Google naš svagdašnji. Sve zna kad ga pitamo, ali i kad ne tražimo njegov savjet. “Ponudit” će cipele i kad nam ne trebaju, nepogrešiv je u odabiru televizora, štednjak, tave, kafeaparata ili bilo čega za što smo pokazali zanimanje u dokolici. Danima će nam “iskakati najbolje ponude” po bilo kojem ekranu koji “oživimo”. Tko nije na Facebooku, zapravo ne postoji jer nitko ne zna gdje je, što radi, gleda li neki loš film ili pak ima tulum života... U pametnom telefonu sva je naša memorija koja se polako ali sigurno preselila iz sive mase, puštene “na pašu”, u vladara društvenog i inog života njihova vlasnika. Nitko ne dovodi u pitanje što smo praćeni svakog trenutka i u svakom pogledu, sve više, a što je najgore, sve smo to sami dopustili ne pitajući tko to “ulazi u naše živote”, kome smo sve otvorili vrata do te mjere da smo sve manje gospodari bilo kojeg segmenta svoga življenja. Drugim riječima, prati i budi praćen. A onda se dogodila korona!
Zabarikadirali smo se u kuće, ulice su opustjele, nema javng prijevoza ni kave u kafićima... Neki su se razboljeli od te virusne napasti, neki su bili s onima koji su se zarazili, neki i ne znaju da imaju virus pa ga šire, za neke je Covid-19 bio fatalan... Znanstvenici diljem svijeta, kao nikad dosad, pa čak i farmaceutska industrija koja svaku inovaciju čuva kao zmija noge, nastoje što prije doći do cjepiva ili lijeka, ali zasad je sve bilo “u ništa”. No, zato se puno uspješnije igra utakmica što preciznijeg lociranja zaraženih.
Naime, pametnim telefonima, kako se tepa mobitelima ne bi li im dali “ljudsku” osobinu i pretvorili ih u “najbolje prijatelje”, pokušava se locirati nepoželjnog prolaznika od kojeg nam prijeti koronavirus. Jednako tako i vlasti primjerice mogu pratiti tko je bio na metar i pol od zaražene osobe petnaest li više minuta, što se smatra “velikom opasnošću za prijenos zaraze”. Koliko su u strahu velike oči pa se u ime toga žrtvuje privatnost, govori podatak da je takva aplikacija koja je proradili u Australiji prije desetak dana, zemlji koja nije značajnije stradala u ovoj pandemiji, izazvala pravu pomamu. U samo nekoliko sati više od milijun Australaca nije odoljelo da bude praćeno i da prati. Pristali su na to dobrovoljno, bez ikakve prisile. Sofisticiranom “tehnikom” vlada je uvjerila svoje stanovništvo da je to toliko genijalno da je njih 40 posto bezrezervno reklo da su spremni na tu žrtvu i da će instalirati famoznu aplikaciju. U Indiji je sličnu aplikaciju instaliralo 50 milijuna Indijaca u vrlo kratkom roku, a i u Singapuru nije bilo nekog otpora. Naravno, kao i sve vlasti, i one australske tvrde da će se njihovim COVIDSafeom koristiti samo zdravstvena struka, a da policija ili neka druga služba ostaju uskraćene za podatke o “kronašima”.
Ovog će mjeseca Apple i Google također predstaviti svoju aplikaciju za praćenje izloženosti Covidu-19 uz isticanje da se “maksimalno štiti privatnost” jer će se sve raditi preko Bluetootha. Kažu - cilj je praćenje kontakta temeljem informacija javne zdravstvene službe!? Zapravo, ako je netko tko je imao ili ima koronavirus u blizini, na vaš mobitel stiže upozorenje. Istodobno, zdravstvene vlasti znaju koji su bili vaši kontakti, kolika opasnost prijeti da i sami obolite od Covida-19.
Slične aplikacije već su u primjeni u Kini, Tajvanu i Južnoj Koreji. U početku se isticalo da zakoni o zaštiti privatnosti podatka i kulturni običaji sprečavaju praćenje kontakata u zapadnim zemljama, a onda su i one šaptom pale.
Direktor američkog Centra za kontrolu bolesti (CDC) Robert Redfield rekao je da će Americi biti potrebno “vrlo agresivno” praćenje traga kontakata za nastavak normalnog života. U Europi skupina znanstvenika i stručnjaka iz tehnološke industrije radi na okviru za aplikacije za praćenje kontakata koji će navodno zaštititi privatnost. Francuska, koja je članica te koalicije, već je najavila aplikaciju Stop Covid za traženje kontakata. Nacionalna zdravstvena služba Velike Britanije radi na takvoj aplikaciji koja će korisnike odmah obavijestiti o bliskim kontaktima s onima koji su bili pozitivni na Covid-19. Tvrde u tome “nema ništa protiv demokracije”.
Nedavna videokonferencija ministara unutarnjih poslova EU, u hrvatskoj organizaciji, pokazala je da je nesklonost praćenju sve manja. Dapače, sedam zemalja EU već ima neku od aplikacija nadzora Covida-19, a u 12 se ta mogućnost razmatra. Navodno će Europska komisija svoju ocjenu o apelacijama za praćenje kontakata dati u lipnju. Zasad je jedino sigurno da će o njezinu instaliranju odlučivati svaki korisnik pametnog telefona, odnosno da to neće biti obveza.
U jednom trenutku, kad je počela epidemija Covida-19 u Hrvatskoj, pojavio se i prijedlog dopune Zakona o elektroničkim komunikacijama koji je trebao omogućiti praćenje mobitela onih koji su u samoizolaciji. Razlog je bila činjenica da je dio nediscipliniranih koji su trebali biti u samoizolaciji kršio tu mjeru opreza vezanu za sprečavanje širenja bolesti. Očekivano, politička javnost zaključila je da je ta ideja premijerova savjetnika Roberta Kopala pokušaj da “vlast nadzire građane”. Zanimljivo je da kritičarima nije bilo sporno “korporacijsko” praćenje građana jer “samo vlast može zloupotrijebiti tu vrstu praćenja”. Padale su teške riječi poput skandalozno, neprihvatljivo za demokraciju, kršenje ljudskih prava, u suprotnosti s GDPR-om... Na kraju je cijela priča “umrla” zajedno s prijedlogom i, na svu sreću, padom oboljelih pa onda i samoizoliranih zbog koronavirusa.
Hrvatska je nedavno dobila WhatsApp aplikaciju Andrija “koja pomaže u kontroli epidemije” putem komunikacije s Ministarstvom zdravstva. Na predstavljanju Andrije rečeno je da je to virtualni asistent koji korisnicima nudi podatke i ostvaruje komunikaciju po potrebi, a sustavu zdravstva daje potrebne informacije za unapređenje borbe protiv koronavirusa. Neki su građani odmah reagirali jer su zaključili da aplikaciji nedostaje transparentnost i da je to pokušaj uvođenja praćenja građana na mala vrata.
No, Stanko Cerin, predsjednik Udruge za zaštitu osobnih podataka, tvrdi da nije riječ o ukidanju demokracije, nego o zanemarivanju zaštite podataka u hrvatskom zdravstvu, što je prijetnja i zaštiti privatnosti. Naglašava da se ta aplikacija ne može poistovjetiti sa sofisticiranim rješenjima za praćenje građana niti s predloženim zakonskim rješenjem koje je na kraju “umrlo”. Ipak je to samo digitalni asistent koji ne pokazuje znakove umjetne inteligencije, kaže Cerin.
No, duh digitalnog praćenja na više ili manje siguran način odavno je pušten iz boce, a to što sve više podsjeća na vraga i put u pakao koji je popločen, navodno, dobrim namjerama, dugujemo, prije svega, ljudskoj želji da u tome sudjeluje, po svaku cijenu, s koronom ili bez nje.
Pretplatite se, donosimo Globus sigurno do vašeg doma!
01/22 55 374
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
