Izložba o stradanju Roma

Godine 1933. na području Hrvatske živjelo je 17.000 Roma. Na prvom poslijeratnom popisu stanovništva bilo ih je 405

Zarobljeni Srbi i Romi s Kozare na prisilnom maršu prema logoru Jasenovac (United States Holocaust Memorial Museum)

 Savez Roma u RH Kali Sara
Izložba se u u Romskom edukacijsko-kulturnom centru otvara 28. 7. a moći će se pogledati i kopija članka u službenom glasilu ustaškog pokreta povodom proglašenja rasnih zakona...

Procjenjuje se da su totalitarni režimi tijekom šest ratnih godina u Europi ubili između 250 tisuća i pola milijuna Roma, kažu iz Saveza Roma u Republici Hrvatskoj "Kali Sara".

Utvrđivanje točnog broja žrtava je složeno stoga što su Romi u većini europskih država stoljećima živjeli izvan službenih sistema te nisu činili integralni dio većinske zajednice. Oni, naime, nisu bili dijelom popisa stanovništva, nisu posjedovali dokumente niti prebivali na fiksnom mjestu. Dakle, budući da nema dovoljno podataka o broju pripadnika romske nacionalne manjine u Europi uoči rata ne može se odrediti čvrsta polazna točka za istraživanja.

Nakon Drugog svjetskog rata Romi su, doznajemo, mahom skrivali svoj identitet te se odbijali izjasniti po pitanju nacionalnosti. Genocid nad Romima se tako naziva "zaboravljenim holokaustom". Često se, kažu iz Saveza Roma u Republici Hrvatskoj, to pitanje izostavljalo iz glavnih povijesnih rasprava pa je tema ostala velikim dijelom neobrađena. Taj je zaborav prisutan i na osobnijoj razini i odnosi se na tretiranje tih događaja među žrtvama, kažu.

image

Članak u službenom glasilu ustaškog pokreta povodom proglašenja rasnih zakona

Savez Roma u RH Kali Sara
image

Zakonska odredba o državljanstvu

Savez Roma u RH Kali Sara
image

Zakonska odredba o rasnoj pripadnosti

Savez Roma u RH Kali Sara

"Genocid nad Romima povijesna je činjenica koju je lakše zaboraviti nego upamtiti i prenijeti", napominju te dodaju:

"Da bi priča o stradanju Roma zaživjela u kolektivnoj europskoj povijesti i postala dio europske svijesti te bila prihvaćena kao ravnopravna ostalim pričama o stradanju potrebno ju je stalno nanovo iznositi i ponavljati". A to se postiže iznošenjem individualnih sjećanja i životnih priča. Na taj način njihovo iskustvo postaje opipljivo i postaje prepoznatljivi dio povijesti, smatraju.

O toj zaboravljenoj epizodi europske povijesti govori izložba "In Memoriam...Osobna svjedočanstva Roma i ne-Roma" koja nastoji građane kroz osobne priče i svjedočanstva žrtava i svjedoka upoznati sa stradanjem Roma u NDH. Autorice izložbe su kustosice Romskog memorijalnog centra Uštica, Sunčica Nagradić Habus i Dunja Jakopović, a izložba je ostvarena uz potporu Ministarstva kulture i medija RH, Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba te vladinog Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Sve je ovo i tema nadolazeće izložbe na kojoj se među ostalim, mogu pogledati fotografija na kojoj su zarobljeni Srbi i Romi s Kozare na prisilnom maršu prema logoru Jasenovac, kopija članka u službenom glasilu ustaškog pokreta povodom proglašenja rasnih zakona, fotografija Zida boli spomenutim romskim žrtvama logora Jasenovac podignut u sklopu Romskog memorijalnog centra Uštica...

Izložba se u u Romskom edukacijsko-kulturnom centru otvara 28. srpnja, uoči Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu (Samudaripen). Taj se praznik u u Hrvatskoj obilježava od 2012. svečanom komemoracijom za žrtve na romskom memorijalnom groblju u selu Uštica.

image

Zid boli spomenutim romskim žrtvama logora Jasenovac podignut u sklopu Romskog memorijalnog centra Uštica

Savez Roma u RH Kali Sara
image

Spomenik romskim žrtvama Drugog svjetskog rata u Berlinu

Savez Roma u RH Kali Sara

Sam datum komemoracije, 02. kolovoz odabran je u spomen na najmanje 2.897 Roma koje su nacisti odveli u plinske komore logora Auschwitz, sve isti dan, kao odmazdu za raniju pobunu. Izložbu, kao i komemoraciju organizira Savez Roma u Republici Hrvatskoj "Kali Sara". U organizaciju izložbe uključen je i saborski zastupnik Veljko Kajtazi.

Prema popisu stanovništva iz 1933. godine na tlu Banske Hrvatske živjelo je oko 17.000 Roma. O razmjerima stradanja Roma u NDH govori podatak da je na prvom poslijeratnom popisu stanovništva popisano samo 405 pripadnika romske nacionalne manjine. Popis žrtava u Jasenovcu pak spominje 16. 174 Roma. Mnogi od njih nalaze se u masovnim grobnicama u obližnjem selu Uštica gdje se danas nalazi romsko groblje. Izložba prati i sudbinu onih Roma koji su završili u logorima van Hrvatske, primjerice u Auschwitzu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. srpanj 2022 15:41