Njemačka ekonomija toliko je grozna da propadaju i tvornice kobasica

Jutarnji list donosi najbolje iz The Economista - jednog od najrelevantnijih i najuglednijih svjetskih medija koji se fokusira na geopolitiku, ekonomiju, znanost i tehnologiju. Svaki tjedan donosimo analitički uvid i perspektivu o globalnim vijestima.

Sve dosad objavljene članke pročitajte ovdje

© 2025. The Economist Newspaper Limited. Sva prava pridržana.

Osamdesetih godina prošlog stoljeća Eberswalder Wurstwerke u Njemačkoj Demokratskoj Republici bio je najveći proizvođač kobasica u Europi i zapošljavao je 3.000 radnika. Proizvodni pogon, koji se prostirao na 65 hektara, imao je vlastitog frizera, ambulantu, knjižnicu i restoran. Ta komunistička vremena davno su prošla.

Prošlog tjedna oko 500 preostalih radnika doznalo je da će relativno novi (zapadnonjemački) vlasnik tvrtke, koja uživa kultnu popularnost među vjernim kupcima zbog svojih kobasica bez kožice i salame Schorfheider Knüppelsalami, do kraja veljače zatvoriti tvornicu u Britzu.

„Čuli smo za to pola sata prije nego što je vijest emitirana na televiziji“, kaže zaposlenica u prodavaonici kraj tvorničkih vrata. Unatoč snijegu koji je padao toga dana, tvornička prodavaonica bila je puna kupaca. Tönnies, zapadnonjemački mesni prerađivač koji je sada vlasnik tvornice, „obećao je ulaganja kad su nas kupili prije samo dvije godine“, žali se drugi radnik.

Stagnacija

Njemačko gospodarstvo, treće najveće na svijetu po nominalnom BDP-u, stagnira već tri godine, a zatvaranja tvornica i insolventnosti dosežu zabrinjavajuće razine. Dana 8. siječnja Zalando, veliki njemački internetski trgovac modom, objavio je da će zatvoriti logistički centar u Erfurtu, također u istočnoj Njemačkoj, u kojem radi 2.700 ljudi.

Nijemci više ne žele piti pivo. Zašto?

Preliminarni podaci Destatisa, njemačkog zavoda za statistiku, pokazuju da su insolventnosti u prosincu porasle za 15% u usporedbi s istim mjesecom 2023. godine. Posebno su pogođeni sektori prometa, ugostiteljstva i građevinarstva. Prošlogodišnji ukupni broj od više od 17.600 stečajeva poduzeća bio je, prema Institutu Leibniz za ekonomska istraživanja u Halleu, najviši u posljednjih 20 godina.

I poznati propadaju

Njemačku je posebno obeshrabrio niz propasti poznatih tvrtki. Prošle godine među njima su bila neka od najvećih imena u zemlji: Goertz (obuća), Gerry Weber i Esprit (moda), Groschenmarkt (diskontna trgovina), Karrie Bau (građevinarstvo) i Zoo Zajac (najveća trgovina kućnim ljubimcima na svijetu).

Istina, neka su razdoblja u ne tako davnoj prošlosti bila i gora; pucanje dot-com balona uzrokovalo je znatno više stečajeva. U nekim godinama propalo je više od 39.000 poduzeća. No te su se ranije krize uglavnom odnosile na pojedine sektore, poput tehnološkog tijekom dot-com kraha.

Nasuprot tome, sadašnja slabost pogađa cijelo gospodarstvo. Njemačka je industrija nekoć bila sidro koje je ublažavalo oscilacije u drugim sektorima. Ta vremena su prošla: izvozno orijentirane industrije posebno su ranjive na globalne sukobe, carine i visoke cijene energije. Cjelokupni njemački gospodarski model loše je prilagođen novim okolnostima. Dok se ne prilagodi, čak će se i proizvođači kobasica naći na udaru.