OKRUGLI STOL JUTARNJEG

Amerika više nije svjetlonoša demokracije. Trebamo lidere koji će ujedinjavati, a ne razdvajati

O američkim izborima razgovarali smo na panelu sa šestero sugovornika koji dobro poznaju američku političku scenu i život
Mot Rosenblum, Tracy Wilkinson, Ava Feer, Robert Poredoš, Vjeran Pavlaković i Ron Kampeas

Bio sam tri puta nominiran za Nobelovu nagradu za mir", uzviknuo je Donald Trump, američki predsjednik, tijekom predizbornog govora prije nekoliko dana u Arizoni. Publika mu je oduševljeno klicala. To nije bila istina, Trumpa su jednom njegovi pristaše nominirali, ali ta nominacija je prošla kao i stotine drugih, bačena u koš. U utorak će se u Americi održati predsjednički izbori koji će Trumpu donijeti drugi mandat, ili navesti mnoge u svijetu da odahnu, pobjedu Bidenu.

Posljednje ankete govore da arogantni predsjednik koji vlada kao neupitno božanstvo sa svim ovlastima, neosjetljiv na istinu, govora prepunih laži i obmana, Donald Trump, zaostaje za demokratskim kandidatom Joeom Bidenom. No, daleko od toga da se može smatrati kako će se ova situacija potvrditi na glasačkim mjestima. O američkim izborima stoga smo razgovarali na panelu sa šestero sugovornika koji dobro poznaju američku političku scenu i život. Tracy Wilkinson dugogodišnja je novinarka L. A. Timesa, dopisnica na najvišoj razini, koja prati mnoge svjetske događaje.

Ava Feer diplomirala je političke znanosti i komunikacije, radi kao istraživačica i analitičarka za think tank u Washingtonu. Mort Rosenblum je gotovo cijelu karijeru radio kao dopisnik AP-a (Associated Press), najveće američke agencije, sada kao free lancer i dalje piše i predaje novinarstvo na sveučilištu u Arizoni, objavljuje knjige, među kojima mu je i ona o, naizgled čokoladi, jer je riječ o novinarskim reportažama koje je povezao s čokoladom, objavljena i u Hrvatskoj. Posljednja knjiga nosi naslov "Saving Our World From Trump".

Ron Kampeas je isto tako bio dopisnik AP-a, sada je glavni urednik dopisništva Jewish Telegraphic Agency u Washingtonu. Robert Poredoš dugogodišnji je dopisnik slovenske agencija STA iz New Yorka, a Vjeran Pavlaković, povjesničar američkog obrazovanja, doktorirao je u Washingtonu, predaje na kulturalnim studijima Sveučilišta u Rijeci. Tracy, Mort i Ron tijekom svoje karijere pratili su ratna zbivanja na području bivše Jugoslavije. Stajališta koja su iznijeli tijekom razgovora su osobna i nisu predstavljala institucije za koje rade.

Kako će izgledati izbori? Biden trenutačno vodi u anketama, što to govori?

Rosenblum: Brojevi kažu da je Biden u prednosti, ali svi su 'scared shitless', sjećajući se što je bilo 2016. godine. Trump je spreman na sve.

Wilkinson: To je političko-znanstveni izraz 'scared shitless', zar ne? (svi se smiju)

Kampeas: Postoje indicije da Biden ima veću prednost nego što je imala Hillary Clinton. Čini mi se zanimljivo da demokrati osjećaju prijetnju jer moraju braniti svoje pozicije nasuprot svih opcija. Republikanci su uplašeni jer bi prije dvije godine pomislili da nikad neće napustiti svoje fotelje i urede, mogu ostati dokle žele. Tako da demokrati brane pozicije, a nisu ni trebali biti u toj poziciji, a republikanci se bore za pozicije za koje nikad ne bi pomislili da bi ih mogli izgubiti. Mislim da se to sada događa. Tu se sada događa promjena koju vidimo. Na istočnom Long Islandu, uporištu snažnog republikanizma i konzervativizma koji je uvijek javno i snažno izražavao podršku Trumpu, gdje je pozicija Lee Zeeldin, republikanske zastupnice u tri mandata, sada ugrožena od nikog drugog nego znanstvenice. Nancy Goroff je žena koja kaže - ja sam znanstvenica, a ova je žena antiznanstvenica. Takav argument sada ima odjeka. To je barem nešto što pokazuje istraživanje javnog mišljenja.

Može li Trump u nekoliko sljedećih dana napraviti dovoljan progres da pobijedi?

Rosenblum: U svakoj drugoj zemlji Trump bi bio ostavljen i zaboravljen, a on ima 40 posto! Možete dovesti pet Tuđmana i njegovi glasači bi ih smatrali šampionima demokracije, to je sve ludo. Stupanj zaraženosti covidom je viši nego što je ikad bio, on je osobno odgovoran vjerojatno za četvrt milijuna slučajeva i sada proglašava da je sve gotovo, da je pandemija završila. Izgleda da demokrati sada, u posljednjih nekoliko tjedana, imaju puno entuzijazma.

Feer: Mislim da mu njegova poruka o završetku pandemije donosi dosta štete, osobito u državama u kojima zaostaje, kao Wisconsin.

Poredoš: Razlika je u odnosu na 2016. godinu. Puno je manje neodlučnih glasača, više ih i nema. Mislim da su svi već odlučili. Više od 70 milijuna ljudi već je glasalo, stvarno ne znam što bi se moglo, što bi Trump mogao učiniti u sljedećih nekoliko dana pa da promijeni trenutačnu dinamiku raspoloženja. Rosenblum: Nezgodno će biti s onim ljudima koji su ili previše cinični, ili im se ne da gnjaviti izborima. U normalnim okolnostima, ako se na izborima pojavi 60 posto Amerikanaca, to je velika stvar. Kako vidimo, vrlo je velik odaziv dosad, što je dobar znak, ali će i dalje biti vrlo vrlo tijesna razlika jer postoje mnogi koji će reći: 'To je sve isto, oni su svi isti'. To je ono što će odlučiti na kraju, čini mi se.

Wilkinson: Slažem se s idejom da covid-argument ne ide u prilog Trumpu, ali mu i ne nanosi previše štete. On ima, nažalost, puno više uspjeha u rasnim problemima. No, ne treba zaboraviti da republikanci i dalje čine sve što mogu da uguše, potisnu Bidenove glasače, da se njihovi glasovi ne broje, da ugroze i demoraliziraju glasače. Još se puno toga događa što Trump može iskoristiti i što koristi za svoju pobjedu pa ne smatram ništa završenom, gotovom stvari u tom smislu.

Može li Trump ne priznati rezultate izbora? Uz pomoć Vrhovnog suda…

Wilkinson: To je rekao, rekao je da će čvrsto odbiti priznati rezultate izbora. No, ne znam koliko je spreman ići u to. Ovisi o margini, o tome što misli. No, ovisi o tome o kojem je postotku riječ i procjeni da li bi mu moglo to koristiti u konačnici. U svakom slučaju će probati, ako treba. Na zadnjim izborima je išao za time do trenutka kad je mogao reći: 'Ups, pa ja sam pobijedio! Nema veze, zaboravimo sve prigovore'. Ne znam koliko daleko će ići, ali se nadam da su američke institucije dovoljno snažne i neovisne da mu mogu reći: 'Ovo su rezultati izbora, morate otići gospodine predsjedniče!' To što kažete da mu situacija s pandemijom ne pomaže možda je argument, ali on isto tako može reći da nikome na svijetu ne pomaže, da nitko nema pravu strategiju, Europa je u kaosu. Naravno, Biden je tu u boljoj poziciji jer nije morao donijeti nikakvu odluku. No, nije li Trumpov dobar argument gospodarska statistika, za njegova prvog mandata Amerika je imala najmanju stopu nezaposlenosti. Jesam li u krivu?

Kampeas: To je donekle točno. Pogledate li izjave ljudi koji ga podržavaju, oni kažu: 'Imam svoj posao'. Nedavno je na jednoj televiziji bio zanimljiv prilog iz Youngstowna u državi Ohio, gdje su ljudi ostali bez posla u autoindustriji. Autoindustrija je bila zatvorena, nitko nije radio, a pod Trumpom se obnovila proizvodnja, ljudi su se, nakon toga i usprkos svemu, vratili na posao. To mu svakako može pomoći. S druge strane, ljudi zbog pandemije gube poslove. Kolika je razlika u tome tko pobijedi? Ako pobijedi Trump, to je onda nešto čime će se baviti cijeli svijet jer će imati utjecaj na cijeli svijet. Ako pobijedi Biden, ostaje li to samo američko pitanje? U pitanju je Trumpov odnos prema klimatskim promjenama, članstvu u raznim asocijacijama, nedavno je doveo u pitanje i članstvo u NATO-u.

Rosenblum: Mislim da je to velik i ozbiljan problem za svijet ako pobijedi Trump. To ima svoju dugu povijest, svijet se dugo bavi s njime. Nije da je tu netko glup pa se može reći, ah, taj Amerikanac, ali on je uistinu doveo u pitanje ovo članstvo u NATO-u, sviđa mu se Bolsonaro, sviđaju mu se diktatori u svijetu, a sada nas je doveo u stvarno loše odnose s Kinom, a mogli smo imati pristojne odnose s njima. Optužio ih je zbog covida. To je stvarno vrlo glupo. Amerikanci ne razumiju takvo ponašanje.

Pavlaković: Mislim da je to stvarno globalno pitanje i da, među ostalim, ljudi u Hrvatskoj i zato prate američke izbore. Na svjetskoj razini, spomenuo se NATO, tu je Rusija i pitanje političkog utjecaja, Kina je malo apstraktna. Amerika je imala situaciju s uklanjanjem i rušenjem spomenika povijesnim ličnostima, ljudi koji žive u Hrvatskoj i na području bivše Jugoslavije sjećaju se takvih scena s rušenjem spomenika, teritorijalnim posezanjem, rastom nacionalizma. Pretpostavljam da mnogi to ne žele ponovno vidjeti. Kao primjer, tijekom Bushove ere, stalno sam se pitao što ne valja s Amerikom? I onda se pojavio Obama, nije bilo pitanja, postojala je pozadina, kontekst, nije bilo sumnji u njegove vrijednosti Amerike. Sada se, u posljednjih četiri godine, čini da se mijenjaju te vrijednosti. Kad predajem studentima i govorimo o demokraciji, govorili smo o Americi kao primjeru otvorenog i slobodnog društva. Ali, Amerika više nije taj vodeći svjetlonoša demokracije. Globalno, trebamo lidere koji će ujedinjavati ljude, a ne razdvajati ih.

Zašto ne biti ciničan i reći da to što on pokazuje, stil showmana, svemogućeg, neodgovornog vladara, očito odgovara mnogima. Dobije li drugi mandat, ništa ga neće spriječiti da nastavi još više u tom smjeru. Možda to odgovara svijetu, barem nekom njegovom dijelu, imati takav model?

Rosenblum: Miles Taylor bio je šef Domovinske sigurnosti kod Trumpa i opisao je jedan sastanak na kojem se raspravljalo o imigrantima iz Latinske Amerike koji su pokušavali ući u Ameriku. Trump je bio uistinu bijesan jer nije htio da se ti ljudi pojave u SAD-u. Kao što cijeli svijet zna, SAD je primao i do milijun ljudi, izbjeglica, prije koju godinu. Prošle godine je ta ista Amerika, velika zemlja slobode, primila 18.000 izbjeglica! Ti ljudi neće nestati.

Neki, vjerojatno mnogi Amerikanci kažu da on time čuva njihov stil života, ono što žele?

Rosenblum: Da, ali to je glupost. Svi smo došli u Ameriku odnekud, to je najbolji dio, element Amerike, jer su svi došli odnekud.

Wilkinson: Samo bih rekla da su se pojavili službene brojke Bijele kuće koje kažu da ih je bilo samo 15.000. Nikada u povijesti taj broj nije bio tako malen. No, čini mi se da je veće pitanje u ovom trenutku, koliko toga što je Trump učinio može biti ispravljeno ako pobijedi Biden? Možemo povećati broj izbjeglica, ali čini mi se da će s ostalim stvarima biti puno teže, ako je uopće moguće okrenuti ih. Mislim pritom na stvari koje su se dogodile na Bliskom istoku, u Izraelu, na primjer. To su pitanja.

Kampeas: Drugo je gledište, isto tako, pitanje što će reći svijet. Bude li Biden izabran, svijet može reći: 'Dobro, imali ste hiccup, 'manji problem' posljednje četiri godine, nadajmo se da se nikad više neće ponoviti', ali isto tako može reći: 'Tko zna kojeg ćete luđaka opet izabrati za četiri godine, više vam ne možemo i nikada nećemo vjerovati'.

Feer: Da, pitanje reputacije Amerike koja je ozbiljno narušena u svijetu posljednje četiri godine stvarno je ozbiljan problem. Imate puno čvrstopozicioniranih ljudi na svijetu koji su se ugledali na Trumpa, a koji će biti na vlasti i nakon Trumpa. Imate diktatora na Filipinima koji se koristi fake newsom i borbom protiv dilera da bi ograničio ljudska prava, situaciju u Indiji, ljudi su inspirirani Trumpom.

Rosenblum: Proveo sam desetljeća izvan Amerike i uvijek kad bih razgovarao s ljudima, ljudi u svijetu bi znali govoriti: 'Vaš predsjednik je glupan', ali bi uvijek htjeli da Amerika napravi pravu stvar. Amerika je uvijek znala napraviti pravu stvar, ono što je trebalo u određenom trenutku. To je sada gotovo. U Americi me ljudi pitaju zašto nas mrze. Ne mrze nas, misle da smo poludjeli, sišli s uma. S dobrim razlogom.

Poredoš: Uvijek je postojalo nešto što se zove nacionalni interes, veći interes. U posljednje četiri godine jedini je interes bio ono što je dobro za Trumpa. Radio je samo ono što je njemu bilo korisno, popularnost mu je potrebna samo zato da bude ponovno izabran. Bude li ponovno izabran, ne znam hoće li se promijeniti. Ali, ako Biden bude izabran, vjerojatno će se popraviti odnos s NATO-om, ali će stvari možda biti lošije s Rusijom.

Trumpovi glasači isto tako kažu da je on čovjek koji ostvari sve što obeća. Rekao je da će biti bogat, uspio je. Odlučio je biti predsjednik Amerike, uspio je. To je isto privlačno biračima.

Rosenblum: Živim 60 milja od velikog zida za koji je Trump rekao da će ga platiti Meksikanci. Tu sam odrastao, znam ovo područje prilično dobro. Trump je sagradio nekoliko kilometara zida, najjednostavnije rečeno, podigao je ogradu, razne barijere, utvrdio je područje. Time je utjecao, uništio eko sustav, zaustavio je životinje u njihovu slobodnom kretanju, a ljudi dolaze više nego ikad prije. Samo što im je sada to puno opasnije, riskiraju mnogo, pokušavaju iskopati tunele, preletjeti ogradu. Ništa ih, naravno, neće zaustaviti. Dolaze noću, odlaze do San Diega, tamo se pokušavaju snaći. Meksiko ne plaća taj zid, to je glupost.

Poredoš: Trump je odličan prodavač, on sve zna prodati ljudima. (smije se) To je pitanje prodavateljskih vještina.

Djeluje kao da je jasno što će Trump napraviti ako pobijedi, vladat će kako želi. Što će Biden morati učiniti?

Poredoš: Morat će se uhvatiti s onime što je Trump napravio i sve to okrenuti. Dobro, prvo mu je na dnevnom redu pandemija, s time će se morati boriti. No, čeka ga jako puno posla što treba popraviti iz Trumpova nasljeđa, od politike prema prirodi i okolišu, vanjske politike, apsolutno puno toga.

Je li to možda previše za glasače, prihvatiti da se toliko toga mora promijeniti? Je li im možda jednostavnije sve ostaviti kako je sada i glasati za Trumpa, nego se upuštati u promjene s Bidenom?

Rosenblum: Donald Trump je uništio više od stotinu zaštita okoliša, potrošio je dvije milijarde dolara na stvari koje su se pokušavale zaštititi posljednjih deset godina, uništio je najljepše dijelove Arizone. Veliki kanjoni koji su bili nacionalni spomenici, sada su uništeni. Zarada od uništenja odlazi izvan Amerike, to je rezultat lobija. Nacionalnu sigurnost pretvorio je u lokalni Gestapo. Pogledajte Seattle, New Portland.

Feer: Amerika je jako podijeljena sada na Trumpove i Bidenove pristaše. To će biti Bidenov zadatak, kako pomiriti te dvije strane. To će biti uistinu veliki izazov jer ne znam kako bi to Biden mogao riješiti. Mnogo stvari se može vratiti, ali pitanje je kako promijeniti nečije mišljenje i stajališta..

Kampeas: Objavljen je tekst, u Timesu ili Postu, ne sjećam se, o tome kako je teško provesti rekoncilijaciju, izmiriti dvije strane u brakovima u kojima jedno podržava Trumpa, a drugo Bidena. Ti ljudi viču jedni na druge. Tijekom intervjua upadali su jedno drugom u riječ i svađali se. Nemam pojma kako su se uopće upoznali takvi ljudi (smije se). Problem koji će Biden, ako pobijedi, svakako imati odnos je prema Afroamerikancima. Osobito u Georgiji, gdje postoji velika šansa da pobijede demokrati, što će biti iznenađenje. Tu se nastavlja problem obrazovanja.

Rosenblum: Ron, što misliš o Trumpovoj politici prema Izraelu i Zaljevu?

Kampeas: Trump je predsjednik koji je uspio promijeniti desetljeća američke politike, demokratske i republikanske prema Izraelu, priznao je Jeruzalem glavnim gradom, suverenitet izraelskog područja na Golanskoj visoravni, uskratio pomoć Palestini, razne stvari. Biden je rekao da će nastaviti komunikaciju i normalizaciju s državama u Zaljevu. To se čini pozitivnim. Navodno je američki predsjednik jednom pitao, a tko je u pitanju mijenja se od jedne prilike do druge, od Johnsona do Kennedyja: 'Kako da budem bolji prijatelj Izraela?' Odgovor je: 'Samo budite dobar predsjednik Amerike'. Biti dobar predsjednik Amerike znači biti dobar sa saveznicima.

Wilkinson: Trump nije osobito popularan među američkim Židovima, zar ne?

Kampeas: Ne, nije.

Feer: U Teksasu je popularan, začudo, čak i kada pokazuje izrazito antisemitske stavove. Ali, nije popularan među američkim Židovima, to je točno. Kampeas: Mislim da je omjer 75:25 posto među Židovima. Uvijek kad netko kaže da su svi muslimani loši, da su svi Meksikanci silovatelji i ubojice i slične stvari, ljudi bi instiktivno mogli pomisliti da je dobar za Židove. Ali on stalno ponavlja mit da je George Soros financirao sve te migrante koji se spremaju na invaziju SAD-a, a ubojica iz Pittsburgha koji je pobio jedanaest Židova u sinagogi izgovarao je iste stvari. Da, kritizirao je i Trumpa, ali to nije važno. Predsjednik Amerike je taj koji ima najveću platformu za širenje takvih ideja.

Što je s mladim glasačima, Z generacijom i milenijalcima, kako bi oni mogli glasati?

Feer: Ja sam u Washingtonu D.C., i tu su većinom ljudi naklonjeni lijevim opcijama. Konačno je došlo vrijeme da glasaju, prvi put za tu generaciju, a doda li se tome stariji milenijalci, ljudi žele da se njihov glas čuje. S obzirom na pandemiju i činjenicu da studenti nemaju gdje izlaziti, da su u stanovima, konačno imamo priliku posvetiti se politici i izborima. Brojke govore da će glasati za demokrate. Poredoš: Od prošle subote gledam ljude kako u redovima stoje da bi glasali, to nisam vidio nikada.

Wilkinson: To daje nadu, veliki odaziv.

Trump je obećao porezne olakšice tvrtkama, što može zadržati poslove radnicima. Biden je pak, obećao podizanje minimalne plaće, satnice koja se isplaćuje radnicima. Tko ima privlačniji argument?

Kampeas: Ljudi koji rade za dnevnicu znaju da će, ako se smanje porezi, to njima pomoći da zadrže posao, ali s druge strane, ako pokušavaju zaraditi za život radeći za plaću od 5, 6 ili 7 dolara na sat, a tako je posljednjih deset godina, postavlja im druga pitanja. Kad sam prije 15 godina počeo živjeti ovdje, bio sam iznenađen činjenicom da Walmart ili McDonald's, ne sjećam se točno, pomažu svojim radnicima da ostvare pomoć. Jedino je pitanje, ono sasvim prirodno, zašto plaćate ljude tako malo da moraju tražiti dodatnu pomoć? To je američka realnost u kojoj se živi.

Feer: U konačnici, velik problem, tragedija republikanskih glasača je što misle ako će glasati za Trumpa, da će ostvariti beneficije iz njegove gospodarske politike. Nažalost, vjerojatno neće jer ne zarađuju toliko da bi mogli manipulirati porezima. Nadaju se da će se obogatiti, ali realnost je da neće. Uzrok je manjkava edukacija i obrazovanje. Mislim da su republikanci izgubili jako puno svoje osobnosti i identiteta u posljednje četiri godine. Izgubili su svoja uvjerenje i više ne stoje ni iza čega, oni su samo Trumpova stranka.

Wilkinson: Ono što me iznenadilo tijekom mog dugogodišnjeg života na raznim mjestima u svijetu, osobito u Europi, jest to što su ljudi u Europi uvijek govorili kako su Amerikanci slabo obrazovani. Ne, to nije istina, uvijek bih govorila. A kad sam došla prije nekoliko godina, bila sam u šoku vidjevši kako su uistinu ljudi slabo obrazovani. Cijeli sustav je pogriješio, iznevjerio sve planove i ljudi nisu u stanju donijeti procjene, odluke. Mislim da je jako velik broj ljudi u toj situaciji i da je to dugoročno veliki američki problem jer se među takvim ljudima lako šire teorije zavjere, predrasude i slične stvari.

Feer: Iako sam živjela u inozemstvu, kada sam došla u javnu školu u Teksasu, iako je to bila jako dobra javna škola, vidjela sam mnogo predrasuda, rasnih problema, pristranosti. To je stvarno velika šteta i sramota.

Je li Trump napravio Ameriku velikom kako je obećao?

Wilkinson: Ne, ali najgora stvar koju je učinio jest to što je u potpunosti upropastio američko povjerenje u institucije, u policiju i javnu sigurnost, u medije. Ne, nije napravio Amerikom velikom.

Rosenblum: Nažalost, ja tog čovjeka pratim dugi niz godina i svašta sam vidio. Kada je počinjao s politikom, mogle su se vidjeti stvari koje je i Hitler radio, a onda koliko ga dulje pratiš, vidiš iste stvari koje je i Goebbels koristio. Laži, laži i laži. Tko bi normalan rekao da je pobijedio covid? On jest. On sve radi po svom planu. On je uništio istinu.

Feer: Kada je rekao da će učiniti Ameriku velikom, krenuo je u napad na istinu i iskrenost. Kako izgledaju danas naše institucije? Trebate predsjednika koji poštuje institucije svoje države, a on ih je uništio, u potpunosti ih omalovažio.

Kampeas: Trump je potpirivao idealističku, nostalgičnu ideju o Americi kakva je nekad bila. Ili nije nikad postojala. Nakon izbora 1965. sve je bilo jasno, Afroamerikanci su jednaki. Zašto se sada to opet vratilo, pitaju se. Sve to ide uz ono što je Tracy Wilkinson rekla, nedostatak i loše obrazovanje. Moj sin ide u srednju školu i ima užasno obrazovanje, oni ništa ne uče o segregaciji, rasnim problemima. Nadam se da će se to promijeniti. Odvjetnici koji zastupaju Afroamerikance ne znaju njihova prava i ne znaju da je to riješeno 60-ih godina. 

Kako će to završiti?

Pavlaković: Otkad sam otišao iz Amerike, u posljednjih petnaest godina, vidim brojne promjene koje se sada u Americi čine normalnim. Pritom mislim na socijalnu nejednakost, kapitalistički sustav koji u doba krize ne pokazuje socijalnu koheziju, ne brine o ljudima. To brine, ne zna se kako će izgledati. Pritom, kada se govori o onome "Učiniti Ameriku opet velikom" (Make America Great Again), treba se sjetiti da je Amerika sagrađena na nasilju, govorimo li od osvajanja Divljeg zapada, robovlasništva, protjerivanja Indijanaca. To su stvari koje treba otvoreno reći, a ne ih slaviti kako, nažalost, brojni Trumpovi glasači i pristalice čine. Zbog toga je važno učenje i razvijanje kritičkog mišljenja. Predajući studentima, tu u Hrvatskoj, vidim kako su ljudi skloni i kako lako usvajaju razne teorije zavjere, od toga da Srbija osvoji Hrvatsku, preko qananovskih teorija zavjera u SAD-u pa do sistematskog ukidanja financiranja javnih škola. Da, treba što više izlaziti na izbore i poticati obrazovanje jer vjerujem da je neka vrsta solidarnosti potrebna svijetu. Americi bi se moglo dogoditi da se izolira od svijeta, to bi mogla biti posljedica. Prvi susjedi su Meksiko i Kanada, a ostatak svijeta se čini jako daleko, osobito ako netko živi u Teksasu ili nekom drugom dijelu američkog Srednjeg zapada. Možete voziti satima i danima, jesti istu hranu iz fast fooda i govoriti engleski. Nadam se da će Amerika vidjeti značaj ovih izbora i da će Hrvatska vidjeti zašto su važni ti izbori. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. studeni 2020 18:16