Iako očekivanja nisu bila velika, Vladine smjernice za iduće tri godine, za analitičare predstavljaju neugodno iznenađenje.
Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitiske banke, smatra da najveće razočaranje predstavlja izostanak reformi i nemogućnost Vlade da smanji određene rashode.
- Rast troškova zbog pristupa EU i veći izdaci za kamate bili su očekivani, ali iznenađuje nemogućnost da se smanje rashodi na drugim stavkama, primjerice za zaposlene i za socijalne transfere kućanstvima, kaže Šantić. Sada je ključno, kaže, kako će na Vladine planove reagirati financijska tržišta. S obzirom na značajno povećanje rashoda, deficita i javnog duga, smatra kako je “teško očekivati da će ulagači na to gledati blagonaklono”.
Njegovo mišljenje dijeli i Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke, i ističe da povećanje deficita nije dobar signal.
-Jer, zemlje u okruženju ipak smanjuju deficit. To je važno uoči očekivnog smanjenja monetarnog stimulansa u SAD-u koji će rezultirati povećanjem troška financiranja i pojačanom diskriminacijom nedovoljno ambicioznih fiskalnih politika, kaže.
‘Najgore bi bilo da se Vladine smjernice doista i ostvare’
- Optimističan scenarij je da se Vlada s ovakvim smjernicama samo malo igrala i da nam slijedi Procedura prekomjernog deficita, uz asistenciju MMF-a. No, pesimističan scenarij je da se ove smjernice ostvare jer one vode prema rastu ionako velikog javnog duga - prokomentirao nam je Vladine fiskalne smjernice za naredno trogodišnje razdoblje Željko Lovrinčević s EKonomskog instituta.
Prema njegovu mišljenju, smjernice koje je Vlada jučer usvojila zaustavljaju proces fiskalne konoslidacije i vode ka širenju proračunskog manjka. Vlada na rashodnoj strani pokušava zadržati status quo, dok na prihodnoj strani zapravo povećava poreze, i to u uvjetima kada je porezni kapacitet zemje već iscrpljen. (Adriano Milovan)