Ulagači iz Hrvatske u prvih su 11 mjeseci prošle godine u Srbiju investirali rekordnih 130 milijuna eura , što je 30 posto svih hrvatskih ulaganja u srbijansku ekonomiju unatrag osam godina, koja iznose 410 milijuna eura, podaci su Narodne banke Srbije.
Poticajno okruženje
Oko pola milijarde eura strani su investitori lani uložili u Hrvatsku, upola manje nego godinu prije. U Hrvatskoj srpskih ulagača nema. Skupi smo im i još politički nepristupačni.
- Radnik u Hrvatskoj košta 750 eura neto mjesečno, a u Srbiji 375 eura. U brutu je razlika još veća jer su davanja u Srbiji manja. PDV je u Srbiji 20 posto, u Hrvatskoj 25 posto; dobit se u Srbiji oporezuje 15, a u Hrvatskoj 20 posto - kaže Drenislav Žekić, direktor zagrebačkog ureda Privredne komore Srbije.
Istodobno, hrvatske tvrtke u Srbiji grade tvornice i dobivaju izdašne poticaje.
Comprom Plus, tvrtka iz Varaždina koja je dio talijanske Calzedonia Grupe, u srbijanskoj Rumi gradi tvornicu kupaćih kostima vrijednu oko 7 milijuna eura. Općina im je, kaže Dubravko Hoić, direktor Calzedonije za Hrvatsku, zemljište i infrastrukturu dala besplatno. Država im je, prema podacima Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza Republike Srbije (SIEPA), obećala dati 7000 eura za svako novo radno mjesto, a očekuje se da zaposle 264 radnika. Do sada su ih angažirali stotinjak. - Moglo bi to biti i 400 do 500 zaposlenih, jer gradimo tvornicu od 7000 kvadrata - kaže Hoić.
Calzedonija iz Italije istovremeno je lani zauzela poziciju većeg ulagača u Hrvatsku. Riječ je o 80 milijuna eura vrijednom logističkom centru kraj Varaždina, u koji je lani uloženo 50 milijuna eura. - Iz tog ćemo centra nakon ulaska Hrvatske u Europsku Uniju opskrbljivati cijeli svijet, od Rusije do Kine, brendom Calzedonia - kaže Hoić.
Hrvatski problemi
Zemljište u Jalžabetu kraj Varaždina su morali kupiti.
- Ako bi neki načelnik i htio privući investiciju u svoju općinu jeftinijim ili besplanim zemljištem, to si hrvatski načelnici ne mogu priuštiti jer svima fali novca, a i klima je takva da bi ih se odmah prozvalo za mito, korupciju i pogodovanje pa se ni ne usude - otvoreno objašnjava Hoić. Calzedonia direktno iz Italije također u Srbiji gradi tvornice, pa tako u Somboru zapošljavaju 1200 ljudi na proizvodnji ženskog rublja, a u Subotici grade tvornicu ženskih čarapa vrijednu 15 milijuna eura. - Krov logističkog centra u Jalžabetu smo htjeli pokriti solarnim panelima kakve naše tvornice imaju u Italiji i tako bismo uložili još 20 milijuna eura u Hrvatsku, ali se ispostavilo da je to prekomplicirano izvesti u Hrvatskoj pa smo odustali - priča Hoić.
Predana SIEPA
U Srbiji pak hvali podršku institucija ulagačima. - U njihovoj agenciji SIEPA ljudi rade već godinama na ulaganjima, utorkom imaju koordinacije s vladom i rješavaju svaki problem na koji naiđemo s katastrom, vodovodom, elektrom i slično. Njima smo jako zadovoljni, dok Hrvatskoj uvijek sami moramo ići od vrata do vrata svakog ministarstva, a nekadašnja Agencija za promicanje izvoza i ulaganja (APIU) nije, zapravo, ni zaživjela, a već je ukinuta - pojašnjava Hoić razlike u položaju ulagača u Srbiji i Hrvatskoj. Srbija je ove godine postrožila kriterije za oslobađanje investitora od plaćanja dobiti, no i dalje daje opraštaju dobit deset godina. Tu je pogodnost prema podacima SIEPA-e dobio samoborski DIV, koji je u Srbiji izgradio tvornicu željezničkih pragova uloživši 11,8 milijuna eura.
Novi kriteriji
Do ove godine dobit su opraštali investitorima koji bi uložili 7,5 milijuna eura i zaposlili 100 ljudi, a sada traže 10 milijuna eura investicije i zapošljavanje najmanje 200 ljudi.
Što investitori mogu dobiti odluče li se ulagati u Srbiju , prema Hoiću ovisi o tome u kojoj regiji i u kojoj industriji žele ulagati, ali i o pregovaračkoj sposobnosti. Milan Kovačević, nezavisni konzultant iz Beograda, tako kaže da se srbijanska vlada sprema na posebni međudržavni sporazum s Ujedinjenim Arapskim Emiratima kako bi privukli 300 milijuna eura investicija. - Mi znamo posebno maziti investitore koji su nam jako važni i često im damo sve samo da dođu, ali nikada ne znate što im je sve obećano. Tako je sada podignuta naknada za koncesije u iskorištavanju minerala sa 3 na 7 posto, a Gazprom, vlasnik Naftne industrije, pozvao se na sporazum o privatizaciji i smatraju da njima treba ostati naknada od 3 posto - kaže Kovačević.
Dvije milijarde u 2013.
Srbijanska Vlada licitira s dvije milijarde eura stranih ulaganja koja želi privući ove godine, a velikim ulagačima iz Njemačke i Italije, prema podacima SIEPA-e već su dali izdašne subvencije. Bosch je dobio 14,2 milijuna eura subvencija za investiciju vrijednu 71 milijun eura i zapošljavanje 620 ljudi, a talijanski je Benetton oslobođen poreza na dobit na deset godina, dobio je 18 milijuna eura poticaja, a u proizvodnju su uložili 43,4 milijuna eura i zaposlili dvije tisuće ljudi. Benetton je dobio maksimum, čak 9 tisuća eura za svako otvoreno radno mjesto.
‘U Srbiji daju 4000 eura po radniku i jako su fleksibilni’
Osim posla s Fiatom, velikim ulagačem u gospodarstvo Srbije, hrvatski AD Plastik u Srbiji želi pokrenuti proizvodnju netkanih tekstila za automobile te ući u građevinski sektor. Kroz tvrtku u Srbiji ADP Mladenovac investiraju šest milijuna eura, a namijenjeno im je 504.000 eura subvencije za zapošljavanje 126 ljudi, odnosno 4000 eura po zaposleniku. - Tvornica je otvorena lani u veljači i sada još moramo ispuniti neke uvjete kako bismo ostvarili pravo na subencije - kaže član uprave AD Plastika Ivica Tolić. Objašnjava kako se za dobivanje subvencija inače mora upisati vlasništvo nad nekretninom, dobiti građevinsku, a potom i uporabnu dozvolu te zaposliti ljude. - Budući da oko imovinsko-pravnih poslova uvijek ima teškoća, u Srbiji su jako fleksibilni s rokovima i mi smo jako zadovoljni suradnjom s njima - kaže Tolić i dodaje da u Hrvatskoj još čekaju da Vlada donese uredbu kojom će omogućiti provođenje lani donesenog Zakona o poticanju investicija i unaprijeđenju investicijskog okruženja.