- U stanu provodimo većinu vremena, ali trudimo se svaki dan prošetati. Nabavku obavljamo uglavnom online. Suprug je prije pandemije prirodom posla skora pola mjeseca provodio u inozemstvu, od polovice ožujka radi od kuće, ja sam kao slobodnjak i ranije radila od kuće, ali to ograničenje kretanja i nestanak društvenog i kulturnog života, interakcije s drugim ljudima, to svakom od nas najteže pada, u kojoj god se državi nalazio. A nama u inozemstvu i to što smo daleko od najbližih, od roditelja, rodbine, prijatelja, kod kojih ne možemo otputovati - kaže nam novinarka Sofija Kordić koja 27 godina živi u Pragu.
- Olakšava nam situaciju što nismo egzistencijalno ugroženi, ali to se može preko noći promijeniti kao što se događalo našim prijateljima i poznanicima koji su ostali bez posla, oni prolaze kroz prave drame i neizvjesnosti. U ovakvim situacijama nam je svima psihički teško, ali onima koji su financijski ugroženi nemjerljivo više. Djeca su posebno pogođena zbog online škole, prestanka svakodnevnih aktivnosti i nemogućnosti druženja s vršnjacima. Našem trinaestogodišnjem sinu se život bukvalno pretvorio u virtualni. Sve mu se događa u nerealnom svijetu - opisala je Sofija Kordić svoju svakodnevicu u Češkoj, jednoj je europskih zemalja koju je jesenski val koronavirusa najteže pogodio. Stoga je Češka još 5. listopada uvela izvanredno stanje, a 21. listopada lockdown.
- Situacija je sada, naravno, bolja ako uzmemo u obzir da smo nedavno imali i 15.000 novozaraženih i više od 200 mrtvih dnevno. Ipak, ne bih rekla da je situacija dobra: Češka je uz smanjeni broj testiranja u odnosu na proteklih nekoliko tjedana u petak imala gotovo 4500 zaraženih. No, pozitivno je i ohrabrujuće da se smanjuje broj hospitaliziranih. Mnogi stručnjaci smatraju da je Češka kasno uvela lockdown, zbog lokalnih izbora i općenito zbog straha od pada popularnosti populističkog premijera, da je krivica Vlade ogromna zbog gubitka tisuća ljudskih života, da je lockdown trebao biti tvrđi, jer bi onda bio kraći, efikasniji i jeftiniji kao u Izraelu - rekla je Sofija Kordić.
Naglasila je kako je češka vlada u nedjelju donijela odluku o popuštanju mjera lockdowna koje bi, prema planu, trebalo stupiti na snagu 3. prosinca, kao što su, primjerice, otvaranje restorana, kafića i drugih uslužnih djelatnosti te ukidanje policijskog sata, a od ponedjeljka su ponovno otvorene škole. Prema službenim podacima, u Češkoj, koja broji 10,69 milijuna stanovnika, dosad je covidom-19 bilo zaraženo gotovo 520.000 stanovnika, od kojih je preminulo 8138 ljudi. Za razliku od Češke, koja je bila uspješna u prvom pandemijskom valu, Norveška je jedna od europskih zemalja koja je najbolje odgovorila na ugrozu koronavirusom, kako u proljeće, tako i na jesen. Dosad je u toj zemlji s oko 5,4 milijuna stanovnika covidom bilo zaraženo oko 35.000 ljudi, od kojih je preminulo328.
- U ožujku je u Bergenu uveden lockdown koji su svi vrlo ozbiljno shvatili. Sve do ljeta na snazi su bile prilično stroge mjere, ali su se osnovne škole i vrtići dosta brzo otvarali, već nakon četiri tjedna. Dućani i shopping centri bili su otvoreni cijelo vrijeme. Sve tvrtke koje su mogle proglasile su home office tako da se osigura siguran javni prijevoz za one kojima je neophodan kao npr. zdravstvenim djelatnicima. Za ljeto je preporuka bila da se ne putuje u inozemstvo, i mnogi Norvežani, a i mi, proveli smo ljeto u Norveškoj - priča nam Zagrepčanka Barbara Salopek, vlasnica i direktorica tvrtke Vinco Innovation u Bergenu.
Barbara Salopek od 2006. godine živi u Norveškoj gdje joj se 2010. godine pridružio suprug, a imaju dvoje djece: Luku (9) i Lauru (6).
- Od sredine listopada brojke su opet počele rasti. Županija i grad Bergen djelovali su odmah. Ušlo se u neku vrstu lockdowna: npr. privatna okupljanja u kućanstvima su ograničena na pet osoba - ako vas u kućanstvu živi četvero, možete u posjet primiti samo jednu osobu. Na javnim mjestima se smije okupiti najviše 20 osoba, sportski objekti i bazeni se zatvaraju, ali sportski treninzi za osobe mlađe od 20 godina smiju se održavati pod uvjetom da se slijede pravila. Restorani i kafići su i dalje otvoreni, ali se moraju pridržavati svih mjera: da je jedan metar razmaka između ljudi, da je muzika dovoljno tiha da osobe mogu normalno razgovarati s razmakom od jednog metra, da nema više od 20 ljudi itd. Točenje alkohola poslije 21.30 nije dozvoljeno. Važnu ulogu u tome da mjere djeluju jest činjenica da ih se ljudi pridržavaju. A ljudi se pridržavaju mjera jer ih se i svi političari pridržavaju i ozbiljno ih shvaćaju - rekla nam je Barbara Salopek, koja napeto prati situaciji u domovini.
- Situacija u Hrvatskoj me zabrinjava i vrlo žalosti. Vidjeli smo kako je prvi lockdown polučio dobre rezultate, jer su svi tada ozbiljno shvatili situaciju, no kada je počelo s popuštanjem mjera zbog (pred)izbornih aktivnosti, stvari su počele izmicati kontroli. Umanjenju ozbiljnost situacije i gubitku povjerenja u tijela zadužena za upravljanje krizom pridonijeli su događaji kao npr. teniski turnir u Zadru, Sinjska alka, proslave Velike Gospe, kolona sjećanja u Vukovaru itd. Kontradiktorna retorika Stožera te curenje informacija u medije o okupljanju lidera iz najvišeg političkog i poslovnog vrha u tajnom klubu u vrijeme najstrožeg lockdowna ubilo je sve povjerenje građana u ispravno upravljanje situacijom - istaknula je Barbara Salopek.
Za razliku od Češke i Norveške koje su poput niza europskih zemalja strože epidemiološke mjere uvele još u listopadu, doduše na različitoj razini opasnosti pa im je učinkovitost različita, Hrvatska je tek prije nekoliko dana uvela tzv. soft lockdown, što znači da nije došlo do potpunog zatvaranja kao u proljeće. Mnogi stručnjaci smatraju da su strože mjere u Hrvatskoj došle s velikim zakašnjenjem kad su brojke zaraženih i umrlih dostigle rekordne razine.
- Smatrao sam da smo trebali imati snažnije mjere već u rujnu, kad smo bili na 300 slučajeva novodetektiranih zaraženih osoba dnevno, a svakako kada smo u nekoliko tjedana došli na tri tisuće. Sada su mjere morale biti snažnije i trebat će im nešto duže da bi pokazale učinak jer imamo puno zaraženih, na samom smo vrhu EU po 14-dnevnoj incidenciji. Stoga je sada važno da se mjere provode dosljedno. Kao što sam već više puta izjavio, ja bih još dodao tzv. model C za sve srednje škole i fakultete do Božića. Tzv. lockdown, odnosno prekid nekih aktivnosti/djelatnosti krajnja je mjera kada drugim načinima ne možemo više spriječiti lokalnu transmisiju. Logika je jasna: smanjiti bliske kontakte na najmanju moguću mjeru kako bi se smanjila i gustoća prijenosa zaraze na podnošljivo. Na taj način smanjujemo štetu pandemije do dolaska cjepiva - kaže epidemiolog prof. Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta Vlade RH.
Nemamo izbora: negiranje opasnosti koje nosi ova pandemija ne rješava situaciju, nego je samo pogoršava. Napominjem da mi aktualno ljude liječimo u pomoćnim prostorima kao što su šatori, sportske dvorane, hoteli te ne znam što bi trebalo biti veće upozorenje da u slučaju da ne zaustavimo epidemiju nećemo moći dobiti zdravstvenu zaštitu. Moramo izdržati, usprkos zamoru i ljutnjama, dok ne budemo imali efikasno cjepivo. Taj trenutak nije daleko da ga ne bismo mogli izdržati. A onda ćemo imati specifičan preventivni lijek za ovaj virus koji će biti alternativa aktualnim protuepidemijskim mjerama - istaknuo je Kolarić.
Da je lockdown epidemiološka mjera kojom se poseže u krajnjoj nuždi, upozorava i dr. Srđan Matić, predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i šef ureda u Češkoj.
- Lockdown nije najefikasnija mjera za kontrolu ove pandemije ili bilo koje epidemije. U trenutku kad nije preostalo ništa drugo od mjera osim sveobuhvatnog prekidanja transmisije zaustavljanjem kretanja i miješanja stanovništva, lockdown postaje neizbježan. To je zapravo znak da su stvari izvan svake kontrole i da ništa drugo nije moguće učiniti kako bi se prijenos virusa stavio pod kontrolu. Najučinkovitije mjere su kombinacija intenzivnog testiranja, efikasne identifikacije i izolacije kontakata zaraženih i, naravno, odgovarajuća zdravstvena skrb i njega za oboljele koji imaju teže oblike covida-19 s jedne strane, a s druge strane širokog prakticiranja efikasnih mjera osobne zaštite poput higijene ruku i respiracije, izbjegavanje bliskih kontakata s drugim ljudima, konzistentne i ispravne upotrebe maski odgovarajuće kvalitete te izbjegavanje gužvi, zatvorenih i slabo prozračenih prostora - rekao je Srđan Matić.
Osvrnuo se i na uvođenje soft lockdowna u Hrvatskoj.
- Tek ćemo vidjeti javnozdravstvene rezultate najnovijih mjera u Hrvatskoj. Možda se pokaže da nisu dovoljne ili da nisu konzistentne. Najbolje je kad se mjere uvedu pravovremeno - dakle rano. Što se više odgađa uvođenje javnozdravstvenih mjera, one nužno moraju biti sve jače da bi imale učinka. Kontrola ovakve pandemije je zajednički pothvat Vlada i građana, čije je povjerenje nužno stvoriti i kontinuirano održavati. Povjerenje se stječe dobrom komunikacijom, vjerodostojnim, koherentnim i konzekventnim prevođenjem znanstvenih činjenica i analiza u političke odluke i rješavanjem stvarnih društvenih i gospodarskih posljedica pandemije - kaže Matić. Naglašava da nema zdravog i funkcionalnog gospodarstva bez zdravlja građana.
- Osim što su preventivne i kurativne mjere vezane za covid-19 zaista skupe, nitko ne govori o tome koliko košta liječenje ili testiranje koje netko, država ili građani, trebaju platiti stvarnim novcem. Širenje virusa izvan kontrole stvara situaciju u kojoj ljudi prestaju trošiti. Dugoročno, gospodarstvo počne stagnirati ili propadati i bez javnozdravstvenih mjera jer, zbog straha od zaraze, ljudi prestaju ići u restorane, hotele i na putovanja, a zbog straha od gubitka prihoda i zaposlenja počinju štedjeti. Mnogim poduzetnicima i tvrtkama, naročito u uslužnom sektoru, posao je dramatično pao u većini zemalja sa ili bez lockdowna. A o sektorima kojima je ponovno privremeno ograničen ili zabranjen rad da i ne govorimo. Prema tome, strah od siromaštva i gospodarske propasti je stvaran i treba ga najozbiljnije shvatiti, a te velike probleme rješavati. Mnogi ekonomisti tvrde da su rane, snažnije i kratkotrajne ograničavajuće mjere jeftinije za gospodarstva u dužem roku nego blaže, razvučene i ne naročito efikasne mjere - zaključio je Srđan Matić.