Jutarnji list donosi najbolje iz The Economista - jednog od najrelevantnijih i najuglednijih svjetskih medija koji se fokusira na geopolitiku, ekonomiju, znanost i tehnologiju. Svaki tjedan donosimo analitički uvid i perspektivu o globalnim vijestima.
Sve dosad objavljene članke pročitajte ovdje
© 2026. The Economist Newspaper Limited. Sva prava pridržana.
Ako postoji jedna dominantna priča o umjetnoj inteligenciji ove godine, onda je to da napredak te tehnologije potresa golemi – i donedavno prilično komotan – svijet softverske industrije. Da bi taj blitzkrieg mogao potrajati, laboratoriji na samom vrhu razvoja umjetne inteligencije moraju prikupiti goleme količine kapitala.
Stvoreni su temelji za čak tri kolosalna izlaska na burzu (IPO) u jednoj godini: OpenAI-ja, koji vodi Sam Altman, Anthropica pod vodstvom Darija Amodeija te SpaceX-a, kompanije Elona Muska, koja se u međuvremenu spojila s njegovom tvrtkom za razvoj AI modela, xAI. Dodatnu napetost cijeloj priči daje činjenica da se ovaj trojac međusobno ne podnosi.
Sve tri kompanije ciljaju svemirski visoko.
OpenAI, koji je nedavno procijenjen na 840 milijardi dolara, navodno želi valuaciju od čak bilijun dolara, što je oko 40 puta više od njegova trenutačnog godišnjeg prihoda. Anthropic, posljednji put procijenjen na 380 milijardi dolara – otprilike 20 puta više od njihove godišnje prodaje – vjerojatno će na burzu izaći uz valuaciju veću od 500 milijardi dolara. Najambiciozniji je ipak SpaceX. Tvrtka je bila procijenjena na 1,25 bilijuna dolara kada se spojila s xAI-jem, a sada navodno cilja izlazak na burzu uz valuaciju od 1,5 bilijuna dolara. Time bi se odmah našla među deset najvrjednijih kompanija na svijetu i mogla bi Elona Muska učiniti prvim bilijunašem u povijesti.
Test za tržišta
Već i jedan IPO takvih razmjera bio bi ozbiljan test za tržišta. Tomasz Tunguz, venture-kapitalist, napominje da kada bi svaka od tih tvrtki ponudila samo 15% svojih dionica javnosti, što je uobičajena praksa, ukupni iznos prikupljen na taj način bio bi otprilike jednak ukupnom iznosu svih IPO-a u Sjedinjenim Državama u posljednjem desetljeću.
To djelomično objašnjava zašto svaki od čelnika želi izbjeći da bude posljednji koji izlazi na tržište. Ego pritom također igra ulogu, osobito sada kada se utrka u razvoju AI modela dodatno zaoštrila. Da bi se razumio sukob među trojicom, dovoljno je pogledati njihove osobnosti. One se mogu sažeti u tri riječi: plaćenik (Altman), misionar (Amodei) i mesija (Musk).
Počnimo s Altmanom. Neki mu se dive jer je pokrenuo utrku u umjetnoj inteligenciji lansiranjem ChatGPT-a 2022. godine, a potom i zato što je od tada nadmudrio Anthropic i xAI u prikupljanju kapitala. No Altman je i suptilan oportunist. To se jasno vidjelo tijekom nedavnog sukoba između Anthropica i Trumpove administracije, nakon čega je tvrtka proglašena rizikom za opskrbni lanac. (Anthropic je 9. ožujka podnio tužbu kako bi uklonio takvu klasifikaciju, koja bi mogla ugroziti njegov planirani izlazak na burzu.)
Za razliku od Muska, koji otvoreno ismijava Anthropic nazivajući ga “Mizantropik”, Altman se nastojao predstaviti kao spona između Amodeijeva laboratorija i Trumpove administracije. No OpenAI je, baš poput xAI-ja, brzo uskočio kako bi osvojio povjerljive obrambene ugovore. Na štetu Anthropica.
Amodei, koji je 2021. napustio OpenAI kako bi suosnovao Anthropic, zagovara pristup koji sigurnost stavlja na prvo mjesto i često suprotstavlja “principijelan” pristup svoje tvrtke utrci za rastom u kojoj sudjeluju konkurenti. No nije riječ o osobi blagog karaktera. U internom dopisu napisanom usred skandala oko Pentagona (za koji je kasnije rekao Economistu da se zbog njega ispričao), Amodei je Altmana nazvao “lažljivcem” i ulizicom. Moralizatorski ton Anthropica ujedno je i dobar marketinški alat. Claude, chatbot te kompanije, stekao je veću popularnost nakon sukoba oko Pentagona, a način na koji je tvrtka odgovorila na politički pritisak pohvalili su čak i neki zaposlenici OpenAI-ja.
‘Prvotna misija‘
Musk, koji je pomogao osnovati OpenAI 2015. godine, još je neprijateljskiji prema Altmanu. Prema njegovoj verziji događaja, OpenAI (koji je u međuvremenu napustio svoj neprofitni status) izdao je prvotnu misiju razvoja umjetne inteligencije koja bi koristila cijelom čovječanstvu. Musk zato želi natrag svoju početnu donaciju od 38 milijuna dolara, plus još ponešto; tužio je OpenAI i Microsoft, njegova najvećeg financijera, tražeći čak 134 milijarde dolara odštete. Suđenje počinje sljedeći mjesec. Ako uspije, OpenAI bi mogao bankrotirati, a Altmanova reputacija bila bi uništena.
Čini se da Musk ne vjeruje nikome osim sebi kada je riječ o kontroli nad ovom tehnologijom. Poduzetnik smatra da ima gotovo božansku ambiciju “proširiti svjetlo svijesti do zvijezda”. Planira koristiti rakete SpaceX-a kako bi u orbitu slao čitave flote podatkovnih centara i tako izravno iskorištavao energiju Sunca.
No u svijetu običnih smrtnika i dalje postoji dosadna stvar zvana novac. Prošle je godine xAI ostvario možda oko 500 milijuna dolara prihoda, što ga stavlja daleko iza druga dva laboratorija (X, društvena mreža s kojom je povezan, donijela je dodatne tri milijarde dolara). Jedan od glavnih izvora prihoda xAI-ja je rad za američku vladu, s kojom Musk ima bliske veze; njegov ugovor s Pentagonom vrijedi do 200 milijuna dolara. Ipak, navodno se nekoliko državnih agencija žalilo da je Grok, njihov chatbot, nepouzdan. xAI nije dovoljno velik – nema dovoljno prihoda, korisnika, infrastrukture ni tržišnog utjecaja, što su glavni razlozi zašto je Musk xAI spojio sa SpaceX-om, koji već godinama snažno raste. Prošle je godine SpaceX navodno ostvario operativnu dobit (prije amortizacije) od osam milijardi dolara uz prihode od 15 do 16 milijardi.
Najveći od svih - OpenAI
OpenAI, koji je prošle godine navodno ostvario 13 milijardi dolara prihoda, veći je i od xAI-ja i od Anthropica. Ujedno ima i najširi poslovni model. Tvrtka ove godine cilja na 30 milijardi dolara prihoda, od čega bi polovica trebala doći od pretplata potrošača i oglasa unutar ChatGPT-a (koji ima više od 900 milijuna tjednih korisnika, od kojih njih 50 milijuna plaća neku od pretplatničkih razina). Ostatak prihoda dolazit će od poslovnih korisnika i tvrtki koje izravno koriste OpenAI-jeve modele.
Kako kladionice lociraju, love i kažnjavaju uspješne igrače
No Anthropic, koji je prošle godine vjerojatno ostvario između četiri i pet milijardi dolara prihoda, brzo sustiže konkurenciju. Tvrtka se više od OpenAI-ja usredotočila na poslovne korisnike i osobito je uspješna sa svojim alatom Claude Code, namijenjenim softverskim inženjerima. Do kraja veljače OpenAI je dosegnuo godišnji tempo prihoda od 25 milijardi dolara, što je petinu više nego krajem prošle godine; Anthropic je u istom razdoblju skočio na 19 milijardi dolara, više nego udvostručivši prihod. To možda objašnjava zašto je Altman bio toliko željan preuzeti Anthropicine državne ugovore, ali i zašto se OpenAI posljednjih mjeseci snažno fokusira na širenje ponude za poslovne korisnike. Korisnici kažu da Codex, OpenAI-jev konkurent alatu Claude Code, brzo sustiže konkurenciju.
AI kompanije žestoko se natječu za korisnike pa moraju spuštati cijene, iako istodobno troše ogromne iznose na podatkovne centre i razvoj modela. Nijedna od njih još nije ni blizu profitabilnosti. OpenAI, koji je prošlog mjeseca zaključio privatnu rundu financiranja vrijednu 110 milijardi dolara, procjenjuje da će do 2030. u infrastrukturu uložiti čak 660 milijardi dolara te da prije toga neće početi generirati čisti profit. Čak i SpaceX, koji zarađuje lansiranjem raketa i prodajom satelitskog interneta, treba daleko više kapitala nego što ga može sam stvoriti. Analitička kuća MoffettNathanson ističe da će njegov plan slanja milijun satelita-podatkovnih centara u svemir zahtijevati “zapanjujuću količinu vanjskog financiranja”.
Nemaju izbora
Sve tri tvrtke stoga praktički nemaju izbora nego okrenuti se javnim tržištima kapitala ako žele ostati u utrci za umjetnu inteligenciju. Hoće li njihovi IPO-i biti uspješni, ovisit će o tome koliko će investitora biti spremno zanemariti dug i neizvjestan put do stvarne profitabilnosti ove tehnologije.
Dodatni problem za njih je i to što za investitore već postoji jedna alternativa koja je odavno izlistana na burzi: Alphabet, vlasnik Googlea. Njegov model Gemini iz mjeseca u mjesec napreduje. Google je pritom pravi stroj za generiranje novca; prošle je godine ostvario neto dobit od 132 milijarde dolara, što mu omogućuje da ulaganja u umjetnu inteligenciju financira iz vlastitog džepa. Uz to, njegova tržišna vrijednost od 3,7 bilijuna dolara djeluje znatno razumnije – iznosi oko devet puta godišnje prihode. Sundar Pichai, čelnik kompanije, zato si može priuštiti da ovu bitku promatra s visoka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....