SAVJETI O ZDRAVOJ PREHRANI Masnoće su neophodne ljudskom tijelu, ovo su izvori dobrih masti...

Brojne su vrste masnoća. Neke od njih proizvodi i samo ljudsko tijelo kada dobiva više kalorija nego što ih troši. Ostale unosimo hranom, kao makronutrijente koji nam daju energiju. Masnoće su neophodne ljudskom tijelu, jer su gradivni elementi stanica, a neki važni vitamini mogu se otopiti samo u masnoćama.

Ipak, s nekim masnoćama treba biti oprezan, jer pridonose povećanju tjelesne mase, ali i rizika od kardiovaskularnih bolesti te dijabetesa tipa 2. Istraživanja uloge masnoća u tijelu su brojna i u velikoj većini potvrđuju da ih se može ugrubo podijeliti na štetne i zdrave. Svaka konkretna masnoća sastoji se od različitih udjela pojedinih masnih kiselina. Upravo ti udjeli masnih kiselina određuju štetan ili povoljan utjecaj pojedine hrane na naše zdravlje.

Štetne masnoće

• Zasićene masne kiseline: najviše ih je u hrani životinjskog podrijetla, kao što je crveno meso, perad i punomasni mliječni proizvodi. Zasićene masti podiže razinu ukupnog kolesterola u krvi, kao tzv. lošeg LDL kolesterola, što povećava rizik od od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2.

• Trans masne kiseline: pojavljuju se u malim količinama i u nekim prirodnim namirnicama, poput kravljeg ili ovčjeg mlijeka, ali najčešće su u proizvodima koji nastaju prženjem ili djelomičnom hidrogenizacijom ulja. Takve trans masti mogu povećati nezdravi LDL kolesterol i smanjiti zdravi HDL kolesterol, što također povećava rizik od od kardiovaskularnih bolesti. Nekad su bile česte u margarinu, no promjenom načina proizvodnje današnji margarini gotovo uopće ne sadrže trans masti.

Zdrave masnoće

• Nezasićene masne kiseline: u većim količinama nalazimo ih u mnogim vrstama biljne hrane (poput avokada i orašastih plodova) i biljnih ulja poput maslinovog, ali i u proizvodima koji nastaju od takvih ulja, poput većine današnjih margarina. Hrana bogata takvim mastima poboljšava razinu kolesterola u krvi, što smanjuje rizik od srčanih bolesti. Pridonose i stabiliziranju šećera u krvi, što je posebno korisno za osobe koje već boluju od dijabetesa tipa 2.

• Omega-3 masne kiseline: jedan od tipova nezasićenih masnih kiselina, posebno su dobre za zdravlje srce. Nalazimo ih u nekim biljnim uljima, ali najbolje ih je konzumirati jedenjem masnije ribe, poput srdela, skuša ili lososa. Sve se češće dodaje i u hranu, primjerice u neke vrste margarina. Omega-3 štite od aritmije srca i pomažu u reguliranju krvnog tlaka.

U svakodnevnoj prehrani masnoće bi trebale osigurati 30 posto ukupne energije, od čega zasićene masti ne bi smjele činiti više od 10 posto, a trans masne kiseline ne više od 1 posto. To nije teško postići, jer samo treba što češće birati hranu s visokim udjelom nezasićenih masnih kiselina, posebno ribu, biljna ulja i margarine od biljnih ulja.