Nizu otvorenih pitanja vezanih za izbore u uvjetima pandemije koronavirusa predsjednik Republike Zoran Milanović dodao je još jedno - što ako se neki članovi biračkih odbora zbog epidemije na dan izbora ne pojave na svojim mjestima? - Mene u ovom trenutku kopka hoće li svi članovi biračkih odbora biti na svojim mjestima i obaviti svoju dužnost. Apeliram na njih da se to dogodi. To nikada nije bila tema, ljudi su dolazili i za to bili plaćeni. No, sada je drugačija situacija - rekao je Milanović odgovarajući jučer na pitanja o izborima.
Govoreći o eventualnoj odgodi izbora, rekao je da bi za to bio potreban konsenzus. - Za odgodu izbora koja je, recimo, ustavno moguća, bio bi potreban razgovor mene, premijera i neka vrsta razumijevanja oporbe - rekao je Milanović i dodao da on takav razgovor neće inicirati jer nije niti raspuštao Sabor. Podsjetio je kako je svojedobno govorio da bi bilo bolje da izbori budu u nekom drugom terminu, ali je onda prestao. - Znate da se Plenković javio meni, da sam ga pitao koje prioritete ima, a to nije bio 28. lipnja.
Dakle, imao sam četiri datuma, od 21. lipnja do 12. srpnja, a odabrao sam da to bude 5. srpnja. Naknadna pamet je uvijek lijepa, ali ostavljaš tragove - rekao je predsjednik. Upitan što će se dogoditi ako se izbori ne budu mogli održati zbog pandemije koronavirusa, rekao je da ništa nije moguće bez inicijative premijera. - Vlast ne može pasti u ruke jedne osobe, posebno pored živog i zdravog premijera - rekao je predsjednik i skrenuo pozornost na članak 101. Ustava. Prema tom članku, u slučaju da Sabor ne zasjeda i da ne mogu funkcionirati tijela vlasti, predsjednik može, na prijedlog premijera, donositi uredbe sa zakonskom snagom. Kada je riječ o mandataru, Milanović ističe da je Ustav u tome jasan, osim što ne određuje nikakve rokove.
Govoreći o samoj proceduri po kojoj će odrediti mandatara, nije bio precizan, ali je rekao da će ona biti transparentna, kao i da mandatar mora imati apsolutnu većinu. Potom je naveo da će početno tražiti tu većinu, odnosno podršku 76 zastupnika. Ustav kaže da će predsjednik odrediti mandatara na temelju raspodjele mandata u Saboru i provedenih konzultacija, a to će biti onaj tko uživa povjerenje većine svih zastupnika. Ivo Josipović je kao predsjednik Republike većinu povjerenja svih zastupnika utvrdio tako da mu je mandatar donio potpise većine zastupnika. Nakon izbora 2015. godine tadašnja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović provodila je konzultacije, i to tako da je pojedinačno na razgovor zvala zastupnike nacionalnih manjina, a onda klubove zastupnika.
Provela je četiri kruga konzultacija, odredila da će to trajati maksimalno 40 dana te de facto priprijetila formiranjem svoje tehničke vlade. Nakon toga je došlo do dogovora Tomislava Karamarka i Bože Petrova, odnosno HDZ-a i Mosta o formiranju zajedničke vlade, s tim da je Karamarko pristao da mandatar bude Tihomir Orešković. - Konzultacije će doista biti konzultacije, a ne zabavni park. Učinit ću sve da to bude transparentno, kako u nekim situacijama nije bilo, zbog čega se narušavalo povjerenje u pravni poredak.
To se ne smije dogoditi, uostalom, ja nemam favorita - rekao je Milanović. Ustav kaže da osoba kojoj je povjerio da bude mandatar ima 30 dana da sastavi Vladu. Ne uspije li, Milanović mu može produljiti rok na još 30 dana (ali ne mora), a ne uspije li ponovo odredit će drugog mandatara. Ne formira li se ni tada Vlada, predsjednik imenuje tehničku nestranačku vladu i raspisuje nove izbore.