Mogućnost odgode izbora se ne razmatra jer još uvijek imamo dobru epidemiološku situaciju, ustvrdio je jučer voditelj kriznog stožera Davor Božinović. Međutim zbog ponovnog rasta broja zaraženih i rizika od širenja Covida-19 stranke otkazuju predizborne skupove, a dio kandidata s lista mora u samoizolaciju. U novonastalim okolnostima pokušali smo dobiti odgovor na pitanje tko je uopće ovlašten donijeti odluku o odgodi izbora, ako situacija s epidemijom eskalira.
Predstojnica katedre za ustavno pravo na Pravnom fakultetu u Rijeci, Sanja Barić kaže kako ni jedan zakon ni Ustav ne daju jasan odgovor na pitanje tko nakon raspuštanja Sabora može odlučiti o odgodi izbora. Kako jasnog odgovora nema, do njega, tvrdi, moramo doći interpretacijom Ustava.
"Prvi odgovor bi bio da odluku o odgodi izbora, ako ona doista bude nužna, mora donijeti Sabor. To je tijelo koje dvotrećinskom većinom donosi odluku o produžetku svog mandata, dvotrećinskom većinom odlučuje o ograničavanju ljudskih prava pa je logično da istom većinom donese i odluku o odgodi izbora. Međutim Sabor je raspušten. U tim okolnostima postavlja se pitanje možemo li pristupiti tumačenju Ustava prema kojem je situacija takva da se Sabor mora izvanredno sastati i donijeti odluku o odgodi izbora. Prema mom mišljenju, svijet se ne bi srušio da konstruiramo takvo tumačenje Ustava kako bismo izašli iz situacije koju Ustav nije jasno definirao. To je dakle jedna mogućnost", tvrdi Sanja Barić.
Druga mogućnost je da odluku o odgodi izbora donese predsjednik Republike na prijedlog premijera. "Ustavom je predviđena mogućnost da u izvanrednom stanju predsjednik države na prijedlog vlade donosi uredbe sa zakonskom snagom, ali ustav nažalost nije definirao koje tijelo, u kojem postupku i u kojim okolnostima proglašava izvanredno stanje. Hrvatska do sad nije ni jednom proglasila to stanje, čak ni u ratu. U sadašnjim okolnostima koje ustavno - pravno nisu ni malo jednostavne, može intervenirati Ustavni sud koj je nadležan za kontrolu zakonitosti i ustavnosti izbora. On može zaključiti da nisu ispunjeni uvjeti za njihovo održavanje, nakon čega predsjednik države na prijedlog premijera donosi uredbu o odgađanju izbora. Ustavni sud nadzire ustavnost tih uredbi s tim da je glavna obaveza predsjednika raspisati izbore čim bude moguće. To bi bio veliki presedan, naglašava Barić, "ali uloga Ustavnog suda je da u izvanrednim situacijama nadzire i spašava Ustav i državu. Scenarij odgode izbora ne zazivam, ne potičem i ne očekujem. Ako se bude insistiralo na pravim mjerama izolacije, udaljenosti i obavezi nošenja maski izbori će po mom mišljenju biti održani kad je i planirano 5. srpnja" tvrdi Barić.
Još jedan od stručnjaka za ustavno pravo koji je želio ostati anoniman, tvrdi da se odluka o odgodi izbora može donijeti po jednom od dva scenarija koja opisuje Sanja Barić. "To što se Sabor raspustio u svrhu raspisivanja izbora ne znači da se ne može izvanredno sastati i dvotrećinskom većinom glasova odlučiti o odgodi izbora. Takav način donošenja odluke bio najčvršći i najdemokratskiji", tvrdi naš sugovornik. Drugi scenarij je da odluku o odgodi temeljem članka 17. Ustava uredbom donese predsjednik države na prijedlog vlade. U ovom scenariju, međutim naš sugovornik predlaže postupak koji se u jednom detalju razliku od onoga kojeg kao mogućnost vidi Sanja Barić: Ustavni sud bi se, tvrdi, trebao ograničiti na kontrolu ustavnosti predsjednikove uredbe o odgodi izbora, a ne ocjenjivati jesu li se stekli uvjeti za odgodu izbora.