‘Samo idioti misle da nema koristi od kružne ekonomije’

Ima li dovoljno dokaza da će kružna ekonomija donijeti određene benefite i pozitivno utjecati na BDP? Hoće li dovesti do povećanja broja zaposlenih i nove poslove? Tko će prevazići izazove, tko će biti gubitnik u procesu transformacije, a tko dobitnik? Pitanja oko kružne ekonomije je mnoštvo, a sudeći prema riječima sudionika prvog Svjetskog foruma o kružnoj ekonomiji WCEF2017, koji se održao u Helsinkiju od 5. do 7. lipnja, odgovor je samo jedan. I lijepo ga je sažeo finski opinion maker Vijkman Anders:

- Morate biti potpuni idiot ako mislite da kružna ekonomija nije dobra za gospodarstvo i ne donosi benefite. Suočavamo se s velikom transformacijom i naravno da ima puno izazova. U tom procesu neki će poslovi biti stvoreni, neki će nestati, bit će pobjednika i gubitnika. No, ako ne idemo u smjeru kružne ekonomije, svi ćemo biti gubitnici – istaknuo je Anders, dopredsjednik Club of Rome, globalnog think tanka koji se bavi raznim pitanjima, uključujući klimatske promjene i zaštita okoliša..

Na konferenciji koja je okupila više od 1500 predstavnika realnog, javnog i financijskog sektora iz 90 zemalja svijeta, odaslano je još nekoliko ključnih poruka: potreban je sistemski pristup u tranziciji u kojoj ključnu ulogu mogu odigrati velike kompanije, intervencija vlada, suradnja javnog i privatnog sektora, jača edukacija, pristup financijama, porezna reforma, stimuliranje inovacija, zelena javna nabava... No, najvažniji sastojak koji je potreban je ipak politička volja.

- Postoji jaka potreba za transformacijom, ali ona se postiže samo kolektivnom akcijom. Vlade moraju biti strateške i agilne – poručio je Mikko Kosonen, predsjednik Sitre koja je ujedno i organizator konferencije.

Zahvaljujući investicijama Sitre Finska ide prema tome da postane prva zemlja koja se bazira na kružnoj ekonomiji. Napravili su putokaz s ključnim smjernicama prema kružnoj ekonomiji, a procjena je da je potencijal ekonomskog rasta 2,5 milijardi eura godišnje do 2030. i 70 tisuća novih poslova, što je jako puno za malu zemlju s 5,5 milijuna stanovnika.

Osim političke volje, ključno je i financiranje, što je najveći izazov za male i srednje tvrtke. Ta je tema osim poduzetnika okupila i predstavnike Europske investicijske banke (EIB), mirovinskih fondova te najvećeg svjetskog upravitelja imovinom BlackRock. EIB, pritom, igra dosta važnu ulogu jer može premostiti financijski jaz i katalizirati investicije, a kružno gospodarstvo predstavlja im novi potencijal za kreditiranje. Samo su u periodu od 2012. do 2016. kreditirali s 2,6 milijardi eura projekte iz kružne ekonomije. Iako se poduzetnici, kako se moglo čuti, više oslanjaju na privatni sektor, financijski sektor može i mora odigrati ključnu ulogu u prelasku na kružno gospodarstvo.

No, kako su sami financijaši konstatirali, sektor se mora pomaknuti u 'mainstream'. Istovremeno, biznisi moraju naučiti kako pristupiti financiranju i kakvi se kriteriji za financiranje traže. Što se manjih tvrtki tiče, Ashok Khosla iz Indije, pionir u zaštiti okoliša i poznati stručnjak za održivi razvoj, smatra da one trebaju podršku za kapital, marketing, tehnologije.

- U većina zemalja to ne postoji, no u tom slučaju potporu može dati privatni sektor, veliki biznisi ili se mogu napraviti neki lokalni, odnosno državni mehanizmi potpore. Nordijske zemlje to rade jako dobro, no u zemljama u razvoju to nije lako. Zbog toga je potrebna suradnja između privatnog sektora, vlada, nevladinih organizacija i mnogih drugih – naglasio je Khosla.

No, zato velike tvrtke imaju financijski i tehnološki kapacitet biti lideri promjena, a neke od njih već stvaraju nove vrijednosti. Tu su Tesla, Nike, Phillips ili, recimo, tvrtka Tata Steel koja surađivala s jednom od najvećih indijskih kompanija Steel Autohority of India, kod uspostavljanja platforme Mjunction, e-tržnice za nusproizvode od čelika. Platforma za dijeljenje uštedjela je novac i smanjila količinu otpada. I ogromna je: u 2016. godine e-tržnica je imalo volumen koji se približio devet milijardi eura. Drugi primjer je onaj nizozemske tehnološke tvrtke Philips koja razvija proizvode kao usluge. Umjesto prodaje opreme za zdravstvenu skrb, bolnicama su ponudili cjelovito rješenje, uključujući leasing, servis i zamjenu opreme. Tom metodom postižu do 90 posto ponovnog korištenja materijala i tvrde da je devet posto njihove prodaje rezultat kružnog djelovanja.

Sve je više primjera koji potvrđuju da ekologija i ekonomija idu zajedno. Dolaze iz raznih zemalja, švedske IKEA-e, H&M-a ili, primjerice, manje danske tvrtke Vigga, poduzetnice Vigge Svensson koja je razvila poslovni model koji potiču održivu potrošnju - okretanje od vlasništva prema korisništvu. Osnivačica je danskog servisa Vigga, robne marke za trudnice i djecu, koja omogućuje unajmljivanje second hand organske odjeće. Jer, kako je pojasnila, trbuh trudnica raste, djeca također rastu, ali odjeća ne. Stvoreni su i novi lokalni poslovi kroz praonice, obrte za popravke te je pokrenuta suradnja s tvrtkom koja se bavi proizvodnjom namještaja. Kad odjeća nakon popravaka ili redizajna dođe do kraja svog životnog vijeka, odlazi u tu tvrtku koja je onda koristi kao tekstil za svoj namještaj.