Jutarnji list donosi najbolje iz The Economista - jednog od najrelevantnijih i najuglednijih svjetskih medija koji se fokusira na geopolitiku, ekonomiju, znanost i tehnologiju. Svaki tjedan donosimo analitički uvid i perspektivu o globalnim vijestima.
Sve dosad objavljene članke pročitajte ovdje
© 2026. The Economist Newspaper Limited. Sva prava pridržana.
Liberijska policija upala je 21. srpnja u bungalov u Duazonu, mjestu između glavnog grada Monrovije i međunarodne zračne luke. U kući su pronađena dvojica muškaraca i stotine paketa bijelog praha naslaganih gotovo do stropa. Uhićeni su državljanin Srbije te državljani Španjolske i Kolumbije, a policija je zaplijenila pakete.
Nakon dva dana brojanja i laboratorijskih analiza objavila je da je zaplijenjeno gotovo četiri tone visokokvalitetnog kokaina, čija se ulična vrijednost procjenjuje na oko 317 milijuna dolara. Veleprodajna vrijednost u Europi znatno je niža i iznosi između 50 i 60 milijuna eura, odnosno 57 do 68 milijuna dolara.
No to nije bila ni najveća zapljena kokaina u Africi ove godine. U svibnju je uz obalu Zapadne Sahare presretnut brod pod zastavom Komora s gotovo 31 tonom kokaina – više nego što je tijekom 2025. godine zaplijenjeno u cijeloj zapadnoj Africi. Između 2019. i 2025. količina kokaina zaplijenjenog u toj regiji porasla je za 50 posto, a povećala se i veličina pojedinačnih pošiljaka. Prosječna zapljena na rutama koje vode iz zapadne Afrike iznosila je 5,6 tona u 2025., u usporedbi s 2,4 tone godinu prije.
Čvorište
U samo nekoliko godina zapadna Afrika postala je jedno od glavnih čvorišta za krijumčarenje kokaina prema Europi.
Regija je već dugo pogodna tranzitna točka jer se nalazi otprilike na pola puta između Južne Amerike, gdje se proizvodi većina svjetskog kokaina, i Europe, jednog od njegovih najvećih tržišta. Tome pogoduju i raširena korupcija te slabo djelotvorne policijske službe. Prema navodima medija, Josa Leijdekkersa, nizozemskog državljanina i jednog od najtraženijih europskih krijumčara droge, iz Sijera Leonea vodi veliku mrežu za krijumčarenje kokaina, iako bi prema presudi trebao služiti 24-godišnju zatvorsku kaznu u Nizozemskoj. Nizozemske vlasti zatražile su njegovo izručenje, ali bez uspjeha.
Posljednjih godina nagli rast proizvodnje kokaina, pojačane kontrole pošiljaka iz Južne Amerike u europskim lukama te tehnološke inovacije krijumčara doveli su do povećanja količine droge koja prolazi kroz zapadnu Afriku, ali i do širenja broja zemalja uključenih u taj lanac krijumčarenja.
Krijumčari danas velike količine kokaina brodovima dopremaju iz Južne Amerike u zapadnu Afriku, gdje su kontrole u lukama razmjerno slabe. Ondje se pošiljke prepakiraju i ukrcavaju na velike „matične brodove“, s kojih se droga zatim prebacuje na manje, brze glisere poznate kao go-fast, koji plove uz sjevernoafričku obalu, oko Kanarskih otoka ili na otvorenom moru. Ti su gliseri prebrzi da bi ih većina ratnih mornarica mogla svaki put presresti. Umjesto u europske luke, iskrcavaju se na osamljenim plažama i improviziranim pristaništima.
Iako sve veći broj uspješnih zapljena pokazuje da su vlasti postale učinkovitije u suzbijanju krijumčarenja, velik dio pošiljaka i dalje prolazi do odredišta. Prema procjeni Pomorskog centra EU-a za analizu i razmjenu informacija o narkoticima (MAOC-N), prošle je godine više od 100 tona kokaina iz zapadne Afrike uspješno stiglo do europskih kupaca.
Dostava s dvije točke
Zapadna Afrika postala je posebno privlačno tranzitno čvorište zato što su europske zemlje znatno pooštrile kontrole izravnih pošiljaka iz država poput Brazila, Gvajane i Surinama.
„Time se stvaraju dvije polazne točke za krijumčarenje, što nama u Europi znatno otežava posao. Jednostavno nije moguće pregledati sve što dolazi iz zapadne Afrike“, objašnjava Paulo Silva iz MAOC-N-a.
Za krijumčare droga ta ruta predstavlja manji rizik, zbog čega je u konačnici i jeftinija, dodaje Lucia Bird iz nevladine organizacije Global Initiative against Transnational Organised Crime.
Razvoju krijumčarskih mreža pogoduje i rast legalne trgovine u regiji. Luke, zračne luke i kopneni granični prijelazi danas obrađuju znatno više robe nego prije, pa je lakše prikriti velike pošiljke droge među redovitim teretom. Bivši čelnik liberijske Agencije za borbu protiv droga smatra da većina kokaina u zemlju stiže cestovnim putem iz Sijera Leonea, deklarirana kao smrznuta hrana.
Nadalje, vođe krijumčarskih mreža, od Balkana do Brazila, danas u stvarnom vremenu mogu pratiti kada se kontejneri ukrcavaju u lukama ili pretovaraju na otvorenom moru. Tijekom racije u Duazonu policija je pronašla Starlink usmjerivač, ronilačko odijelo i vodootporne GPS uređaje za praćenje, za koje sumnja da su služili kako bi organizatori krijumčarenja u svakom trenutku imali uvid u kretanje pošiljki.
Nizozemski boss
Za razliku od prijašnjih desetljeća, kada se trgovina drogom uglavnom odvijala preko nekoliko slabih država poput Gambije, Gvineje Bisau i Sijera Leonea, danas se u krijumčarski lanac uključuje sve više zemalja, djelomično zahvaljujući Josu Leijdekkersu. Budući da se nalazi u Sijera Leoneu, pošiljke iz te zemlje danas su pod pojačanim nadzorom europskih vlasti, zbog čega se krijumčarske rute sve više preusmjeravaju prema Gani, Obali Bjelokosti i Liberiji.
Zapljena 238 kilograma kokaina, vrijednog oko 19,2 milijuna dolara na ulici, u lipnju u zračnoj luci u Monroviji povezana je upravo s nizozemskim krijumčarem. Vlasti Gane i Nizozemske također tvrde da je njegova mreža organizirala transport 4,5 tona kokaina iz Gane, koji je nedavno zaplijenjen u Amsterdamu.
Unatoč velikoj medijskoj pozornosti koju izaziva svaka velika zapljena droge, zemlje zapadne Afrike uglavnom su nemoćne zaustaviti unosan krijumčarski posao. Suvremena sigurnosna oprema preskupa je za široku primjenu u lukama, zračnim lukama i na moru.
„Još uvijek radimo po sigurnosnim standardima iz četrdesetih godina prošlog stoljeća“, kaže jedan aktivist iz Monrovije. „Nemamo čak ni pse tragače.“ Skeneri ne rade kada nestane struje, a perimetar manjih zračnih luka lako je probiti.
Korupciji su podložni i slabo plaćeni državni službenici. U Liberiji neki od njih zarađuju tek oko 100 dolara mjesečno.
„Utvrdili smo da su pojedini državni dužnosnici surađivali s kartelima. Protiv nekih policijskih službenika već su podignute optužnice“, kaže Gregory Coleman, glavni inspektor liberijske policije.
U Sijera Leoneu, čini se, Leijdekkers uspio je pridobiti potporu gotovo cijelog državnog aparata.
Istodobno, potražnja za kokainom u Europi i dalje raste. Za narkokartele povremena zapljena pošiljke tek je trošak poslovanja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....