Kako je pao Haag

Sudnica gdje je nekoć za genocid suđen Slobodan Milošević, pokojni srpski lider, možda nije bila raskošna, ali zračila je određenim birokratskim autoritetom. U rujnu je zatvorena posljednji put. Preostala će se ročišta, najavio je predsjedavajući sudac, ubuduće održavati u „preuređenoj konferencijskoj dvorani“. Taj svojevrsni „premještaj u niži rang“ simbolizira pad ugleda međunarodne kaznene pravde, ali time i slabljenje statusa Den Haaga, grada koji je desetljećima bio sinonim za procesuiranje ratnih zločina.

Premda je sjedište nizozemske vlade, globalna reputacija Den Haaga ponajprije počiva na njegovoj ulozi središta međunarodnog prava. Pedesetak međunarodnih institucija i mnoštvo povezanih nevladinih organizacija godišnje generiraju oko 2,7 milijardi eura (3,1 milijardu dolara) te osiguravaju u gradu s pola milijuna stanovnika 36.000 radnih mjesta. „Mi ne proizvodimo stvari, mi donosimo odluke“, kaže gradski vijećnik Andrew van Esch.

No čini se da se tih odluka donosi sve manje. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju zatvoren je 2017. Njegovi preostali predmeti, kao i oni s tribunala za Ruandu, prebačeni su na rezidualni sud koji danas djeluje upravo u toj preuređenoj konferencijskoj dvorani. Tribunal osnovan radi procesuiranja atentata 2005. na Rafica Haririja, bivšeg libanonskog premijera, ugašen je 2023. zbog nedostatka financijskih sredstava.

Uskoro bi mogao izbiti možda i najbrutalniji rat

Međunarodni kazneni sud (ICC), svojevrsni nadtribunal osnovan 2002., također je pod snažnim pritiskom. Donald Trump uveo je sankcije protiv devetero zaposlenika ICC-a. Karim Khan, glavni tužitelj, trenutačno je na dopustu zbog optužbi za seksualno nedolično ponašanje, koje poriče.

U svojoj dosadašnjoj povijesti Međunarodni kazneni sud (ICC) osudio je samo 13 optuženika, dok je zatvoreni sud za bivšu Jugoslaviju osudio njih čak 93. Trenutačno ICC vodi postupak protiv samo jedne „krupne ribe“: Rodriga Dutertea, bivšeg predsjednika Filipina.

No autoritet suda ozbiljno je narušen. Italija je, primjerice, odbila surađivati i vratila u Libiju jednog ratnog zapovjednika za kojim je ICC raspisao tjeralicu. Viktor Orbán, mađarski premijer, otišao je i korak dalje; umjesto da postupi po nalogu za uhićenje izraelskoga premijera Binyamina Netanyahua, jednostavno je povukao Mađarsku iz osnivačkog ugovora.

Drugi važan sud u gradu, Međunarodni sud pravde (ICJ), nalazi se u znatno boljem stanju. Često nazivan Svjetskim sudom, on je glavno sudsko tijelo UN-a i rješava sporove između država. Nikada nije bio zaposleniji nego sada. Stižu mu raznoliki predmeti; od južnoafričke tužbe protiv Izraela za genocid do niza drugih slučajeva koji mu pristižu.

Ukrajina je na korak do mira ili - uništenja

Većina stanovnika Den Haaga zapravo obraća malo pažnje na sudove. Den Haag, izvan njegova otmjenog središta je raznolik i pomalo grub, tvori ga kombinacija velikih muslimanskih zajednica i radničkih, pretežito bijelih kvartova.

Profesionalci koji su karijere izgradili na radu u međunarodnim tribunalima sada pokušavaju „pronaći svoje mjesto u drugačijem svijetu“, kaže Jill Wilkinson, voditeljica Hague Humanity Huba, foruma za organizacije posvećene pravdi. Čak se i neprijateljstvo Trumpove administracije prema međunarodnom pravu pokazalo donekle poticajnim: Jill Wilkinson kaže da su joj se javile američke nevladine organizacije koje razmatraju preseljenje u Den Haag.