PRIRODOSLOVNI MUZEJ

Golemi poduhvat: Pogledajte kako u novi zagrebački muzej postavljaju vapnenac s Brača težak preko devet tona...

Postavljanje prvog eksponata, vapnenca teskog 9 tona

 Ranko Suvar/Cropix
‘Hoćemo li otvoriti za posjetitelje odmah ili početkom sljedeće godine, u prvom, drugom mjesecu, još razmišljamo jer se radi o 3600 m2 stalnog postava‘ rekla nam je ravnateljica

Godinu i pol dana nakon početka obnove Hrvatski prirodoslovni muzej postavlja prvi izložak u svoj novi stalni postav. Blok okršenog vapnenca s Brača težak preko 9 tona prvi je našao svoje mjesto u postavu novog Muzeja.

Okršeni vapnenac sa kavernom ilustrira krško podzemlje Dinarida. Uzorak, koji je izvađen iz kamenoloma Pućišća s otoka Brača postat će dio zbirke sedimentnih stijena. Zbog složenosti logističkog zahvata postavljanje ovog atraktivnog izloška izvodi se prije završetka zidne konstrukcije zgrade.

image

Kamen s Brača

Hpm/
image
Ranko Suvar/Cropix

"U sklopu minerološko-petrografskog postava koji će se nalaziti u podrumu imamo prostoriju gdje ćemo izlagati značajke krša. U Hrvatskoj gotovo pedeset posto teritorija pripada kršu. Dobrotom uprave Jadrankamena iz Pučišća i njihovog predsjednika uprave Marka Vlahovića nam je doniran kameni blok okršenog vapnenca s kavernom. Na taj bismo način posjetiteljima pokazali kako izgleda jedan mali dio krškog podzemlja. U toj prostoriji dalje će se nadovezati sve druge značajke krša, morfološki oblici, podzemni oblici, ali ovo bi bio centralni, taktilni izložak. Njegova veličina je 260 sa 130, težina preko devet tona tako da smo ga morali spustiti u podrum prije no što se građevinski radovi završe. To traje cijelo jutro. Kada je došao s Brača bio je privremeno smješten u Velikoj Gorici, u jednom kamenolomu. To je zaista velik i zahtjevan logistički pothvat. Očekujemo da će u dvanaest sati doći na svoje mjesto u podrum Hrvatskog prirodoslovnog muzeja", objašnjava ravnateljica Muzeja Tatjana Vlahović te dodaje da bi u Muzej do kraja godine mogao stići još jedan poveći izložak:

"Riječ je o kamenu iz Pazina. U njemu su jako lijepo vidljive sige. Još moramo vidjeti na koji način ga uklopiti u postojeću koncepciju. To su izvrsni eksponati i željeli bismo da ih posjetitelji vide. No još moramo naći načina na koji bi se mogao staviti u postav".

Obnova Hrvatskog prirodoslovnog muzeja trenutno je najveći projekt obnove u kulturi Grada Zagreba s vrijednošću oko 26,5 milijuna eura. Obnova završava krajem 2023. godine kada će građani i posjetitelji grada Zagreba moći uživati u novom sjaju potpuno obnovljene gornjogradske Palače Amadeo.

"Hoćemo li otvoriti za posjetitelje odmah ili početkom sljedeće godine, u prvom, drugom mjesecu, još razmišljamo jer se radi o 3600 m2 stalnog postava. To je dosta zahtjevan posao pa nećemo otvoriti cijeli Muzej s 1.1. Vidjet ćemo hoćemo li otvoriti jedan dio ili ćemo pričekati da Muzej bude cjelovito opremljen, ali sve zakonske obveze, povlačenje europskih sredstava bit će u roku. Zasad sve ide prema planu. Nadam se da se neće dogoditi nešto nepredvidljivo", zaključuje Vlahović.

image

Render budućeg muzeja

Goran Rako I Radionica Arhitekture/

Novi Hrvatski prirodoslovni muzej

Novi Hrvatski prirodoslovni muzej obuhvaća projekt "Provedba mjera zaštite zgrade i muzejske građe Hrvatskog prirodoslovnog muzeja" i projekt "Čuvar baštine kao katalizator razvoja, istraživanja i učenja – novi Hrvatski prirodoslovni muzej".

Projekt Provedbe mjera zaštite zgrade i muzejske građe Hrvatskog prirodoslovnog muzeja obuhvaća konstruktivnu sanaciju i zaštitu muzejske građe palače Amadeo stradalu u potresima 2020. godine i financiranu iz Fonda solidarnosti Europske unije u iznosu od cca 9,2 mil. eura.

Projekt "Čuvar baštine kao katalizator razvoja, istraživanja i učenja – novi Hrvatski prirodoslovni muzej" vrijedan je oko 17.3 mil. eura, a uključuje potpunu rekonstrukciju i dogradnju Palače Amadeo, novi stalni postav muzeja, ugradnju suvremene prezentacijske i multimedijalne opreme za prezentaciju izabranog fundusa, nove laboratorije opremljene modernom tehnologijom kao i novu multimedijsku dvoranu, koji će biti na raspolaganju svim korisnicima muzeja.

Radovi su započeli 20. prosinca 2021. godine, a planirani završetak radova je kraj 2023. godine.

Projektant rekonstrukcije i dogradnje objekta je RADIONICA ARHITEKTURE., a interijera i stalnog postava muzeja Ovlašteni ured arhitektice Vanje Ilić. Izvođač radova rekonstrukcije i dogradnje je tvrtka ING – GRAD.

Nositelj projekta "Provedba mjera zaštite zgrade i muzejske građe Hrvatskog prirodoslovnog muzeja" i projekta "Čuvar baštine kao katalizator razvoja, istraživanja i učenja – novi Hrvatski prirodoslovni muzej" je Hrvatski prirodoslovni muzej, a partneri projekta "Čuvar baštine" su Grad Zagreb i Turistička zajednica grada Zagreba. Ukupna vrijednost oba projekta iznosi oko 26.5. mil. eura, od čega Europska unija sufinancira cca 10 mil. eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj putem ITU mehanizma te cca 9,2 mil. eura iz Fonda solidarnosti. Grad Zagreb će za projekt izdvojiti cca 7.3 mil. eura.

Novi Hrvatski prirodoslovni muzej trenutačno je najveći projekt u kulturi u Gradu Zagrebu te jedan od kapitalnih u Republici Hrvatskoj, a završava koncem 2023. godine kada će građani i posjetitelji grada Zagreba moći uživati u novom sjaju potpuno obnovljene gornjogradske Palače Amadeo. Cjelovita obnova muzeja uključuje građevinske radove, potpunu zamjenu svih instalacija, poboljšanu toplinsku izolaciju, uz primjenu učinkovitijih energetskih sustava.

Dodatni prostor za proširenje novog stalnog postava Hrvatskog prirodoslovnog muzeja postigao se izmještanjem cjelokupnog fundusa u nove čuvaonice na Novom Petruševcu, a nove aktivnosti postići će se natkrivanjem atrija muzeja, novom multimedijskom dvoranom, novim laboratorijima te podzemnim izložbenim aneksom čime će se bitno unaprijediti kapaciteti turističke ponude Grada Zagreba. Otvorit će se i novi pristup muzeju i Gornjem gradu preko Vrazovog šetališta, spojnice između zelenog Tuškanca i urbane Demetrove, a koja će imati važnu ulogu u revitalizaciji gornjogradske jezgre. Prostor od Vrazovog šetališta iskoristit će se i za uvođenje prirodoslovnog sadržaja s naglaskom na cjelinu "Botanika na Tuškancu".

Novina projekta a je opremanje laboratorija koji će svim njegovim korisnicima omogućiti upoznavanje s osnovnim metodama rada u biološkoj i geološkoj znanosti, a koje do sada nisu javno prikazivane. Korisnici će u okviru interaktivnog laboratorija uz mogućnost rada "in situ" sami moći stvarati nove vrijednosti za prirodoslovlje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. travanj 2024 19:20