‘MURTIĆ 100‘ U HDLU

Društvena i politička krema na otvorenju izložbe posvećene velikanu hrvatske umjetnosti Edi Murtiću

Branko Franceschi i Zoran Milanović (gore desno); Ivo Josipović i Stjepan Mesić (dolje lijevo)
 Goran Mehkek/Cropix
Kustos izložbe Branko Franceschi rekao je da je ovom izložbom htio rekreirati snažan doživljaj koji je publika imala prilikom Murtićevih izložbi

U Domu HDLU u utorak je otvorena izložba "Murtić 100" posvećena velikanu hrvatske umjetnosti Edi Murtiću u povodu stogodišnjice njegova rođenja. Među prvima je izložbu razgledao predsjednik Zoran Milanović kojeg je postavom proveo kustos izložbe i ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Branko Franceschi. Otvorenju je prisustvovala i Murtićeva obitelj, supruga Goranka Vrus Murtić te sinovi Marko i Ranko, a među brojnim posjetiteljima bili su i bivši predsjednici Stipe Mesić i Ivo Josipović. Na otvorenje izložbe došli su brojni štovatelji, prijatelji i poznanici jednog od naših najznamenitijih predstavnika modernog slikarstva, poput Budimira Lončara, Vojka Obersnela i Asima Kurjaka, kao i mnogi umjetnici svih generacija što pokazuje koliko je Murtić ostao cijenjen sve do danas.

image
Goran Mehkek/Cropix
image
Svečano otvorenje izložbe Murtić 100 u Domu HDLU-a
Goran Mehkek/Cropix

Predstavljajući ovu izložbu dan ranije premijerno medijima, Branko Franceschi rekao je kako mu je želja, a to mu je omogućila fantastična arhitektura Meštrovićeva paviljona, da rekreira kod publike snažan doživljaj koji smo imali prilikom Murtićevih izložbi, u kojima je on kroz dekade svog stvaralaštva, gotovo svakih deset godina, mijenjao na iznenađujući način, svoju slikarsku paradigmu. "Želio sam da publika iskusi ne samo osjećaj spektakularnosti Murtićeva opusa, nego i spektakularnosti jedne tradicionalne likovne discipline kao što je slikarstvo".

image
Branko Franceschi, Zoran Milanović, Ivana Andabaka
Goran Mehkek/Cropix
image
Tatjana i Ivo Josipović
Goran Mehkek/Cropix
image
Asim Kurjak i Stjepan Mesić
Goran Mehkek/Cropix

Ova izložba, međutim, napomenuo je kustos, nije retrospektiva. "Bez obzira na to što smo predstavili sva razdoblja i sve stilske mijene Murtićeva djela, i sve tehnike i umjetničke discipline u kojima je radio, nama je bila intencija da napravimo izložbu koja će po dojmu biti svečana", istaknuo je Franceschi.

Na izložbi, čiji je suorganizator Fondacija Murtić i traje sve do 18. srpnja, posjetitelji će moći pogledati više od 100 djela ikone modernog slikarstva, a osim djela Ede Murtića, projekt uključuje i niz drugih događanja - međunarodni simpozij "Gesta i sloboda", koji će se održati u Zagrebu i Rovinju u lipnju 2021., izložbu "Nova apstrakcija" u Laubi - kući za ljude i umjetnost od 1. do 10. lipnja 2021. te niz popratnih događanja poput reinterpretacija Murtića kroz street-art na nekoliko lokacija u Zagrebu i izrade taktilne slike kako bi se umjetnost približila slijepim i slabovidnim osobama.

image
Goran Mehkek/Cropix
image
Goran Mehkek/Cropix
image
Goran Mehkek/Cropix

Franceschijeva koncepcija podijeljena je na tri izlagačka prostora u Meštrovićevu paviljonu. U Galeriji Bačva izložio je Murtićevo "vitalističko slikarstvo, snažne geste i izrazitog kolorita", radove koji su u kolektivnoj memoriji ostali zapamćeni kao paradigmatska umjetnička djela pojedinih dionica visokog modernizma, u Galeriji PM nastojao je prikazati "Murtićevu svijest o mračnim stranama svijeta u kojem živimo", dok mu je, kako je kazao, prostor Galerije Prsten omogućio da predstavi Murtića kao majstora u praktično svim likovnim disciplinama - od slikarstva, preko mozaika, keramike i radova u javnim prostorima, sve do grafike. Središnja galerija u ovom dijelu izložbe posvećena je velikoj temi dinamičkog odnosa apstrakcije i figuracije koja je obilježila 20. stoljeće, istaknuo je Franceschi, a vidljiva je upravo na Murtićevu opusu. Tu su izložene Murtićeve slike nastale od 40-ih godina prošloga stoljeća sve do posljednjih iz 2004. godine, koje ga "predstavljaju i kao vrhunskog slikara figuracije i kao vrhunskog slikara apstrakcije".

U ovom dijelu izložbe mogu se doživjeti i sve "one amplitude u kojima se Murtićev opus, između figurativnog i apstraktnog, razvijao kroz cijelu njegovu karijeru". Autor izložbe posebno je u ovom dijelu izdvojio jednu sliku iz ciklusa "Doživljaj Amerike" s kojim Murtić "uvodi ideju apstraktne umjetnosti domaćoj javnosti, ali i predstavlja društvo koje je tada joj bilo ideološki protivnik - Ameriku u naponu snage i naponu svoje uloge vođe slobodnog svijeta".

image
Goran Mehkek/Cropix
image
Goran Mehkek/Cropix

Galerija Prsten podijeljena je u segmente i svaki donosi jedan od aspekata "Murtićeva majstorstva". Ovdje su izložene grafičke mape "Jama" (uz originalne listove iz sredine 80-ih), "Hommage a Dubrovnik", "Neruda", Murtićevi radovi u emajlu poput onih koji su se nekad nalazili u poslovnici Zagrebačke banke u Maksimirskoj, ili segmenata stupa koji je bio postavljen ispred Grand Palaisa u Parizu i MUO. Ivan Marušić Klif napravio je pak instalaciju koja je obuhvatila sve Murtićeve radove u javnom prostoru.

Murtić je izveo i velik broj radova u keramici koji su postavljeni kao samostojeći zidovi u javnom prostoru, a u HDLU je izložen jedan takav rad.

Obilazak Galerije Prsten završava serijom gvaševa iz zadnjeg ciklusa Nove apstrakcije ostvarenih u monumentalnim dimenzijama što je, kaže Franceschi, neobično za tu tehniku. "Gvaš je kao jedna izrazito brza tehnika nešto što je Murtiću izrazito odgovaralo i neke od najboljih partija Nove apstrakcije izvedene su u ovoj tehnici i u iznenađujućem formatu." Fondacija Murtić po ovim će gvaševima, najavljeno je na predstavljanju izložbe, izvesti jednu grafičku seriju koja će biti promovirana na jesen.

image
Goran Mehkek/Cropix
image
Goran Mehkek/Cropix
image
Goran Mehkek/Cropix

A u Galeriji Bačva, u središnjem dijelu Paviljona koji se vertikalno proteže kroz dvije etaže, izloženi su radovi nastali od 1957. do 2004. - tu su slike koje označavaju Murtićeve početke u apstrakciji na tragu europske varijante apstraktnog ekspresionizma, tašizma i enformela, slijede radovi u kojima se manifestira umjetnikovo oslobađanje geste, zatim pejzaži iz 80-ih kada se, kako ističe Franceschi, Murtić ponovno vraća figuraciji ali, gledajući retrospektivno, i najavljuje period tzv. nove slike i transavangarde, da bi se kasnije ponovno vratio slikarstvu slobodne geste i snažnoga kolorita u ciklusu Nove apstrakcije.

Dom HDLU omogućio je, kako je pojasnio autor izložbe, i da se predstave dva pola u Murtićevu stvaralaštvu, oba puna energije i snažnog doživljaja ekspresije, ali jedan hedonistički, vitalistički, drugi, koji je vidljiv u ciklusu iz 80-ih "Oči straha", tjeskoban. Ovaj drugi, tjeskoban pol Murtićeva stvaralaštva, može se vidjeti u Galeriji PM - unutarnjem, središnjem dijelu Paviljona ispod kupole. Ovdje su postavljeni Murtićevi aktivistički ciklusi, posvećeni antiratnoj tematici. Murtić je, podsjetio je Franceschi, imao i strašno ratno iskustvo, bio je sudionik NOB-a. Stoga ne čudi da je upravo iz njegove podsvijesti nastao takav jedan ciklus koji je, smatra kustos, zapravo po intenzitetu jednak kao onaj hedonistički. Kasnije se prizori užasa kod Murtića ponavljaju u seriji radova na papiru, ciklusu Kadavera, iz 90-ih, inspiriran srednjovjekovnim motivima plesa smrti. Na izložbi u HDLU rekonstruirali su, objasnio je kustos, ples kostura kakav nalazimo po istarskim crkvicama, "Murtić je inače često boravio u Istri", i prvi put te radove izravno povezali s ciklusom "Oči straha".

image
Vojko Obersnel i Ivo Goldstein
Goran Mehkek/Cropix
image
Ivo Josipović i Stjepan Mesić
Goran Mehkek/Cropix
image
Goran Mehkek/Cropix

Franceschi je najavio i simpozij "Gesta i sloboda" posvećen Murtiću na kojem će sudjelovati gosti iz cijelog svijeta od onih iz SAD-a i Velike Britanije, koji će se uključiti putem linka, do gostiju iz regije, hrvatskih povjesničara umjetnosti i prijatelja Ede Murtića s ciljem kontekstuliziranja njegova opusa u sklopu svega što se na društveno-umjetničkoj sceni događalo tih godina. "Istovremeno ćemo podsjetiti na važnu izložbu američke suvremene umjetnosti, apstraktnog ekspresionizma s kojim je Murtić bio povezan, a koja je 1961. godine predstavljena u tada Modernoj galeriji, danas Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti."

Ranko Murtić u ime Fondacije Murtić podsjetio je da ona djeluje od 2008. godine te da je dosad ostvarila niz projekata, među kojima su Murtić u Sarajevu i izložba Donacije u MSU. Ravnateljica HDLU Ivana Andabaka naglasila je da je izložba otvorena prema svim generacijskim uzrastima, prati je bogati edukativni program koji se sastoji od radionica za četiri dobne skupine, a uz to su predviđena i stručna vodstva kako za odrasle tako i za djecu uz prateći edukativni materijal. Predsjednik HDLU i dekan ALU Tomislav Buntak za Murtića je rekao da je oblikovao ideju o umjetnicima u široj javnosti i pomaknuo granice suvremene umjetnosti 50-ih godina te sve do svoje smrti nastavio djelovati u punoj snazi i svježini. Predstavio je i projekt koji rade studenti i profesori Akademije, a odnosi se na reinterpretaciju Murtića.

image
Goran Mehkek/Cropix
image
Zoran Milanović
Goran Mehkek/Cropix
image
Zoran Milanović
Goran Mehkek/Cropix
image
Zoran Milanović
Goran Mehkek/Cropix
image
Branko Franceschi, Zoran Milanović, Ivana Andabaka i Ivica Poljičak
Goran Mehkek/Cropix
image
Branko Franceschi i Zoran Milanović
Goran Mehkek/Cropix
image
Branko Franceschi i Zoran Milanović
Goran Mehkek/Cropix
image
Branko Franceschi i Zoran Milanović
Goran Mehkek/Cropix
image
Goran Mehkek/Cropix
image
Goran Mehkek/Cropix
image
Goran Mehkek/Cropix
image
Vojko Obersnel
Goran Mehkek/Cropix
image
Goran Mehkek/Cropix
image
Goran Mehkek/Cropix
image
Goran Mehkek/Cropix
image
Goran Mehkek/Cropix
image
Goran Mehkek/Cropix
image
Goran Mehkek/Cropix
image
Goran Mehkek/Cropix
image
Goran Mehkek/Cropix
image
Goran Mehkek/Cropix
image
Goran Mehkek/Cropix
image
Goran Mehkek/Cropix
image
Goran Mehkek/Cropix
image
Goran Mehkek/Cropix
image
Branko Franceschi i Stjepan Mesić
Goran Mehkek/Cropix
image
Tatjana i Ivo Josipović
Goran Mehkek/Cropix
image
Goran Mehkek/Cropix
image
Goran Mehkek/Cropix
image
Goran Mehkek/Cropix
image
Martina Bienenfeld
Goran Mehkek/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2022 09:31