- Onog trenutka kad se otvori proces unutarstranačkih izbora, otvorit će se i Pandorina kutija. A dotad ne očekujem veće turbulencije u stranci - komentirao je jedan visokopozicionirani HDZ-ovac ono što bi moglo uslijediti u HDZ-u sada kad je njihova kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović izgubila predsjedničke izbore.
U stranačkim kuloarima jučer se moglo čuti više teorija o daljnjoj sudbini Andreja Plenkovića u stranci - od one da bi se na njegovo rušenje moglo ići odmah te da bi već na današnjoj sjednici Predsjedništva i Nacionalnog vijeća netko mogao postaviti pitanje njegove odgovornosti za još jedan loš izborni rezultat pa do onih da će Plenković ipak zadržati čelnu poziciju u HDZ-u.
Detaljna analiza
- Ne vjerujem da će se stvari odvijati tako brzo. Na današnjoj sjednici će se vjerojatno zaključiti da trebamo napraviti detaljnu analizu ovih izbora kako bi se utvrdili razlozi zašto je do ovoga došlo. Nema sumnje da će se krivnja pokušati prebaciti na Miroslava Škoru i još neke vanjske razloge, iako osobno mislim da je to pogrešno - rekao je naš sugovornik.
Ističe kako smatra da bi, što se tiče predstojećih izbora, sve trebalo ići redovnim putem, najprije unutarstranački pa onda na jesen parlamentarni izbori.
- Mi na unutarstranačkima moramo drugačije posložiti priču jer mislim da s Plenkovićem ne možemo dobiti parlamentarne izbore - izjavio je član HDZ-a.
Još jedan od sugovornika iz HDZ-a ističe kako teza o Škorinoj krivnji ne drži vodu.
- Birači su na ovim izborima poslali poruku da ne podržavaju sadašnju HDZ-ovu politiku ni našeg kandidata jer je bio loš - kaže dugogodišnji član stranke koji također ne očekuje skori obračun u HDZ-u.
Smatra kako je sada glavno pitanje kad će biti unutarstranački izbori.
Status quo
Iako neki HDZ-ovci misle da bi Plenkoviću moglo pomoći ranije raspisivanje parlamentarnih izbora, neki se s tim i ne slažu.
- Ne mislim da je dobra ideja da se žuri s parlamentarnim izborima, s obzirom na to da neki u stranci spominju kako bi se oni mogli održati pred kraj predsjedanja EU. HDZ bi te izbore sigurno izgubio od SDP-a koji je sada ojačao nakon pobjede Zorana Milanovića. Osim toga, uvjeren sam da bi u stranci došlo do velikih problema prilikom sastavljanja listi - kazao je naš sugovornik, dodajući kako smatra da će Plenković sada neko vrijeme pokušavati održati status quo.
Članovi HDZ-a bliži Plenkoviću ističu kako je on napravio sve što je mogao za ove izbore te da je bio apsolutno fer prema Grabar-Kitarović.
- Dogodile su se, međutim, neke stvari na koje on nije mogao utjecati, poput savjetnika Tomislava Madžara, komentara Grabar-Kitarović o Bandiću ili Milijana Brkića. Jer, jedno je Brkića angažirati da se brine o terenu, a drugo je s njim sjediti i piti kavu na Badnjak. To nije bio dobar potez - komentira jedan član blizak krugu Andreja Plenkovića.
Dodaje kako je sve oko Bandića bilo pogrešno. Još jedan HDZ-ovac iz tog kruga ističe kako su to bili predsjednički izbori na kojima je važna osobnost te da Plenković za to ne može biti kriv.
Uzroci poraza
- Plenković sada mora odlučiti kad će biti izbori, i parlamentarni i unutarstranački. Točno je kako je jedna od opcija da se parlamentarni održe pred kraj predsjedanja EU, ali o tome još nije donesena nikakva odluka - istaknuo je naš sugovornik.
Kad je riječ o unutarstranačkim izborima, dio HDZ-ovaca je uvjeren da ih Plenković neće “preživjeti” te da s njim ne mogu dobiti parlamentarne izbore.
- Nakon lošeg rezultata na europskim i poraza na predsjedničkim izborima jasno je da HDZ treba temeljite promjene. I Davor Stier i Miro Kovač su poručili kako HDZ mora čuti ono što mu birači poručuju - komentirao je jedan HDZ-ovac koji smatra da HDZ-u treba novi šef.
Neki HDZ-ovci, pak, misle da proces rušenja Plenkovića neće biti jednostavan.
- Plenković još drži konce u rukama, ali mora reagirati. I nečinjenje je problem. Kad je riječ o uzrocima poraza, ne radi se tu samo o Miroslavu Škori i gafovima Grabar-Kitarović. Uzroci poraza su i u HDZ-u. Milan Bandić nas je jako skupo koštao. To je bio katastrofalan potez. Mislim da Plenković mora što prije riješiti Zagreb - napomenuo je naš sugovornik.
Dodao je da Plenković možda u ovom trenutku, kad je riječ o unutarstranačkim izborima, najlošije stoji, ali nije bez aduta.
Jedan član HDZ-a ističe kako Plenkovića može ugroziti jedan jak kandidat koji može okupiti članstvo oko sebe. Nije želio spekulirati o imenima.
Za Milijana Brkića, pak, rekao je kako ne vjeruje da će se on kandidirati za čelnu poziciju, ali će zasigurno stati iza nekog kandidata.
- Ne vjerujem da će Brkić u utrku, bez obzira na neke njegove izjave, ali uvjeren sam da će biti tu negdje. On ima ambicija. Utjecaj mu nije više kao nekad, ali zasigurno može odigrati ulogu u budućim pregrupiranjima u HDZ-u - zaključio je sugovornik iz stranke.
Rušenje čelnika stranke koja je na vlasti nije uobičajeno u EU
Da određena stranka ruši svog lidera dok su na vlasti nije čest običaj u zapadnoj demokraciji, pogotovo u članicama Europske unije. Najčešće se vodstvo stranke na vlasti mijenja kada sam lider odluči odstupiti, što zbog odlaska na neku drugu dužnost ili zbog negativnog trenda unutar stranke i slabih izbornih rezultata.
Njemačka kancelarka Angela Merkel odlučila je prepustiti vođenje stranke nekom drugom, koji je izabran na stranačkim izborima, a sama je odlučila odraditi mandate kancelarke do kraja. Kako je u Njemačkoj već nekoliko godina na vlasti velika koalicija demokršćana i socijaldemokrata, može se reći da je na neki način i SPD na vlasti, a i oni su u tom razdoblju mijenjali stranačkog šefa.
I u Austriji je u proljeće 2017. godine ostavku na mjesto šefa Narodne stranke (OVP) dao Reinhold Mitterlehner, nakon čega je kao novi šef te stranke koja je vlast dijelila sa socijaldemokratima izabran Sebastian Kurz. On je kasnije iste godine postao austrijski kancelar.
U Finskoj je u proljeće premijer Sipilä dao ostavku nakon što stranka nije dobro prošla na izborima. U Velikoj Britaniji Theresa May je dok je bila premijerka smijenjena, bila je primorana dati ostavku nakon što nije uspjela progurati sporazum o Brexitu pa je na stranačkim izborima izabran Boris Johnson za šefa stranke, a time i za premijera.
Iako nije čest slučaj, u EU se događalo da vlada padne i u državi koja obnaša predsjedanje Europskom unijom. Dogodilo se to Češkoj, potom Rumunjskoj, i to zbog korupcije, a krajem prošle godine i finski premijer dao je ostavku dok je njegova država predsjedavala Europskom unijom. Nova premijerka bila je na vlasti samo mjesec dana tijekom predsjedanja Europskom unijom.
Europska unija inače se ne miješa u unutarnja politička previranja u državama članicama, a pogotovo ne u političkim strankama. Kako su stranke i članice političkih skupina na razini EU, solidarnost, potpora ili miješanje dolazi po stranačkoj liniji. Tako je vodstvo Europske pučke stranke uvijek bilo zainteresiramo za događaje u HDZ-u, i takvo zanimanje smatra se legitimnim i ne smatra se uplitanjem u unutarnje stvari. (A. Palokaj)