackwella i gotovo jednako toliko GB-ova, što je oko 20% više nego u prethodnom tromjesečju, a zajedno čine gotovo 60% ukupnih prihoda tvrtke. U ovoj godini Nvidia bi mogla isporučiti 2,7 milijuna Blackwella i 2,4 milijuna GB-ova.

Bikovi s Wall Streeta sada vjeruju da bi američki šampion u čipovima uskoro mogao vrijediti 5 bilijuna dolara, nakon što je još u srpnju postao prva svjetska kompanija vrijedna 4 bilijuna. Mnogi vjeruju kako je Nvdia nezaustavljiva.

Ipak, Nvidia će se uskoro suočiti s nešto drugačijim suparnikom. Riječ je o američkoj elektroenergetskoj mreži, sustavu koji se desetljećima gotovo nije mijenjao.

Energija donedavno nije predstavljala ograničenje za razvoj računalstva. Unatoč tome što je internetski promet između 2010. i 2020. porastao devet puta, ukupna potrošnja energije podatkovnih centara ostala je ista. Razlog je bio jednostavan; svaka nova generacija čipova bila je učinkovitija od prethodne.

Umjetna inteligencija taj je trend preokrenula. Klasičan stalak (rack) u podatkovnom centru, koji nije namijenjen AI-ju, troši oko 12 kilovata (kW) električne energije. No kada se radi o treniranju velikih jezičnih modela poput onog iza ChatGPT-a, jedan AI modul zahtijeva i do 80 kW, a u fazi odgovaranja korisnicima oko 40 kW. Najnoviji, najbrži poluvodiči troše i znatno više od toga.

Nvidijini čipovi, očekivano, troše najviše energije. Jedan Blackwell zahtijeva 1 kilovat, tri puta više od svog prethodnika Hoppera. U stalcima ih se nalazi na desetke. Nvidia na tržište izbacuje module koji sadrže 36 GB superčipova – u praksi to znači 72 Blackwella i 36 općesvrhovitih procesora – a njihov rad zahtijeva 132 kW energije. Na to se nadovezuje i dodatni sustav hlađenja, potreban da bi se spriječilo pregrijavanje od tolikog „procesuiranja“, koji može povećati potrošnju za još 160 kW po stalku.

Kada se zbroje svi računi, dodatni energetski zahtjevi izgledaju golemi. Analitičari procjenjuju da će Nvidia između veljače 2024. i veljače 2026. prodati oko 6 milijuna Blackwell čipova i 5,5 milijuna GB-ova. Ako polovica tih isporuka, u skladu s dosadašnjim udjelom domaćeg tržišta, završi u Americi, njihovo korištenje punim kapacitetom povećalo bi američku potražnju za strujom za čak 25 gigavata (GW). To je gotovo dvostruko više od ukupne nove proizvodnje koju su američke elektrane dodale 2022., i približno razini od 27 GW koliko su instalirale 2023. godine. A pritom još nisu uračunati Rubini, nova generacija čipova koju Nvidia planira lansirati iduće godine, niti AI sustavi konkurenata poput AMD-a, a kamoli drugi veliki potrošači energije poput električnih automobila.

Da je nestašica struje realna prijetnja potvrđuje i istraživanje koje je nedavno provela Schneider Electric, francuska tvrtka specijalizirana za energetsku opremu. Gotovo svi menadžeri podatkovnih centara koje su anketirali istaknuli su dostupnu energiju i kapacitet prijenosa kao svoju najveću brigu, čak veću čak i od nabave najtraženijih GPU-ova. Procjene investicijskih kuća idu u istom smjeru: Bernstein predviđa da bi u Americi do 2030. moglo nedostajati 17 GW ako čipovi postanu energetski učinkovitiji, a čak 62 GW ako ne. Morgan Stanley očekuje manjak od 45 GW već do 2028. godine.

Ako elektroenergetske kompanije u SAD-u ne ubrzaju širenje kapaciteta, prodaja čipova mogla bi usporiti, a dio već prodanih mogao bi ostati neiskorišten. Takav bi scenarij smanjio profite AI divova poput Alphabeta i Microsofta, koji ulažu milijarde u GPU-ove, dok bi pad potražnje izravno pogodio Nvidiju. Ni jedno ni drugo ne čini se uračunato u vrtoglave valuacije tehnoloških giganata. Akteri se u tišini nadaju da će američki opskrbljivači električnom energijom nekako uspjeti pratiti potražnju.

I sektor energije, do sada prilično trom, počinje pokazivati znakove buđenja. Godinama se proizvodni kapacitet povećavao tek po skromnim, jednoznamenkastim stopama. No između 2022., kada je ChatGPT pokrenuo AI-boom, i lipnja ove godine, ukupna kapitalna ulaganja 50 najvećih američkih elektroenergetskih kompanija skočila su za 30%, dosegnuvši 188 milijardi dolara, što znači prosječan godišnji rast od 7%, korigiran za inflaciju. Prema podacima S&P Globala, u planu su nove elektrane ukupnog kapaciteta od 123 GW, povrh 565 GW koliko je trenutno u pogonu. Dobavljači energetske opreme poput Schneider Electrica već bilježe ubrzani rast prodaje na američkom tržištu.

Trenutne brije

Razloga za oprez ima napretek. Energetske kompanije nisu navikle poslovati u uvjetima snažnog rasta i lako bi mogle pogriješiti. Unatoč velikim planovima, u ovom je trenutku u izgradnji svega 21 gigavat novih kapaciteta. A i kada bi pokušale ubrzati gradnju, naišle bi na nove prepreke. Proizvođači električne opreme ne šire proizvodnju, već je smanjuju. Sto najvećih u svijetu od 2022. svake godine rezalo je ulaganja u prosjeku za 3% (prilagođeno inflaciji). To znači skuplju opremu, dodatno poskupjelu zbog carina.

Prognoze za prihode također ne obećavaju eksplozivan rast. Analitičari očekuju kako će prodaja kotiranih elektroenergetskih kompanija rasti 6% godišnje između 2025. i 2028., što je više nego 4% koliko su rasle od 2022., ali daleko od pravog uzleta. Pritom su te kompanije klasične „dividendne dionice“: od početka 2023. dioničarima su isplatile 87 milijardi dolara, ostavljajući manje novca za investicije. Budući da mnoge posluju kao regulirani monopoli, po zakonu troškove većih ulaganja moraju prebaciti na potrošače. To bi moglo razljutiti Amerikance već osjetljive na inflaciju, a još više američkog predsjednika, poznatog po kritiziranju poskupljenja.

Neki tehnološki divovi pokušavaju pronaći vlastita rješenja. Alphabet u svoje podatkovne centre ugrađuje solarne panele i baterije, dok će Metin projekt u Louisiani djelomično koristiti prirodni plin dobiven na samom lokalitetu. No činjenica ostaje: gotovo svu električnu energiju u Americi proizvode energetske kompanije. Bez njihovog značajnijeg angažmana,rastu Nvidije stići će kraj.