Zabrana društvenih mreža za mlade neće uspjeti. Postoje i druga rješenja

Jutarnji list donosi najbolje iz The Economista - jednog od najrelevantnijih i najuglednijih svjetskih medija koji se fokusira na geopolitiku, ekonomiju, znanost i tehnologiju. Svaki tjedan donosimo analitički uvid i perspektivu o globalnim vijestima.

Sve dosad objavljene članke pročitajte ovdje

© 2026. The Economist Newspaper Limited. Sva prava pridržana.

Ljudi se ovih dana ne slažu o mnogo čemu. No, jedna ih stvar ujedinjuje, bez obzira na politička uvjerenja: ideja da bi djeci trebalo zabraniti korištenje društvenih mreža. U prosincu je Australija mlađima od 16 godina zabranila otvaranje računa na platformama poput Facebooka, Instagrama i TikToka. Desetak drugih zemalja, uključujući Britaniju, Španjolsku i mnoge američke savezne države, također razmatraju tu ideju. Više od 70 posto Britanaca podupire prijedlog da se mlađima od 16 godina zabrani pristup takvim stranicama, a isto razmišlja i dvije trećine Amerikanaca. Problem je u tome što će zabrane donijeti više štete nego koristi.

Prijedlozi proizlaze iz želje da se mlade zaštiti i očuva njihovo zdravlje. Roditelje su potresle tragedije povezane s društvenim mrežama, na primjer kad su djeca bila prevarena da podijele svoje intimne fotografije ili su si oduzela život nakon što su im algoritmi neprestano servirali sadržaj o samoozljeđivanju. Uz te šokantne slučajeve postoji i općenitija zabrinutost da društvene mreže možda štete djeci kao skupini u cjelini, čineći ih povučenima, usamljenima i tjeskobnima. Mnogi očajnički pokušavaju razumjeti zašto se današnja mladež čini nesretnijom od prethodnih generacija.

Opće zabrane ili...?

Roditelji su zabrinuti da djeca trate svoje živote provodeći sate gledajući besmislene memove. Željeli bi ih u tome zaustaviti, ali se boje da bi ih zbog toga izopćili jer bi dijete bilo jedino u razredu koje ne koristi platforme. Opće zabrane čine se kao jednostavno rješenje, a političari su presretni što se mogu uhvatiti za mjeru koja, napokon, zadovoljava birače svih političkih opcija.

Ipak, kreatori politika trebali bi preispitati svoje mišljenje. Pitanje uzrokuju li društvene mreže masovnu štetu daleko je od riješenog. Sve više dokaza ukazuje na to da su zabrane loše za barem neku djecu. Tvrdnja da društvene mreže uzrokuju veliku štetu mentalnom zdravlju mladih nudi tek ograničene dokaze.

Što se događa u trening-kampu za muškarce koji se boje žena

Problem je u tome što je teško provoditi zakon. Tinejdžeri u Australiji nalaze domišljate načine kako da zaobiđu zabrane. Uspijevaju, na primjer, zaobići provjeru dobi putem prepoznavanja lica tako što se na fotografijama mršte, zbog čega izgledaju starije. Definiranje društvenih mreža također je izazovno. Australija nije zabranila tinejdžerima korištenje aplikacije za razmjenu poruka poput WhatsAppa ili online multiplayer igara, jer bi se to bio pretjerano drakonski potez. Pošasti poput cyberbullyinga nesumnjivo će se i dalje pojavljivati na tim platformama. Djeca kojoj je zabranjen pristup mainstream društvenim mrežama mogla bi prijeći na manje poznate, opskurne platforme i tamo postati žrtve predatora. Djeca koja uspješno izbjegavaju zabrane rjeđe će odraslima prijaviti susret s neprimjerenim sadržajem, iz straha da će ih ukoriti.

Što nakon 16?

Viša dobna ograničenja mogu samo odgoditi probleme do 16. godine, kada će mladi iznenada dobiti puni pristup društvenim mrežama s kojima nemaju mnogo iskustva. Viša dobna ograničenja mogu stvarati lažni osjećaj sigurnosti. Zbog svih tih razloga brojne skupine za zaštitu djece često se protive općim zabranama jer bi one u potpunosti lišile djecu prednosti platforma. Društvene mreže su utočišta za djecu koja se osjećaju izolirano, bilo zbog mjesta prebivališta, svoje seksualnosti ili zato što im mozak funkcionira drukčije od ostalih. Društvene mreže mogu proširiti vidike, pružajući djeci iz različitih sredina uvid u nova mjesta i ljude. Sviđalo se to nama ili ne, danas su društvene mreže jedan od glavnih kanala preko kojih djeca dobivaju informacije (i dezinformacije) o aktualnim događajima. Nekada su mladi posegnuli za tiskanim novinama svojih roditelja. Vijesti su gledali jer su se emitirale prije ili poslije njihovih omiljenih televizijskih emisija. Ti su dani davno prošli.

Tinejdžeri koji prestanu koristiti TikTok neće se automatski početi penjati na drveće ili postati strastveni čitatelji knjiga. Mnogi će, umjesto na društvenim mrežama, više vremena provoditi na igraćim konzolama i streaming servisima. Jedan od razloga zašto djeca provode toliko vremena online je taj što im roditelji više ne dopuštaju da se druže vani s prijateljima. Nakon što su ih zatvorili u četiri zida, odrasli bi sada trebali dvaput razmisliti prije nego što uvedu nove zabrane i dodatno ograniče njihovo slobodno vrijeme.

Što je rješenje?

Što učiniti? Umjesto podizanja dobnih granica, regulatori bi trebali udvostručiti napore kako bi društvene mreže postale prikladnije za tinejdžere. Idealno bi bilo prisiliti tehnološke divove da dostavljaju više podataka o tome kako mladi koriste njihove proizvode, kako bi istraživači mogli bolje razumjeti upotrebu, izmjeriti štetu i naći načine za sprječavanje negativnih učinaka.

Trebalo bi tražiti od kompanija da preispitaju funkcije koje drže djecu online dulje nego što je zdravo, poput sučelja s beskrajnim skrolanjem i automatskim reproduciranjem videozapisa. Potrebna je stroža moderacija sadržaja koji se prikazuje mlađim korisnicima. To može značiti strožu provjeru dobi korisnika kako bi se jasno znalo tko mora koristiti ograničenu verziju, a tko može koristiti društvene mreže bez ograničenja.

Ovo je najvažniji pokazatelj vašeg zdravlja

Nekima su ovi prijedlozi smiješni. Jedan od razloga zašto ljudi traže veće dobne granice je taj što vjeruju da društvene aplikacije ne mogu biti sigurnije. No, time se zanemaruje napredak koji se postiže u tom smjeru. Amerika se priprema za niz velikih suđenja koja će konačno dati priliku ljudima, koji vjeruju da su im društvene mreže naštetile dok su bili djeca, da iznesu svoje argumente pred sudom.

Europska unija nedavno je preliminarno utvrdila da su značajke dizajna TikToka ovisničke i zaprijetila kaznama ako se ne izvrše promjene. Mnoge velike društvene mreže potiče se na stvaranje tinejdžerskih računa s ugrađenim zaštitnim mehanizmima. To neće riješiti sve brige, ali predstavlja određeni napredak.

Političari tvrde da su zabrane društvenih mreža jedina odgovorna opcija. No u stvarnosti, one više izgledaju kao način izbjegavanja odgovornosti koju djeca zaslužuju. Ako regulatori ne uspijevaju pronaći načine kako ukrotiti društvene mreže, koje postoje već više od dva desetljeća, postoji li uopće ikakva nada da će djeca sigurno koristiti nove alate poput umjetne inteligencije? Mladi imaju pravo koristiti nove tehnologije, a odrasli moraju osigurati da vrijeme provedeno na internetu bude što sigurnije i korisnije.