Meštrovićev paviljon ovog se ljeta pretvara u plažu. Zaluga je to dvoje umjetnika, Marijane Pende i Olafa Nicolaija koji su upravo Dom hrvatskih likovnih umjetnika zamislili kao mjesto gdje će postaviti svoj zajednički rad nadahnut kultnom dubrovačkom plažom Danče. Njihov suradnički projekt naslovljen "Dance de Luxe" prostorno specifična je instalacija od dva dijela koja čine cjelinu i jednu zanimljivu simulaciju omiljenog dubrovačkog kupališta i okupljališta: Marijana Pende napravila je objekte od različitih materijala s referencama na određene punktove na plaži ali i predmete koji se tu mogu naći, dok je Nicolai na podu izložbenog prostora "iscrtao" mapu Danča.
Poznati njemački konceptualni umjetnik s međunarodnom karijerom više od dvadeset godina posjećuje Dubrovnik i tu su, kaže, nastali mnogi njegovi radovi. Danče su, priča Nicolai, za njega jedno posebno mjesto. Ne čudi stoga da je sa svojom dubrovačkom kolegicom Marijanom Pende koja dijeli s njim ljubav prema baš toj za turiste uglavnom još uvijek neotkrivenoj lokaciji, odlučio napraviti rad koji je svojevrsni hommage Dančama. I jedan i drugi na Danče dolaze na kupanje i druženje uglavnom ljeti. Kroz druženje su, kažu, i došli na ideju o izložbi.
"U jednom momentu kroz razgovor smo došli do toga da Olaf nikada nije izlagao u Hrvatskoj i da bih mogli napraviti zajedničku izložbu", priča Marijana Pende.
Za ovu umjetnicu Danče su mjesto gdje ljeti svakodnevno provodi svoje slobodno vrijeme, s obitelji i prijateljima, "kupalište koje ima svoju povijest od karantene za vrijeme Dubrovačke Republike, koja je služila 200 godina dok nisu izgrađeni Lazareti na Pločama do nastanka kluba VK Jug dvadesetih godina prošlog stoljeća, koji je postao simbolom cijelog Grada". Danče su, kaže Marijana Pende, svetište, mjesto koje ima posebnu energiju, "na jedan način iscjeljujuću gdje se u jutarnjim satima možeš opuštati i uživati u miru, a kada prolaze u blizini brodovi časne sestre s tarace samostana i crkvice Gospe od Danača, koja je izgrađena za vrijeme Dubrovačke Republike da zaštiti bolesnike u karanteni, pozdravljaju tradicionalno pomorce i brodove sa zvonima i time poručuju da će biti zaštićeni na moru. Brodovi im uzvraćaju zahvalim zvukom sirene, nešto predivno, ne znam za takva mjesta. One su nam ostale jedine kao posljednje utočište u Gradu, jer nekada je bilo da svatko ima svoje okupljalište ljeti i plažu, ali toga na žalost više nema, jer je mnogo toga danas pod raznim koncesijama, a Danče su ostale i one će uvijek biti zaštićene".
Radove koje je napravila za ovu izložbu su objekti, kako tumači, u kombiniranoj tehnici. "Koristim metalne konstrukcije i pleksiglas te različite tkanine koje su nastale eksperimentalnim tehnikama poput lateksa s grafitom i bojom na različitim prirodnim tkaninama poputsvile, lanenog platna itd.
Olaf je s druge strane napravio mapu Danča, vrlo zanimljiv rad na način kako je postavljen u prostor i drago mi je da smo na jedan drugačiji način postavili svoje radove, koji su u isto vrijeme čine cjelinu".
U svojim se konkretno objektima Marijana Pende referira pojedine postojeće objekte na Dančama poput kafića i spremišta za vaterpolske lopte, ali i neke predmete koji se koriste na kupalištu, linije za plivanje i dr. Njezini su objekti stavljeni u međuodnos s podnom mapom, nacrtom Danča koju je osmislio Nicolai.
"Na izložbi ‘Dance de Luxe‘ ovo neformalno mjesto susreće se s Meštrovićevim monumentalnim paviljonom, postaje njegov gost i svojevrsni "tijelokradica"", kaže Nicolai.
"No, strukture i izgrađeni palimpsesti Danča nisu jednostavno preneseni u paviljon. Umjesto toga, posjetitelji ulaze u arhitektonski ‘nacrt‘ po kojemu mogu hodati: plan za neplanirano, paradoks. Susreću se i sa skulpturalnim elementima i s crtežima koji su prijedlozi mogućih građevina. Prostor paviljona prožet je još jednim arhitektonskim doživljajem i pretvara se u mjesto mašte posjetitelja".
Izložbu inače kustoski potpisuje Branko Franceschi, ravnatelj NMMU-a.
Kako ističe Franceschi umjetnički projekt "Dance de Luxe", koji u naslovu oponaša hedonizam notorne disko ere, slavi društveni životni stil Danča na otvorenom i namjerava ga rekreirati u interijeru Galerije Bačva, najspektakularnijeg izložbenog prostora u centru Zagreba.
"Sa svoje strane Nicolai tumači i prevodi složenu i organski razvijenu topografiju plaže Danče s njenim nastavkom na improvizirane terase, zidove i stubišta, u tlocrtnu podnu instalaciju. S druge strane, Pende, dalje razvijajući svoje eksperimente s materijalima poput grafita, tekstila, pleksiglasa u živim bojama, kromiranog metala i, za ovu priliku, osušenih morskih spužvi, stvara vertikalne elemente namijenjene ležanju na Nicolaijevoj horizontalnoj artikulaciji poda. Naime, njezini objekti raznih veličina, oblika, boja, materijala i njihovih kombinacija, predstavljaju privremene objekte koje sezonski i svakodnevno grade koncesionari i posjetitelji Danča. Istražujući upotrebu svakodnevnih materijala u izradi svojih skulptura, i time pridonoseći nastavku estetike neoavangarde, Mariana Pende otvara potpuno novu referencu na ekonomiju lokalne zajednice kada reciklira ostatke grafita preuzete iz nekoć uspješne tvornice TUP. Ova nedavno zatvorena tvornica grafita bila je posljednji aktivni industrijski pogon u Dubrovniku. Njegovim zatvaranjem grad je postao potpuno ovisan o prihodima od turizma".
Za kustosa izložbe instalacija "Dance de Luxe" proizlazi iz duge povijesti umjetničkih komunalnih instalacija namijenjenih obogaćivanju otuđenih života gradskih ljudi, poput dječjeg igrališta "Pomerio Vernicular" Karin Schneider 2008. u Rijeci ili litopunkturnih kamenih krugova Marka Pogačnika na jezeru Jarun ili pak monumentalnih mramornih stepenica pod nazivom "Poetski prostori" Milene Lah na kojima se od 1981. održavaju poetski recitali u parku Maksimir, također u Zagrebu.
Cilj projekta je, zaključuje Franceschi, stvoriti središte u kojem se Zagrepčani i njihovi gosti, kao i posjetitelji galerija i turisti, studenti umjetnosti i ljubitelji umjetnosti mogu sastajati, razgovarati, stvarati i uživati u programima, nastalim u suradnji s umjetničkim školama i akademijama, susjednim i lokalnim nevladinim organizacijama.
"Ova suradnička instalacija, umjetničko djelo per se, zamišljena je kao okvir za različite programe i društvene interakcije koje će voditi djelatnici HDLU i njihovi suradnici. Galerija Bačva predodređena je da postane vruća točka zagrebačke ljetne sezone 2023".