Po prvi put od otkrića, otkriven je puni opseg ograđenog prostora oko grobnice iz drevnog Amfipola. Znanstvena istraživanja spomenik smještaju u posljednju četvrtinu 4. stoljeća pr. Kr., izravno ga povezujući s erom Aleksandra Velikog. Kvaliteta i raskoš njegove gradnje smatraju se iznimnima, a monument se prostire na više od 80,937.128 metara kvadratnih, piše Greek City Times, pojašnjavajući da su dovršeni značajni restauratorski radovi koji uključuju obnovu južne strane ograđenog prostora.
Vlasti su, piše Greek City Times, dovršile iskapanje drevnog ograđenog prostora i obnovile izvornu geometriju humka i okolnog krajolika. Restauratorski timovi također su rekonstruirali veći dio južne strane mramornog ograđenog prostora koristeći originalne mramorne arhitektonske elemente u kombinaciji s dodacima umjetnog kamena.
Radovi napreduju, pišu, i na zapadnom dijelu, s opsežnom konsolidacijom i izgradnjom cjelovitog hidrauličkog sustava za odvodnju oborinskih voda.
Grobnicu Kasta posjetila je i ministrica kulture Lina Mendoni. Nakon dovršetka radova na stabilizaciji i restauraciji u ukopnoj komori, uključujući ugradnju metalne nosive konstrukcije, uklonjeni su stariji metalni podupirači, čime je unutrašnjost spomenika prvi put u potpunosti vidljiva.
U nadolazećem razdoblju ugradit će se, najavljuju, monumentalna dvokrilna vrata od makendonskog mramora, nakon čega slijedi postavljanje krila i glave Sfinge.
"Grobnica Kasta jedinstven je i veličanstven makedonski spomenik. Obnovom njezine geometrije i potpunim razotkrivanjem njezina ogradnog zida, sada su jasno istaknuti njezin povijesni značaj i vrijednost. To je najveći do sada otkriveni grob u Makedoniji, s promjerom većim od 140 metara — u usporedbi sa 110 metara kod grobnice u Aigaiju — što odražava njezine iznimne dimenzije i važnost", izjavila je Mendoni nakon obilaska.
Ministrica je izjavila da se očekuje da će ukupni proračun za obnovu premašiti 15 milijuna eura, a financirat će se prvenstveno kroz regionalne programe Središnje Makedonije i strukturne fondove EU.
U planu su i muzejski prostor i infrastruktura za posjetitelje na istočnoj strani humka, s ciljem potpunog i sigurnog otvaranja spomenika za javnost do početka 2028.
Lokacija grobnica samog Aleksandra Velikog, o kojoj se pisalo kroz povijest i dalje je nepoznata.
Aleksandar je umro u Babilonu 323. godine prije Krista. Postoji mogućnost, piše Archaeology Magazine, da je umro od trovanja, malarije, tifusa, groznice Zapadnog Nila ili tuge zbog smrti svog najboljeg prijatelja Hefestiona. Pokopan je u Egeji, prvoj prijestolnici makedonskih kraljeva. No, prema drevnim izvorima, njegova su mrtvačka kola oteta u blizini Damaska, a tijelo odvezeno u Egipat, prvo u Memfis, a negdje između 298. i 283. godine prije Krista u Aleksandriju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....