ZAGREB - Iako je površina obrasla travom i nema vidljivih arheoloških ostataka, u kolektivnom je pamćenju Vinkovčana da se na lokalitetu Kamenica, neposredno na izlazu iz grada, nalazi neka ruševina. To se pokazalo točnim, pa je geofizičkim istraživanjima otkriveno kako se na lokaciji nalazi starokršćanska crkva koja je nastala u 4. stoljeću, ili na prijelazu iz 4. u 5. stoljeće. Vrlo je moguće da je bazilika podignuta na mjestu mučenja svetog Poliona, jednog od dvojice Vinkovačkih mučenika.
Solidni zidovi
Budući da je riječ o izuzetno preciznim istraživanjima, obavljenim na temelju georadara, u tvrtki Geoarheo, u suradnji s arheolozima iz Gradskog muzeja Vinkovci, uspjeli su napraviti točnu rekonstrukciju kako je ta bazilika izgledala u punom sjaju, u doba kada je rimskim carstvom vladao car Valentinijan, koji je i sam bio kršćanin, a rodom je bio upravo iz Vinkovaca.
Istraživanja su obavljena uz pomoć georadara.
Stotina godina
Tragali su na opsežnijem području Kamenice (nazvane tako zbog količine kamenja), naposljetku je lokalitet zaokružen na nešto više od jednog hektara. Istraživanje je potaknuo Hrvoje Vulić, arheolog iz Gradskih muzeja Vinkovci ( Vulić i Goran Skelac, voditelj geofizičkih istraživanja, zajedno su otkrili nedavno i antičko srebro, također u Vinkovcima). Sama crkva i krstionica s crkvenim dvorištem imaju više od 4000 metara. Crkva je dimenzija 34 puta 15 metara.
Više od stotinu godina spekulira se o postojanju bazilike na ovom području. Prvi koji je u to “posumnjao” bio je Josip Brunšmid, prvi ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, rodom iz Vinkovaca. Poslije toga, 1968. godine, otkrivene su podzemne prostorije s kriptom, dok su kapiteli upućivali na mogućnost veće građevine.
Na lokaciji je pronađena, među ostalim, i kamena ploča s Kristogramom. Okolo se nalaze i groblja, a budući da su na tako atraktivnoj lokaciji pokapani isključivo uglednici, očekuje se da će se u grobovima naći još vrijednih predmeta. Naravno, uz mogućnost da su mnoge od tih grobnica kroz povijest popljačkane.
Hrvoje Vulić pretpostavlja kako je riječ o lokaciji koja se spominje u povijesnim spisima, a gdje je mučen i ubijen sveti Polion. Sačuvan je, naime, spis sa njegova suđenja gdje se navodi kako je spaljen 26. travnja 304. godine milju izvan grada. Lokacija po opisu odgovara upravo Kamenici, a pretpostavlja se i kako je crkva podignuta na mjestu mučenja.
Mediteranski mramor
Prema površinskim ostacima građevine čini se da je crkva bogato ukrašena mramornim oplatama i polikromnim žbukama. Pronađeni su i ostaci mramora, koji su iz mediteranskog kruga, a ne alpskog, što je za ovaj prostor netipično, pa arheolog Vulić kaže kako je vjerojatno“osoba koja je dala izgraditi baziliku bila na visokom položaju”. Sve daljnje pretpostavke vode prema caru Valentinijanu kao graditelju bazilike.
Car iz Vinkovaca
Valentinijana mnogi navode kao posljednjeg rimskog cara, zvali su ga i Veliki, no unatoč svemu, o njemu se zapanjujuće malo zna.
“Vladao je 12 godina, očito je bio dobar vladar s malo afera”, u šali kaže pomoćnik ministrice kulture Zlatko Uzelac, koji je također prisustovao konferenciji za novinare.
Valentinijan, koji je živio između 321. i 375. godine, bio je zapadno rimski car od 364. godine do svoje smrti, a suvladar mu je bio brat Valens.
Legenda kaže da je umro od moždanog udara, nakon što je pokušao pregovarati s protivnicima i oni su ga naljutili. Pretpostavka da je nedaleko od bazilike bila i vila Valentinijana, što će se utvrditi daljnjim istraživanjima.
“Ovo je otkriće nevjerojatan rudnik iz kojega kreću daljnja istraživanja”, kaže arheolog Vulić.