Zoran Milanović, predsjednički kandidat SDP-a i 12 lijevo-centrističkih stranaka, prema posljednjoj anketi koju je radila Nova TV, favorit je u utrci za Pantovčak i vodi pred kandidatkinjom HDZ-a Kolindom Grabar-Kitarović s 48,4 posto podrške anketiranih naspram njenih 41,1 posto, a neodlučnih je 10,4 posto.
Iako se u izbornoj noći u nedjelju mislilo da Milanović u drugi krug ulazi kao relativni pobjednik prvog kruga, ali ne kao favorit, zbog činjenice da su desnica i desni centar osvojili 51 posto glasova (ako se zbroje glasovi za Grabar-Kitarović i Škoru), a svi lijevi i centristički kandidati nešto više od 40 posto, posljednja anketa pokazala je značajnu prednost kandidata SDP-a.
Računice uzeti s rezervom
Milanović u drugom krugu, prema istraživanju Nove TV, može računati na sve glasove Darija Juričana i Dejana Kovača, na 86 posto glasova Dalije Orešković, 80 posto glasača Katarine Peović zaokružili bi Milanovića, ali i 69 posto birača Mislava Kolakušića, te 63 posto birača Ivana Pernara.
Kolinda Grabar-Kitarović, s druge strane, mogla bi računati na 64 posto birača Miroslava Škore, te manji dio glasova ostalih kandidata.
Milanović, prema istom istraživanju, mogao bi računati i s 28 posto glasova onih koji su u prvom krugu povjerenje dali Miroslavu Škori, iako su u HDZ-u odmah u izbornoj noći pomislili kako će im se lako preliti Škorini glasovi u drugom krugu.
Ako grubo zbrojimo glasove koje je u prvom krugu osvojio Milanović s postotkom glasova na koje bi mogao računati od drugih kandidata, iako takvu računicu treba uzeti s rezervom jer ona može pokazati samo trend, onda je Milanović i tu u prednosti i mogao bi računati na visokih gotovo 970.000 glasova. To je za gotovo 100.000 glasova više nego što bi osvojila Grabar-Kitarović ako zbrojimo njene glasove i glasove na koje bi eventualno mogla računati od drugih kandidata iz prvog kruga.
Naravno da ova računica ne mora u konačnici biti točna, ali je dobra uvertira za kampanju u drugom krugu, u kojoj će oboje kandidata imati izazove i zamke.
Ovo su neki od tih izazova:
1 Sučeljavanje
Sve tri nacionalne televizije i jedna kabelska pozvale su dvoje kandidata na sučeljavanje. Oba tabora rekla su da će pristati na sučeljavanje.
Iz stožera Zorana Milanovića dali su prijedlog da se održi jedno sučeljavanje, koje bi prenosile sve tri televizije, ali na kraju će ipak sigurno biti barem tri debate, a možda i četiri ako se budu odazvali i na N1.
Prema tome ispada da bi Milanoviću odgovarala jedna debata, u kojoj bi bio pripremljen kako ne popustiti pred pritiskom i ispasti bahat, a da će mu biti izazov suzbiti nagli karakter u sve tri ili četiri debate u kojoj će se naći oči u oči sa svojom protukandidatkinjom.
U HDZ-u očito računaju na Milanovićevu pogrešku, iako bi i u taboru Kolinde Grabar-Kitarović, kaže analitičar Ivica Relković, trebali strepiti hoće li ona izdržati sve tri debate, a da ne napravi neki gaf, s obzirom na to da je u kampanji pred prvi krug napravila toliko pogrešaka da ih je sve teško i pobrojati. U svakom slučaju, i u jednom i u drugom stožeru slažu se da bi debate mogle presuditi izbore, a s time se slažu i analitičari Krešo Macan i Ivica Relković.
2 Izlaznost
Iako se za drugi krug izbora predviđa veća izlaznost nego u prvom krugu, jer to pokazuje povijest, ne treba zaboraviti da se izbori održavaju između božićnih blagdana i velikog skijaškog tjedna u kojem je oko 100.000 Hrvata izvan domovine. Obično se smatra da su to većinom birači ljevice, pa bi Milanović tu mogao biti u problemu.
No, Ivica Relković tu postavlja zanimljivu tezu: “Pitanje je hoće li 5. siječnja biti više Hrvata na ‘ljetovanju’ ili na ‘skijanju’. Naime, medijski guru desnice Velimir Bujanec, koji je otvoreno podržavao Škoru u prvom krugu, u posljednjoj svojoj emisiji nakon izbora rekao je da neće podržati nikoga te da ide na godišnji odmor u toplije krajeve sve do iza drugog kruga. Škoro, također, ne daje podršku nikome, jer on računa na razvijanje političke platforme sa Suverenistima za parlamentarne izbore kontra Plenkovićeva HDZ-a, pa je pitanje koliko će od tih više od 460.000 Škorinih birača izaći na izbore i zaokružiti Grabar-Kitarović, koliko će ih bojkotirati izbore, a koliko će ih zaokružiti Milanovića.
Bude li samo tih 20 do 28 posto Škorinih glasača bojkotiralo izbore ili svoj glas dalo Milanoviću, Grabar-Kitarović, kaže Relković, vjerojatno gubi izbore.
- Ona nema rezervnog bazena glasova jer su u sukobu dvaju desnih kandidata u prvom krugu svi potrošeni - smatra Relković i dodaje da njezin poraz na kraju uopće ne treba biti tijesan, već bi mogla biti potučena, ako Milanović na pokaže svoju bahatu stranu u sučeljavanjima.
- Ostane li Milanović promišljen i odmjeren na tragu svoga govora iz Tvornice, onda bi njezin poraz mogao biti vrlo težak. Ona ne može računati na glasače od centra prema desno koji nisu izašli u prvom krugu, jer ako nisu izašli tada, kada je bila velika borba dvoje desnih kandidata, zašto bi izašli sada - zaključuje Relković.
3 Ankete
Ankete su pokazatelj trenda i nipošto ne moraju odražavati konačni rezultat, na što smo se već naučili, ali daju određenu psihološku prednost. No, ankete mogu biti i pogubne za favorite, jer se njihovo biračko tijelo može uspavati. Krešo Macan, iskusni politički PR-ovac, kaže da je najveća mobilizacija birača kada je rezultat u anketama tijesan.
- Tu postoji zamka budu li ankete stavljale nekoga da je izričiti favorit jer onda ti potencijalni birači favorita mogu smatrati da ne treba ni izaći, naročito oni kojima taj favorit nije prvi izbor - kaže Macan.
Bit će izazov, dodaje, kako primjerice motivirati Juričanove i Kolakušićeve birače da izađu i glasaju bude li Milanović i dalje u značajnoj prednosti pred Grabar-Kitarović.
- Bude li utakmica neizvjesna, i masa birača odazvat će se na izbore - kaže Macan.
4 Kratka kampanja i poruke u njoj
Milanović nastavlja s motivacijskim skupovima (danas je u Osijeku), a Grabar-Kitarović odustaje od skupova i sve nade polaže u debatu, jer su u njezinu stožeru sada shvatili da joj skupovi nisu jača strana, a da je u sučeljavanju bila dobra. Iako će kampanja u vrijeme blagdana biti zaista kratka, istraživanja pokazuju da je u završnici kampanje kome će dati glas odlučilo 16 posto građana, a na sam dan izbora njih devet posto.
Dakle, postoji šansa privući čak četvrtinu birača u kampanji. Naši sugovornici predviđaju da će kampanja biti negativna i da će se secirati bivši premijerski mandat Zorana Milanovića te aktualni mandat predsjednice Republike.
- Bit će od Tača do Mamića - slikovit je Macan, misleći na problematične dijelove biografije jednog i drugog kandidata - Milanovića za kojeg se smatra da je volio više vremena provoditi u restoranu nego u Banskim dvorima, i Grabar-Kitarović za koju je nepravomoćno osuđeni bivši čelnik Dinama Zdravko Mamić organizirao rođendansku proslavu.
Četiri televizije organiziraju sučeljavanje, evo kada
Hoće li doista televizijske debate kandidata na kraju odlučiti pobjednika izbora?
Svi naši sugovornici, analitičari i ljudi iz stožera dvaju kandidata, sučeljavanja navode kao ključnu točku, prekretnicu, i doista bi se moglo dogoditi da onaj tko ostavi bolji dojam nosi pobjedu. Sve tri nacionalne televizije organiziraju sučeljavanja, a stožeri kažu da će se odazvati, iako nema još službene potvrde. I N1, kabelski news kanal, pozvao je kandidate na debatu koja bi se trebala održati danas. Potvrdu u trenutku pisanja teksta još nisu imali. Urednica debate Nataša Božić Šarić kaže da će kandidate čekati do 14.30, a ako se jedno od njih pojavi, samo će odgovarati na pitanja, a druga će stolica ostati prazna.
RTL sučeljavanje organizira 30. prosinca, a HRT 2. siječnja 2020. Idući dan, pred izbornu šutnju, debatu organizira Nova TV, a isti dan bi se kandidati trebali sučeliti i u emisiji Poligraf Hrvatskoga radija. Debate će trajati od 60 do 90 minuta.
U jedinoj debati pred prvi krug predsjedničkih izbora koja se održala na javnoj televiziji, podsjetimo, sudjelovalo je svih 11 kandidata. Analize svih stručnjaka i medija pokazale su da je Kolinda Grabar-Kitarović, koju su dotad pratili brojni gafovi, vrlo dobrim nastupom zaustavila negativni trend, a da je u debati uvjerljiv bio i Zoran Milanović, koji je uspio biti odmjeren i nije pokazao svoju negativnu stranu karaktera. Miroslav Škoro je, s druge strane, bio neuvjerljiv i nepripremljen.