Važnost turizma za hrvatsko gospodarstvo dva se desetljeća argumentira podacima Hrvatske narodne banke koji udio te djelatnosti u bruto društvenom proizvodu, dakle svemu što se u državi stvori, pozicionira na visokih 17 posto. Satelitska bilanca hrvatskog turizma za 2011. godinu predstavljena prošli tjedan na Danima turizma u Opatiji otkrila je pak činjenicu da je udio turizma u BDP-u za 2011. godinu 10,5 posto, odnosno da je hrvatski turizam BDP-u pridonio sa 4,6 milijardi eura, a ne sa 7,5 milijardi eura. Taj se iznos u platnoj bilanci HNB-a odnosi samo na potrošnju stranih turista. U Satelitskoj je bilanci potrošnji dodana i potrošnja domaćih turista pa ona objedinjeno iznosi 8,58 milijardi eura za 2011. godinu.
Neusporedivi izvještaji
Međutim, manji realan udio turizma u BDP-u ne znači da je turizam išta manje važan za hrvatsko gospodarstvo, jer se dva izračuna ne mogu uspoređivati. Isto tako, udio od deset posto govori da je hrvatsko gospodarstvo vrlo rizično i o turizmu preovisno.
Neven Ivandić, znastvenik s Instituta za turizam, voditelj projekta izrade Satelitske bilance, objašnjava da je način na koji HNB mjeri udio turizma u BDP-u oduvijek irelevantan jer do rezultata od 17 posto dolaze dijeljenjem prihoda od turizma s iznosom BDP-a.
- Satelitska bilanca realno sagledava udio turizma u BDP-u jer je rezultat zasnovan na mnogo kompleksnijoj metodologiji kojom se detaljno sagledavaju sva područja skrivena u nacionalnim računima te se odvajaju turističke aktivnosti od ostalih. Satelitska bilanca kao realan pokazatelj udjela turizma u BDP-u pokazuje iznimno veliku važnost turizma za hrvatsko gospodarstvo.
Prevelik udio
Ona metodološki ne uključuje samo investicije, a kad se i one sagledaju, ukupan učinak turizma u BDP-u je 14,3 posto BDP-a - pojašnjava Ivandić.
U Hrvatskoj je, tumači Ivandić, satelitska bilanca napravljena drugi put i nije planirano da se radi svake godine. Zato se u javnosti i dalje iznose podaci HNB-a koji bilježe samo turistički prihod od stranih gostiju, ne uključuju troškove, niti potrošnju domaćih gostiju te niz drugih parametara. Prema Satelitskoj bilanci, turizam potiče 8,8 posto ukupne proizvodnje hrvatskog gospodarstva u 2011. godini, a udio turizma u proizvodnji drugih djelatnosti kreće se do 3,9 posto.
Boris Žgomba, vlasnik Unilinea, drugog najvećeg hrvatskog turoperatera i predsjednik Udruženja turističkih agencija, kaže pak da je industrija koja čini desetinu bruto društvenog proizvoda prevažna za gospodarstvo.
- Svi makroekonomisti u svijetu će vam reći da nije dobro u BDP-u imati udio turizma veći od 10-ak posto jer to govori o nestabilnom gospodarstvu. Primjerice, trenutačno je aktualna ebola, ali kako smo u posljednjih nekoliko godina uspješno prebrodili ptičju i svinjsku gripu, nadamo se da ćemo i ovu epidemiju - kaže Žgomba dodajući da u zemljama s kojima se Hrvatska uspoređuje imaju udio turizma u BDP-u između 5 i 12 posto.
Za hrvatsku je Satelitska bilanca turizma prvi put napravljena 2007. godine, kada je udio turizma u BDP-u iznosio 9,6 posto. Za 2011. je u usporedbi s prvim istraživanjem detektiran rast udjela turizma u BDP-u za 0,8 postotnih poena, no podaci nisu potpuno usporedivi jer je u međuvremenu unaprijeđena metodologija.
Struktura prihoda
Kristijan Šustar, član Uprave HUP-a Zagreb, tvrtke koja ima hotele u Zagrebu i Dubrovniku, ističe da su podaci iz Satelistke bilance, iako govore o nešto manjem udjelu turizma u BDP-u, razlog za alarm.
- Hrvatska je u Europi među zemljama s najvećim udjelom turizma u BDP-u - kaže Šustar.
Satelitska bilanca otkriva pak puno više od samog konačnog računa i udjela u BDP-u. Satelitska bilanca daje u procijenjenom prihodu i veličinu turističkog tržišta u pojedinim djelatnostima kao što su industrija hrane i pića, smještaja, ali i prijevoza, te kulture i rekreacije.
Siva ekonomija
S obizrom na to da Satelitska bilanca nastaje prožimanjem podataka iz niza pojedinačnih istraživanja, ona otvara put za istraživanje sive ekonomije.
Naime, uspoređujući podatke Državnog zavoda za statistiku i podatke iz anketiranja stranih turista na granici, u Satelitskoj bilanci je zaključeno da je siva ekonomija u privatnom smještaju značajna. DZS, naime, kaže da 27 posto stranih turista odsjeda u privatnom smješaju, dok anketa s granice kaže da je riječ o 46,8 posto turista, a razlika od 19,8 postotnih poena pokazuje gdje treba tražiti utajivače poreza. No, kako je riječ o podacima za 2011., a 2013. je uvedena fiskalizacija, moguće je da je ta razlika smanjena.
Komentar Mladena Plešea: Pokretač hrvatskog gospodarstva
Bez obzira na oprečne tvrdnje da je gospodarstvo previše ovisno o turizmu, a s druge da turizam ne pridonosi bogatstvu države kako se to ranije tvrdilo, nepobitna je činjenica da je turistička privreda najuspješnija i najprosperitetnija grana hrvatske ekonomije. Ovogodišnja turistička sezona to je najbolje pokazala: unatoč tome što je sve bilo protiv nje, od groznih vremenskih uvjeta do povratka na tržište turističkih velesila Grčke, Španjolske i Portugala, hrvatski turizam ostvario je sjajan rezultat. Bio je čak uspješniji nego lani. To otkriva koliko je neizmjeran njegov potencijal, ali i upućuje na važnost koju će imati na razvoj cjelokupnoga gospodarstva.
Tvrdnje da ne pridonosi bogatstvu države, kako se prije mislilo, valja pak uzeti s rezervom: da podbaci samo jedna sezona, zaljuljalo bi se cijelo gospodarstvo. A takav utjecaj nema niti jedna gospodarska grana. Za ocjene da je gospodarstvo previše ovisno o turizmu najmanje su odgovorni turistički radnici: to je, naime, samo dokaz slabosti drugih grana. Turizam će, nema sumnje, ali i na sreću, iz godine u godinu ostvarivati sve bolje rezultate te biti jedan od generatora oporavka, ma kako se to nekomu činilo opasnim.