PROJEKT VRIJEDAN 100 MILIJUNA €

U strogom centru Zagreba, na mjestu dviju derutnih tvornica, počet će se graditi mali grad u gradu. Projekt vrijedan 100 milijuna eura

    AUTOR:
    • Korana Sutlić

  • OBJAVLJENO:
  • 23.12.2018. u 22:46

 

Zagrebački blok Badel, prostor velikog razvojnog potencijala u samom središtu grada, omeđen Šubićevom, Martićevom, Derenčinovom ulicom kod Kvaternikova trga, koji se proteže sve do upravne zgrade Badela u Vlaškoj ulici, napokon bi mogao dočekati bolje dane. Grad Zagreb pokrenuo je korake prema ostvarenju projekta koji godinama, iz raznih razloga, stoji u ladici. Prije nekoliko dana u Gradskoj skupštini usvojena je Odluka o realizaciji gradskog projekta Blok Badel. Na tom je području nekoliko starinskih zgrada koje su zaštićeno kulturno dobro industrijskog razdoblja, kao što je devastirana zgrada tvornice pjenice iz 1918. godine arhitekta Ignjata Fischera koja se nalazi u središtu bloka nekadašnje Tvornice Badel, te prostor za novu gradnju obodno za mogućih oko 20.000 četvornih metara. Dakle, ovdje će se nakon svih preostalih procedura koje slijede, 2020. početi graditi mali grad u gradu, mjesto raznih sadržaja - kulturnih i društvenih, rekreacijskih te stambenih, poslovnih i trgovačkih.

- Ta je odluka o realizaciji važna za daljnji tijek aktivnosti nužnih za dovršetak ovog gradskog projekta, kao što su izrada urbanističkog plana uređenja UPU-a, izdavanje akta za građenje i dovršetak gradnje bloka - kaže Sanja Jerković, pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada.

Prvi idući korak je izrada i donošenje UPU-a za “Blok Badel”, što je predviđeno GUP-om Zagreba. Potom Grad planira pronaći strateške partnere za realizaciju toga gradskog projekta. Naime, riječ je o atraktivnoj lokaciji u središtu grada, za koju zasigurno neće nedostajati zainteresiranih privatnih investitora jer nema više mnogo slobodnih mjesta za nove poslovne i za stambene građevine. Mnogima će ovo biti idealna prilika.

Zagreb, 211218.
Sanja Jerkovic, procelnica gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba, fotografirana u HNK.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX

Sanja Jerković, pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada

 

- U svrhu pronalaženja strateških partnera bit će objavljen javni poziv za iskaz interesa i namjere ulaganja. Nakon toga slijedi izrada projektne dokumentacije i pribavljanje svih potrebnih dozvola, a potom i gradnja. Grad Zagreb će putem javnog poziva za iskaz interesa i namjere ulaganja zaprimiti ponude zainteresiranih partnera, nakon čega će se pregledom i utvrđivanjem predloženih planova realizacije točno utvrditi najpovoljniji načini i modeli realizacije gradskog projekta Blok Badel, kako bi on u konačnici predstavljao optimalan doprinos za stanovnike grada - dodaje Sanja Jerković.

Prije šest godina proveden je međunarodni anketni urbanističko-arhitektonski natječaj za uređenje Bloka Badel, na kojem je među hrpom pristiglih prijava, jednoglasnom odlukom žirija, pobijedio rad portugalskog studija Pablo Pita Architects. Ovaj su blok vidjeli na sljedeći način.

- Riječ je o tradicionalnom bloku karakterističnom za europske gradove, a lokacija na kojoj se nalazi ima jaku potrebu za ikoničkom arhitekturom - istaknuli su.

Na mjestu tvornice Badel zamislili su kulturne sadržaje, a ispred tvornice park u kojem se građani odmaraju gledajući gigantsku skulpturu ili predstavu na otvorenom. Predviđeno je da oko 13 posto ukupnog prostora bude za javni i društveni sadržaj smješten u središtu bloka, oko 49 posto za stambene, poslovne i uslužne sadržaje, a 38 za prometne i parkirno-garažne površine.

 

Nekadašnju tvornicu Gorica arhitekti su zamislili su kao hotel s luksuznim apartmanima i penthouseima. Dvije veće nove zgrade u Martićevoj i Šubićevoj, koje bi bile višekatnice, prema njihovu idealnom miksu, imale bi stambeni dio na prostoru od 24 posto, uredski na 32 posto, trgovački na 22 posto, manji hotel bio bi na površini od 7 posto i dio za kulturu na 15 posto.

No, hoće li se pri realizaciji doista usvojiti ideje iz prvonagrađenog rada ili će biti izmjena, pitamo Sanju Jerković.

- Uz prvonagrađeni rad kao osnovu uvažena su već neka mišljenja nadležnih gradskih ureda i zavoda te stavovi vijeća gradskih četvrti, na temeljem kojih su izrađena urbana pravila. U postupku izrade i donošenja UPU-a, u kojem će sudjelovati najšira javnost, dodatno će se utvrditi svi uvjeti gradnje i uređenja prostora te će se u formalnom smislu usvojiti prostorni plan na temelju kojeg će se izdavati akti za građenje - odgovara pročelnica.

Konačni izgled u smislu arhitektonskog oblikovanja odredit će se kroz izradu projektne dokumentacije, s time da će se za zgrade društvene namjene i dvije zgrade iznad devet etaža provesti arhitektonski natječaj. No, u urbanističkom smislu poštovat će se u najvećoj mogućoj mjeri prvonagrađeni rad, u skladu s utvrđenim urbanim pravilima.

- Prvonagrađeni rad odabran je jednoglasno jer se isticao u odnosu na ostale radove kroz usklađenost s kriterijima društvene održivosti, koja podrazumijeva širok raspon društvenih aktivnosti i otvoreni javni prostor kao veliki potencijal za dinamičan društveni život. Također, rad je dobio prvu nagradu zbog najviše kvalitete urbanog dizajna. Arhitektonski jezik koncepta u skladu je s karakterom Donjega grada. Obodna izgradnja i dvoetažna unutarnja dvorišta skladno su oblikovana te povezana nizom dobro postavljenih javnih prolaza koji omogućavaju jedinstvena iskustva donjogradskog bloka - kaže Sanja Jerković.

Jednostavnije, iz prvonagrađenog rada zadržat će se sigurno prijedlog smještaja novih objekata i odnos prema starima, ali u konačnici realizirani projekt neće biti u potpunosti nalik slikama - renderima prvonagrađenog rada. Ipak, nadamo se da će ideja zelene livade unutar bloka i oko stare tvornice pjenice preživjeti.

 

Unutar Bloka Badel postoji nekoliko objekata pod određenim stupnjem zaštite baštine. To su zgrada tvornice pjenice koja je simbol ovog bloka, ali u vrlo lošem stanju, upravna zgrada tvrtke Badel u Vlaškoj ulici te jugoistočno pročelje bivše tvornice Gorica u Šubićevoj ulici i klasicistički oblikovano sjeverno pročelje zgrade skladišta iza upravne zgrade. Upravo će ovi objekti, obnovljeni, u kombinaciji sa suvremenim građevinama činiti budući Blok vrlo atraktivnim dijelom grada.

- Idealnu kombinaciju sadržaja primjerenih gradskom središtu i Bloku Badel trebala bi činiti zaštita i obnova zgrada iz doba razvoja zagrebačke industrije u skladu s konzervatorskim smjernicama uz uvođenje novih poslovnih, stambenih, javnih, trgovačkih i kulturnih sadržaja, koji bi bili dostupni i povezani javnim pješačkim i zelenim površinama u Bloku. To bi trebao biti svojevrsni zaokret prema održivom pristupu zaštiti, očuvanju i korištenju kulturne baštine - smatra pročelnica Jerković.

Sve su dosadašnje generacije, dodaje ona, s jedne strane vjerovale da je “konzervacija postojećeg” jedini i najvažniji cilj. A konzervacija kao i svi drugi mitovi, kaže Jerković, rađa se iz legitimne reakcije na ono malo suvremenog što se našlo u gradu. S druge strane je drugi mit - onaj procedura i normi, koji često zna pobrkati sredstvo s ciljem i tako se sve više udaljava od samog projekta i njegove suštine.

Blok Badel idealni je primjer tzv. brownfield investicije jer ima povoljan smještaj u samom središtu grada, prikladan oblik i veličinu prostora, vlasništvo Grada Zagreba nad predmetnim prostorom, ima i veliku zainteresiranost privatnih investitora te potencijal za sufinanciranje iz fondova EU.

- Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada izradio je u prosincu 2017. ‘Atlas neiskorištenih površina’, koji sadrži pregled brownfield područja u Zagrebu i u kojem su nabrojane 43 lokacije ukupne površine oko 284 hektara koje predstavljaju velik potencijal za razvoj grada. To predstavlja višestruke koristi za Grad jer ti prostori u pravilu ne iziskuju znatna sredstva za uređenje i komunalno opremanje prostora - kaže ona.

Planirana ukupna građevinska bruto površina koja bi se mogla aktivirati u Bloku Badel iznosi najviše 90 - 95 tisuća četvornih metara, od čega je 65 tisuća iznad zemlje. Uzevši u obzir različite namjene prostora i obnovu zaštićenih objekata, investicija se može popeti do 100 milijuna eura. Kako je navedeno u Odluci o realizaciji gradskog projekta Blok Badel, u sklopu javnih i društvenih sadržaja moguće je predvidjeti sadržaje od osobitog gradskog interesa, kao što su multimedijalna koncertna dvorana, multimedijalna dvorana za kulturna događanja, rezidencije za umjetnike, privremeni radni prostori za umjetnike, kulturni centar, prostori mjesne samouprave za potrebe mjesnih odbora i drugo. Podrobnije programiranje, dimenzioniranje i prostorni razmještaj sadržaja definirat će se tijekom izrade urbanističkog plana uređenja i u komunikaciji s predstavnicima građana, putem vijeća gradskih četvrti.

 

Blok Badel zapravo se već desetljećima želi urediti kroz niz manjih ili većih inicijativa.

Devedesetih je bio predmet raznih urbanističkih rješenja čiji su autori bili poznati hrvatski arhitekti. Tada je, primjerice, arhitekt Marijan Hržić s kolegama Krznarićem i Manceom razmišljao o velikom javnom parku u kojem bi se zadržali postojeći elementi zgrade tvornice pjenice s društvenim programom.

Idejni prijedlog revitalizacije i novih namjena nekadašnjeg industrijskog kompleksa tvornice Arko - Badel - Gorica dao je prije nekoliko godina i povjesničar umjetnosti Krešimir Galović, naglašavajući prednost sadržaja za kulturu i društvo, uz gradnju i drugih objekta i sadržaja. Za zgradu tvornice pjenice - destilerije Badel on predlaže prenamjenu u Muzej moderne arhitekture i oblikovanja i novih tehnologija “MAMONT” (arhitektura, dizajn, IT tehnologija) koji bi bio glavni nositelj revitalizacije ovog prostora. Također, u toj bi zgradi mogli biti polivalentni izložbeni prostor za veće izložbene projekte, muzejski depoi na podzemnim etažama te centar gastronomije i muzej vinarstva.

U zgradama rafinerije i pecare žeste, koje su kasnije bile dio tvornice Gorica, Galović predlaže Galeriju zbirke Otona Postružnika koja je smještena u neadekvatnom prostoru u Martićevoj ulici, kulturni centar, prostor za alternativne i nezavisne produkcije, rezidencije za umjetnike i atelje te ugostiteljske i komercijalne sadržaje.

Novu gradnju predviđa na južnom, nedovršenom dijelu Bloka, površine dva hektara.

- U ovom segmentu pruža se mogućnost javno-privatnog partnerstva i kroz nju obnove zaštićenih spomenika. Buduća namjena industrijskih objekata primarno bi trebala biti u funkciji lokalne zajednice kao što su prostori za programe kulture, sporta, cjeloživotnog obrazovanja, programi za djecu i mlade, ali i ugodni prostori za okupljanje - zaključuje Krešimir Galović.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo