Frederic Molenac daleko je dogurao u svijetu mode: nakon što je bio asistent Jean Paulu Gaultieru, postao je umjetničkim direktorom francuske modne kuće Madame Gres, bio je stipendist Cartier fondacije, nakon toga zvijezda u usponu Londonskog tjedna mode. Prvo je za venecijansku Mostru uspješno odjenuo Nicole Kidman, pa su mu kao klijentice polako počele pristizati sve važnije holivudske glumice... Onda je, kaže, shvatio kako uopće ne živi svoj život, već samo radi, i to 24 sata na dan. Nestala su upravo ona mjesta na kojima je dobivao inspiraciju.
Zajednička izložba
- Svi su mi uvijek govorili kako sam ja zapravo umjetnik u svijetu mode, i odlučio sam se ostaviti mode i početi se baviti umjetnošću. Jednostavno, ranije nisam bio zadovoljan niti sobom niti činjenicom da nemam vremena duhovno se napuniti, pa nisam stigao pročitati niti jednu knjigu. Tako ni Veneciju nisam ni vidio dok sam bio na filmskom festivalu, samo haljinu Nicole Kidman - kaže 43-godišnji Parižanin Molenac dok razgovaramo na izložbi “Unutar strukture: Dijalog s Piceljem” koja je postavljena u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, na kojoj Molenac izlaže djela zajedno s našim eksatovcem Ivanom Piceljem.
Životni preokret
Modi je odlučio okrenuti leđa preko noći, a u tome je presudnu ulogu odigrala upravo Piceljeva estetika. Slučaj je, naime, htio da Molenac živi u centru Pariza u susjedstvu galerije Denis Rene, koja već 40 godina izlaže djela naših Picelja, Srneca, Kristla... koja ih je i afirmirala na međunarodnoj sceni. Prolazeći pokraj galerije, upravo u trenutku kada je razmišljao o daljnjem tijeku svojeg života, u izlogu je ugledao radove Ivana Picelja. Upravo je opus našeg pionira konstruktivističke umjetnosti pretegnuo u odluci da se počne baviti umjetnošću. - Oduševio sam se. Pogledajte samo te radove, gotovo je nemoguće zamisliti da su nastali pedesetih godina, u doba kada nije bilo kompjutora.
Na Modnom ormaru
Ovi radovi ne samo da su predvidjeli današnje vrijeme, već su utjecali na suvremeno oblikovanje, na sve što se događa, od izgleda CD-ova do plakata... I inače jako volim kinetičku umjetnost, veliki sam ljubitelj opusa Rafaela Sotoa. A s Hrvatskom sam se, osim kroz Picelja, upoznao i kao gost Modnog ormara prije tri godine - kaže Molenac, kojeg je otkad zna za sebe zanimalo ukidanje granica između čiste i primijenjene umjetnosti, što je upravo put koji je naznačio Ivan Picelj, umjetnik u kojeg se kune cijela nova generacija hrvatskih dizajnera kao u svoj najveći uzor na polju grafičkog oblikovanja.
Molenac je potom kontaktirao francuskog kulturnog atašea u Hrvatskoj Stephana Rea kako bi upoznao našeg umjetnika. Picelj, koji je dobar dio života proveo u Parizu, jako dobro govori francuski, a dvojica su se umjetnika odmah našli. - Riječ je o mladiću vedra duha - kaže Molenac.
Znatiželja je život
U modu unosi razne avangardne materijale poput gume, koristi elemente gradske subkulture kao što su grafiti, a modeli su mu, kao i njegovu mentoru Gaultieru, bili ljudi s ulice. Budući da se i dalje bavi modom, no isključivo haute couture, pitamo ga hoće li se Piceljev rad naći na nekoj od njegovih haljina. Naime, citati umjetnika u modi nisu rijetkost, a najpoznatije su haljine Yves Saint Laurenta inspirirane geometrijskom apstrakcijom Pieta Mondriana. - Naravno da ću ono što sam naučio od Picelja koristiti u modi, no ne doslovno, već kao citat. Mrzim doslovnost. Ako niste znatiželjni, mrtvi ste. Ne želim da mi bude dosadno.
Bio je počašćen kada je osamdesetih radio u centru zbivanja mode, u ateljeu majstora Gaultiera jer je želio učiti od najboljih. Tako neurotičnu atmosferu je, kaže, teško prepričati, no Gaultier je bio izvrstan šef. Jednako je cijenio modni izričaj Madam Gres, gdje je bio umjetnički direktor, no ubrzo je krenuo u samostalnu karijeru.
Molenec ruši granice medija. Osim što u modi koristi elemente s ulice, zanima ga i transformacija, pa jedan komad njegove odjeće služi i kao haljina, marama, jakna... Kažem kako je došao u pravu zemlju, jer kod nas je sve neprestano u transformaciji. Smije se i kaže da je to primijetio te da će biti čest gost. I predmeti koje je izložio u Zagrebu mogu se mijenjati po volji. Uz Piceljeve je radove izložio i skulpturu bika nastalua iz kompjutorske simulacije i niz crteža koji otkrivaju proces u kojemu je nastala. Svi su okviri izloženi kao samostalna umjetnička djela. Čitanju Piceljeva djela, ali kroz glazbu, pridružio se i mladi umjetnik Davor Sanvinćenti, koji je održao i performance, uz elektroakustički trio Azot.
Umjetnost ne prolazi
- Jedna mi je prijateljica rekla: ‘Kada kupim haute couture haljinu, puno je platim i nosim je jednu noć. Kada kupim umjetničko djelo, imam ga za cijeli život.’ Uostalom, kada na modnoj pisti pokažete haljinu, sve je gotovo za 20 minuta, izložba je zadovoljstvo koje traje - nabraja prednosti umjetnosti nad modom. Sobu u kojoj boravi u MSU, namijenjenu gostima muzeja, pretvorio je u atelje, a postav je izložbe svaku noć tako imao prilike raditi i dovršavati do tri ujutro.