Dok Ukrajina sve agresivnije širi kampanju napada dronovima duboko unutar ruskog teritorija, Moskva je, čini se, pronašla način kako dio tih udara pretvoriti u problem za sam Kijev, piše Kyiv Independent u svojoj analizi.
Rusija je počela ometati ukrajinske dronove i preusmjeravati ih prema susjednim državama NATO-a, osobito baltičkim zemljama i Finskoj, stvarajući sve ozbiljniji sigurnosni i politički problem za neke od najbližih ukrajinskih saveznika, navodi se.
Nekoliko baltičkih dužnosnika i javnih osoba koji su razgovarali za Kyiv Independent upozorili su da bi nastavak takvih incidenata mogao postupno nagristi javnu podršku Ukrajini upravo u državama koje su među njezinim najodanijim saveznicima.
Što se događa?
Prvi ozbiljan incident dogodio se u ožujku, kada se nekoliko dronova srušilo u Finskoj. Lokalne vlasti potvrdile su da je barem jedan bio ukrajinski.
Incident je izazvao službenu ispriku Kijeva.
Potom je u svibnju nekoliko dronova iz Rusije ušlo u latvijski zračni prostor, a jedan se srušio u blizini skladišta nafte kod istočnog grada Rezeknea, nedaleko od ruske granice.
Do tada ukrajinski dronovi nikada nisu pogodili ništa unutar Latvije.
Latvijske vlasti danima su izbjegavale javno potvrditi podrijetlo dronova, iako su navodno raspolagale dokazima odakle dolaze.
Ukrajina je na kraju razjasnila situaciju i ponovno se ispričala.
Posljedice u Latviji bile su brze i ozbiljne.
Incident s dronom razotkrio je duboke napetosti unutar vladajuće koalicije oko pitanja nacionalne sigurnosti i izazvao političku krizu koja je kulminirala time da je latvijska premijerka Evika Silina 14. svibnja objavila ostavku.
Ubrzo se s vlastitom krizom suočila i Estonija.
NATO-ov borbeni zrakoplov 19. svibnja prvi je put srušio sumnjivi ukrajinski dron iznad estonskog teritorija. Slični incidenti ponavljali su se i sljedećih dana, pojačavajući zabrinutost u regiji.
Ruska uloga
Dužnosnici tvrde da nema nikakvih naznaka da je Ukrajina namjerno ciljala saveznike. Svaki incident dogodio se tijekom ukrajinskih napada na ciljeve unutar Rusije.
Ukrajina, koja se, podsjeća Kyiv Independent, već više od četiri godine brani od ruske invazije punog opsega, posljednjih je mjeseci intenzivirala napade dronovima, pri čemu su energetska i vojna postrojenja na sjeverozapadu Rusije postala glavne mete Kijeva.
Prema ukrajinskim dužnosnicima, Rusija namjerno koristi sustave elektroničkog ratovanja kako bi preusmjerila ukrajinske dronove prema teritoriju NATO-a.
“Rusija nastavlja preusmjeravati ukrajinske dronove prema Baltiku koristeći elektroničko ratovanje. Moskva to radi namjerno, paralelno s pojačanom propagandom”, izjavio je glasnogovornik ukrajinskog Ministarstva vanjskih poslova Heorhij Tihi.
Propagandna komponenta postala je vidljiva gotovo odmah nakon svakog incidenta.
Ruski dužnosnici počeli su prikazivati padove dronova kao dokaz da Ukrajina — pa čak i same članice NATO-a — ugrožavaju regionalnu sigurnost.
Ruska Vanjska obavještajna služba (SVR) 19. svibnja dodatno je zaoštrila retoriku otvorenim prijetnjama Latviji, iznoseći neutemeljene tvrdnje da ukrajinski dronovi koriste latvijski teritorij za napade na Rusiju.
Spomenuta služba je tvrdila da su pripadnici ukrajinskih snaga za bespilotne sustave već raspoređeni u latvijskim vojnim bazama te dodala da su “lokacije centara odlučivanja na teritoriju Latvije dobro poznate”.
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev otišao je i korak dalje, sugerirajući da bi baltičke zemlje trebale aktivirati NATO-ov članak 5 protiv Ukrajine.
“Trebali su predložiti nešto drugo: aktiviranje članka 5 vošingtonskog sporazuma protiv Ukrajine zbog napada”, rekao je Medvedev.
Poruka je bila dio šireg ruskog pokušaja stvaranja napetosti između Ukrajine i njezinih saveznika, a za cilj ima prikazati Kijev kao prijetnju europskoj sigurnosti.
Situaciju dodatno osjetljivom čini činjenica da su upravo baltičke države i Finska među najvjernijim podupirateljima Ukrajine.
Estonija, Latvija, Litva i Finska — sve zemlje koje graniče s Rusijom ili Bjelorusijom — godinama zagovaraju tvrđi pristup Moskvi te pružaju vojnu i financijsku pomoć Kijevu na razini koja, proporcionalno njihovoj veličini, premašuje pomoć mnogih većih europskih država.
Sada se sve češće pojavljuje strah da bi ponovljeni incidenti s dronovima mogli polako nagrizati tu podršku, piše Kyiv Independent.
Rastuća zabrinutost na Baltiku
Nekoliko baltičkih dužnosnika priznalo je da bi frustracija javnosti mogla rasti ako se incidenti nastave.
Toomas Hendrik Ilves, predsjednik Estonije od 2006. do 2016., upozorio je da bi ponovljeni upadi dronova mogli postupno narušiti stav javnosti prema Ukrajini.
“Apsolutno… tko želi dronove iznad vlastitog teritorija?”, rekao je Ilves za Kyiv Independent upitan mogu li incidenti utjecati na podršku Kijevu.
“To jest razlog za zabrinutost. I mene zabrinjava.”
Ilves je ukazao na političku krizu u Latviji kao primjer koliko posljedice mogu postati ozbiljne.
“Vidjeli smo da je to imalo konkretan učinak u Latviji”, rekao je, upozorivši da je utjecaj zasad ograničen, ali da bi se “ako se nastavi događati” mogao početi odražavati na javno mnijenje.
Estonski ministar obrane Hanno Pevkur također je izjavio da je Estonija javno pozvala Kijev da pooštri kontrolu nad dronovima upravo kako bi se izbjegle političke posljedice među saveznicima.
“Moramo to reći. Moramo razgovarati o tome. I moramo biti vrlo jasni i iskreni jedni prema drugima”, rekao je Pevkur.
“Nema potrebe ugrožavati podršku estonske javnosti Ukrajini.”
Slično je reagirao i poljski ministar obrane Wladyslaw Kosiniak-Kamysz.
“Ukrajina ovdje mora biti preciznija kako ne bi dala povod ruskim provokacijama”, rekao je 21. svibnja.
“Naši teritoriji ne smiju biti narušeni niti ugroženi.”
Ukrajina pokušava ublažiti posljedice
Kijev je brzo reagirao kako bi umirio saveznike, svjestan političke osjetljivosti cijele situacije.
Ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha rekao je da je Ukrajina spremna izravno surađivati s baltičkim državama i Finskom kako bi se spriječili slični incidenti u budućnosti.
“Potvrdio sam spremnost Ukrajine na suradnju s baltičkim državama i Finskom radi sprečavanja takvih incidenata, uključujući izravno uključivanje naših stručnjaka”, rekao je Sibiha.
Naglasio je i da Ukrajina posjeduje veliko iskustvo u borbi protiv dronova nakon godina obrane od masovnih ruskih napada.
Jedan ukrajinski dužnosnik rekao je za Kyiv Independent da je Kijev sada u “svakodnevnom kontaktu” s baltičkim saveznicima oko incidenata i mogućih preventivnih mjera, iako nije želio otkriti detalje.
Europska unija također je priznala rastuću prijetnju, naglasivši potrebu za jačanjem zajedničkih obrambenih mehanizama.
Glasnogovornik Europske komisije Thomas Regnier rekao je da su nacionalne vlade i dalje odgovorne za reakcije na povrede zračnog prostora, ali i da incidenti pokazuju važnost šire europske obrambene inicijative.
“Ovo dodatno naglašava potrebu za europskim projektima koje smo stavili na stol, uključujući inicijativu obrane od dronova i europski zračni štit”, rekao je Regnier.
Unatoč svemu — zajedničko razumijevanje
Unatoč napetostima, baltički dužnosnici uporno naglašavaju jednu ključnu stvar: odgovornost vide u Rusiji, a ne u Ukrajini.
Jonatan Vseviov, glavni tajnik estonskog Ministarstva vanjskih poslova, rekao je da estonska javnost uglavnom razumije da su incidenti izravna posljedica ruske invazije.
“Estonska javnost dovoljno je informirana da razumije zašto dronovi lete okolo: razlog je ruski agresorski rat”, rekao je za Kyiv Independent.
“To je odluka donesena u Moskvi, ne u Kijevu.”
Dodao je da su dronovi ušli u estonski zračni prostor zbog “ruskog ometanja” te da većina ljudi razumije širi kontekst.
“Ovakve stvari ne bi se smjele događati, ne mogu se događati i ne smiju se događati”, rekao je, dodajući da je jedino pravo rješenje kraj rata.
Sličan stav iznio je i jedan latvijski dužnosnik.
“Vjerujemo da Ukrajina ima puno pravo na samoobranu, uključujući i ove protuudare”, rekao je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....