Blaženka Divjak, nestranačka ministrica znanosti i obrazovanja u kvoti HNS-a, ipak se odlučila odužiti stranci koja ju je postavila u Vladu i boriti se na izborima sa zadnjeg mjesta u III. izbornoj jedinici.
U intervjuu za Jutarnji list pojašnjava zašto se odlučila na takav potez, odgovara hoće li HNS preživjeti izbore i bi li opet bila ministrica, te otvoreno progovara i o svom odnosu s premijerom.
Zašto ste se odlučili biti na listi HNS-a, je li to znak zahvalnosti što vas je stranka postavila na mjesto u Vladi?
- I dalje sam nestranačka kandidatkinja na listi HNS-a na posljednjem, 14. mjestu u III. izbornoj jedinici. Tamo gdje živim i gdje me ljudi poznaju, ne samo kao ministricu, već i kao sveučilišnu profesoricu.
Ovo je moja podrška HNS-u koji je otvorio vrata da se stručni tim u Ministarstvu bavi reformama, ali i platforma da jasno promoviram nastavak reformi - posebno drugo poluvrijeme kurikularne reforme u obliku cjelodnevne nastave koja bi svim učenicima u Hrvatskoj omogućila da sve što treba nauče u školi, a ne na plaćenim privatnim instrukcijama, te nužne promjene u visokom obrazovanju koje mogu dati svoj obol razvoju.
Što se tiče zahvalnosti za mjesto ministrice, za to nema potrebe jer sam čvrsto i stručno radila i na mjesto sam došla s uspješnom akademskom karijerom, a nisam u politiku došla graditi karijeru.
HNS je na izdisaju, pitanje je hoće li preživjeti ove izbore, biste li željeli i dalje biti ministrica ako HNS osvoji broj mandata koji bi mogao odlučivati o mandataru, a koja vam je opcija bliža - lijeva ili desna?
- O sudbini HNS-a odlučuju birači pa će oni, nadam se, suditi po rezultatima. Ja nikad nisam bila član niti jedne stranke baš zato što o svakoj važnoj temi imam svoj stav koji se temelji na provjerljivim argumentima ili osobnom iskustvu i pritom nemam potrebu sebe svrstavati ni lijevo niti desno.
Ako bi se gledala rezultanta odabira u važnim temama, valjda sam onda negdje u centru. Moj položaj ministrice je od početka vezan uz projekte i promjene koje uvodim. Tako sam dogovorila i s HNS-om, a i jasno rekla premijeru kad smo razgovarali o mojem imenovanju.
Bilo je dosta nesuglasica na relaciji između vas i premijera, što mu najviše zamjerate?
- Bilo je pregovora, nesuglasica i dogovora, ali tako je to valjda u koalicijskoj Vladi. Rezultat je na kraju vrlo dobar i svi se možemo time ponositi. Ali da smo mogli biti brži i ne trošiti vrijeme na pokazivanje mišića, i to je istina. Tako smo mogli donijeti nove zakone za visoko obrazovanje i znanost, te obrazovanje odraslih, koji čekaju spremni.
Što biste učinili drugačije u svom mandatu?
- Od samog početka sam jasno komunicirala četiri cilja za mandat (kurikularna reforma, reforma strukovnog obrazovanja, izvrsnost u znanosti i relevantno visoko obrazovanje), ali se čini da je reforma visokog obrazovanja pala u drugi plan i da su je zasjenili procesi u školama. Imali smo vrlo malu ekipu koja je na tome radila, a otpori dijela akademske zajednice i nedostatak političke potpore, unatoč povećanom ulaganju, nisu doveli do većih promjena.
Kritizirali su vas zbog nedoumica oko održavanja nastave u vrijeme epidemije. Jeste li tu trebali biti jasniji?
- Sada se pokazalo da je naš pristup oko povratka u škole i državne mature bio dobar i jedini moguć. Da se osigura poštivanje epidemioloških uvjeta, morali smo ograničiti broj djece u školama i na kraju je sve to uspješno provedeno. Nastavu na daljinu smo pokrenuli brzo i uspješno - bolje od mnogih država EU koje su bogatije od nas. I na tome su nam svi odali priznanje. Međutim, neke stvari su bile izvan moje kontrole kao što su epidemiološki okviri i predviđanja koja su dolazila od Stožera.