NIŠTA OD PROMISKUITETA

MLADI I SEKS Milenijci se u ljubavi ponašaju kao njihove prabake i šukunbake

    AUTOR:
    • Tanja Tolić

  • OBJAVLJENO:
  • 13.08.2016. u 23:00

Prizor iz filma 'Bang Gang'

Bešćutan je svijet ljubavi, onaj tinejdžerski možda i više. Brojna istraživanja tvrde kako su adolescenti ogrezli u tzv. hook-up kulturu, gdje se ne bira s kim će se i kada, no istraživanja pokazuju da je ta generacija možda ipak - tradicionalna

Ljeto je u Biarritzu, George (cura) i Alex (dečko) "padnu" jedno na drugo nakon što nekoliko puta spavaju, no onda jedno od njih, kako to već često biva - u ovom slučaju Alex - odluči da mu se George ipak ne sviđa toliko i da bi sad, malo za promjenu, spavao s njezinom prijateljicom.

Bešćutan je svijet ljubavi, onaj tinejdžerski možda i više. George, moderna cura u modernim vremenima, reagira tako što izmisli novu igru za njihovo društvo, bang gang, prostije, hrvatski - redaljku, ekstremnu igru izazova u kojoj se svi, potpomognuti drogom, imaju pravo seksati sa svima. Pod uvjetom, da je seks - kako tradicionalno! - heteroseksualan, i da su ti drugi zgodni (kakav klišej!). No odnosi se zakompliciraju kad na YouTubeu iskrsne seks-snimka jedne od djevojaka iz društva...

Trudnoća i sida

"Bang Gang", film scenaristice i redateljice Eve Husson, koji je premijeru doživio ovoga ljeta, izazvao je priličnu kontroverzu. Prikazuje, naime, ono što se danas - u doba društvenih mreža i pametnih telefona - smatra standardom tinejdžerskog seksualnog ponašanja, razularenu hook-up kulturu u kojoj se svi hvataju sa svima, bez osjećaja, nekad da ne znaju ni ime onom drugom; kulturu u kojoj se mladi ševe bez kondoma, ali, recimo, na ecstasyju ili kokainu, curice koje su tek zašle u pubertet već snimaju seks-snimke ili se bez problema fotkaju gole i šalju slike ako to dečki zatraže od njih. Eto moderne bajke, od ševe bez šlica, u jedva jednoj generaciji, došli smo do besmislenog seksa. Nekad smo se bojali trudnoće i side, a u filmu jedan od junaka, nakon što ne uspije pronaći kondom, djevojci koja je djevica kaže: "Ma ne brini, mi nismo visokorizična populacija..." Još tužnije, iako su antiviralni lijekovi u velikoj mjeri zauzdali epidemiju AIDS-a, a cjepivo smanjilo rizik od HPV-a, od sifilisa i gonoreje ipak nisu zaštićeni. Ljeto završi, djeca se vraćaju u školu, jedna Laetitia u voiceoveru dok curi odjavna špica govori: "Injekcija penicilina i bum, nema više sifilisa; pilula i bum, nema više bebe..."

 

Komentar odraslih? Otac jednog od tinejdžera, zgrožen njegovim ponašanjem, kaže: "Neka se djeca bore za revoluciju. Za što se ti boriš? Da pojebeš sve što se kreće?"

U filmu ta hook-up kultura, recimo "kultura spetljavanja", izgleda ovako: Alex lijeno palcem skrola po svojem iPhoneu, gol je, zavaljen u stolici. George očiju punih suza gleda u njega, Alex uopće i ne podiže pogled, dok druga djevojka kleči pred njim i izvodi mu felaciju. Seks među milenijcima, današnjom generacijom mladih, poručuje film, nije samo bešćutan, nego i natjecateljski. Tim klincima je dosadno, do te mjere da im je i pornografija postala mainstream. Podaci iz istraživanja iz 2015. godine pokazuju da čak 39 posto britanskih mladića u dobi od 14 do 17 godina redovito konzumira pornografske sadržaje.

Snapchat

Imajući to na umu, nije neobično da mladi iz filma, kad se okupe na orgiji, seks snimaju i odmah ga stavljaju na internet. U moderno doba se to zove DIY porn (od skraćenice "do it yourself", odnosno "uradi sam"). Takvom ponašanju sklonija su djeca iz imućnijih obitelji: istraživanje Pew Research Centera iz 2015. godine, o mladima i korištenju društvenih medija, pokazalo je korelaciju između visine prihoda i korištenja videoaplikacija - što su veći prihodi obitelji, to su mladi skloniji primjerice Snapchatu. Klinci koji dolaze iz siromašnijih obitelji skloniji su Facebooku (ali kao da to išta znači kad i Facebooku odnedavno ima opciju "going live").

DIY pornografske snimke tek su dijelom zaštićene: mladi ih obično "postaju" u odabrane grupe i pristup je zaštićen lozinkom. U tom vrlom, novom svijetu pametni telefon postao je peti, no dobro, nekima šesti ud: u mnogim kadrovima filma "izniču" te mršave, tinejdžerske ruke i snimaju poljupce, koituse, kunilinktuse, felacije i redaljke. Davno je prošlo vrijeme sekstinga...

No je li to doista tako? Upravo objavljeno istraživanje koje je analiziralo podatke o 26.000 odraslih osoba došlo je kao svojevrstan šok. Psihologinja Jean Twenge s Državnog sveučilišta San Diego u Kaliforniji provela je istraživanje među dvadesetogodišnjacima i rezultati pokazuju da rjeđe imaju seksualne odnose nego njihovi roditelji kad su bili mladi. "Ideju da milenijci žive u hook-up kulturi možda samo propagiraju najpromiskuitetniji pripadnici generacije, a to mogu jer su im na raspolaganju društveni mediji. No kultura aplikacija za dejtanje zapravo izostavlja veliki segment te populacije", komentira Twenge.

Generacija X

U stvarnosti, milenijci rođeni 1990-ih godina imaju dvaput veće šanse za seksualnu neaktivnost nego mladi iz generacije X koji su rođeni kasnih 60-ih godina, objavili su Twenge i kolege u časopisu Archives of Sexual Behavior. Petnaest posto mladih u dobi od 20 do 24 godine tvrdi da nisu imali seksualne odnose otkako su navršili 18 godina, dok je isto tvrdilo samo 6 posto mladih iz prijašnje generacije, u istoj dobi. Prijašnja istraživanja također su utvrdila da su milenijci - rođeni od 1980-ih do 2000-ih godina - imali manji ukupan broj seksualnih partnera nego pripadnici generacije X ili baby boomeri. Jedina generacija koja je imala manje seksualnih partnera, bila je ona rođena u 1920-im godinama, što znači da milenijci gotovo da žive seksualnim životom svojih prabaka ili šukunbaka!

Kako je to moguće? Istraživači kažu da u životu milenijaca ima manje seksa primarno zato što dulje žive s roditeljima, kasnije stupaju u brak, pa to možda i "odgađa" seksualnu aktivnost. Drugo, više "vise" na internetu, pa se manje susreću uživo. Treći razlog treba tražiti upravo u hook-up kulturi. Seks se nekad, ipak, odvijao u intimi tinejdžerske sobe ili stražnjeg sjedala automobila. Današnji mladi - upravo zbog raširenosti društvenih mreža - izloženi su neviđenom pritisku. Oni su prva generacija koja se suočava s kritikom u digitalno doba na digitalni način; dakle kad netko nekome kaže da mu se ne sviđa, da mu nije seksualno privlačan, to vjerojatno zna njihov cijeli društveni krug. I zaljubljivanja i prekidi su javni; to što su često i virtualni, ne znači da manje bole. Četvrti razlog je što je generaciji milenijaca sigurnost izrazito važna, čak konzumiraju i manje alkohol.

Istraživanje o zdravstvenom ponašanju učenika (Health Behaviour in School-aged Children), koje se pod vodstvom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) provodi više od 20 godina u 40-ak zemalja Europe i Sjeverne Amerike, a objavljeno je 2015., pokazalo je da tijekom zadnjeg desetljeća sve veći broj adolescenata prakticira siguran seks. U Hrvatskoj istraživanje provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), a podaci objavljeni 2015. zapravo su oni prikupljeni iz 2005. i 2006. U istraživanju je mladima, samo 15-godišnjacima, postavljeno pitanje jesu li ikad imali seksualni odnos. U Hrvatskoj, 17 posto djevojaka i 29 posto mladića reklo je da je već imalo seksualne odnose. Europski prosjek kaže da je 27 posto mladih imalo seksualne odnose; 24 posto djevojaka i 30 posto mladića.

Prosjek

Na pitanje jesu li pri zadnjem spolnom odnosu koristili kontracepcijsku pilulu, potvrdno je odgovorilo samo 8 posto i mladića i djevojaka u Hrvatskoj, u dobi od 15 godina. To je ispod ukupnog prosjeka (21 posto), kao i spolnog prosjeka u istraživanju: djevojke 26 posto, mladići 17 posto. S kondomima stojimo daleko bolje. Koristilo ga je pri zadnjem odnosu 84 posto djevojka i 82 posto mladića u dobi od 15 godina, po čemu smo iznad europskog prosjeka u istraživanju (77 posto), pa i spolnog (djevojke 72 posto, mladići 81 posto).

Diplomski rad Antonije Bračulj, "Rizično seksualno ponašanje adolescenata na području grada Zagreba" iz 2015. godine (Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabiliticijski fakultet), pokazuje na uzorku od 134 učenika trećih razreda različitih srednjih škola da su zagrebački srednjoškolci najviše "iskustva imali u ljubljenju (94 posto) i romantičnom diranju preko odjeće (82,1 posto), dok je njih 41,8 posto imalo iskustvo vaginalnog seksa, 30,6 posto iskustvo oralnog seksa, a samo 6,7 posto iskustvo analnog seksa".

U kontekstu rizičnog seksualnog ponašanja, rezultati su pokazali da je 20,9 posto sudionika imalo iskustvo spolnog odnosa pod utjecajem alkohola, a 5,2 posto pod utjecajem droga. Od onih koji jesu imali spolni odnos, tijekom zadnjeg spolnog odnosa 29,9 posto je koristilo kondom, iako to inače čine često, odnosno gotovo uvijek u 59,6 posto slučajeva. Podržavaju, kažu, seksualno odgovorno ponašanje. Očekivano, djevojke su u tome odgovornije.

Prema istraživanjima Marine Kuzman iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, mladi u većem postotku danas stupaju u seksualne odnose nego prije. Primjerice, 2002. godine 23,2 posto mladića imalo je spolni odnos prije 16. rođendana. Godine 2006. takvih je već bilo 28,6 posto posto. Godine 2002. samo 9,7 posto djevojaka imalo je spolni odnos prije 16. rođendana, četiri godine kasnije takvih je bilo 16,5 posto. Proširenost ranih seksualnih odnosa u te četiri godine među dječacima je porasla 23 posto, a među djevojčicama čak 70 posto!

U 2002. hrvatski su adolescenti bili na pretposljednjem mjestu po spolnoj aktivnosti u ispitivanoj dobi (29. od 30 zemalja), ali se udio seksualno aktivnih petnaestogodišnjaka znatno povećao u četiri godine, pa smo 2006. bili na granici srednje i donje trećine (26. od 36 zemalja). U studentskoj populaciji, prema istom izvoru, 68 posto studenata i 57 posto studentica bilo je spolno aktivno 2008. godine. Srednja dob stupanja u seksualne odnose bila je 16,9 za studente i 17,4 za studentice. I studenti i studentice koji ne žive s roditeljima češće su seksualno aktivni.

Kad ne koriste kondome, zašto ih ne koriste? Najčešći odgovor je da ne vole seks s kondomom (58%), nema prevelike razlike u postotku u odgovoru mladića (58%) i djevojaka (55%). Drugi najčešći odgovor je da imaju povjerenja u partnera (42%), pri čemu djevojke (57%) češće imaju povjerenja od mladića (36%). Treći je razlog previsoka cijena (26%), slijede objašnjenja da koriste druga kontracepcijska sredstva (13%), ne sjete se (15%), imaju poteškoća s uporabom (12%), nije lako dostupan (6%), srame se pitati partnera da ga upotrijebi (4%), pod utjecajem su droge ili alkohola (4%)... Istraživanje, očekivano, pokazuje da da će ranije u spolne odnose stupiti mladi koji puše, više eksperimentiraju s marihuanom, češće se opijaju, slabiji su učenici, ali su istodobno i "popularniji".

O milenijcima se u Hrvatskoj ne zna mnogo, nema istraživanja. Studija koju je Pew Research Center objavio u veljači 2015. godine pokazuje da europski milenijci (2014. godine u dobi od 18 do 33 godine) čine 24 posto odrasle populacije, dakle oni su ustvari manjina. Proživjeli su ekonomsku krizu kao i američki milenijci, s tom razlikom što ona u Europi još ne posustaje. Milenijci su ipak optimističniji u vezi budućnosti od "staračke" populacije koja dominira europskim zemljama, no samo do trenutka kad ih se pita što misle kakva će biti budućnost njihove djece - tu i njih zahvati pesimizam.

Izlazak

Tko su intimno, a kamoli romantično ili seksualno, možemo samo nagađati. Pew Research Center tvrdi da neke romantične tradicije i dalje ostaju iste. Tinejdžer će, čini se, i dalje tinejdžericu za izlazak najčešće pitati uživo, ne tekstualnom porukom. Djevojke će i dalje čekati da ih mladići pitaju za izlazak, njih 47 posto. Tek 35 posto djevojaka usudit će se to učiniti same i izravno, 20 posto tekstualnom porukom.

Društveni mediji jako su im važni u uspostavljanju i održavanju kontakta, no posebno dječacima i mladićima. Tu se, očito, neke stvari ne mijenjaju desetljećima, a možda i stoljećima. Pritisak da se učini prvi korak i dalje je na muškarcu, sigurno je lakše to učiniti posredno. Mladići i u većem postotku (50%) od djevojaka (37%) izjavljuju da im društveni mediji, poput Facebooka i Instagrama, pomažu da se osjećaju emotivno povezanijima sa svojim partnerima. Posredno, samo posredno. Oko 27 posto adolescenata koristi društvene medije kako bi "pratili" gdje je i što radi osoba za koju su romantično zainteresirani, djevojke ponešto prednjače.

A kad i ako dođe do prekida, djevojke su, pokazalo se, mnogo temeljitije. U digitalnom svijetu milenijke brže brišu nego milenijci. Sklonije su blokirati bivšega ili ga izbrisati s liste prijatelja na FB-u (djevojke 44%, mladići 31%), odnosno maknuti oznaku njegova imena sa zajedničke fotografije ili slike sasvim izbrisati (djevojke 46%, mladići 30%).

Rekao bi Hemnigway u "Smrti popodne", u davno doba prije interneta, ali još vrijedi: "Ako je dvoje ljudi zaljubljeno, ne može tu biti sretnoga kraja."

Izdvajamo

Iz drugih medija