“Od Herceg Novog do Perasta, preko Dobrote, Kotora, Prčanja, Tivta i Budve, krije se bogata hrvatska baština o kojoj skrbimo mi u matičnoj domovini i Crna Gora u čijim se granicama Boka nalazi.
Boka je naprosto čaroban zaljev u Crnoj Gori, dragulj istočnog Jadrana i biser Mediterana”, podsjeća dr. Vanda Babić, profesorica hrvatske književnosti na Zadarskom sveučilištu, rođenjem Kotorka, odrasla u Splitu, autorica knjige “Boka kotorska - zaljev svetaca i hrvatske kulture” koju u četvrtak donosi Jutarnji list.
U pet poglavlja izlaže povijesni i kulturološki pregled, važnija imena iz bokokotorske povijesti te crtice za putnike namjernike, što vidjeti od Herceg Novog do Budve i povezati s hrvatskom baštinom u Crnoj Gori. “Takav okular s jedne strane otvara nove vidike i spoznaje jer ukazuje na ono bitno i važno, a prešućeno ili preskočeno, dok s druge strane povezuje dvije države i dva naroda najfinijom niti zajedničke kulture”, ističe Babić.
Pitanje Hrvata
Prema službenim podacima iz 2011. u Crnoj Gori ostalo je 6000 Hrvata. Broj se zadnjih desetljeća bitno smanjio.
“Može se reći da je pitanje Hrvata u Crnoj Gori pitanje biološkog opstanka. Prema podacima, dok su se sve druge nacionalne zajednice u Crnoj Gori više puta povećale u zadnjem stoljeću, broj Hrvata smanjio se više od tri puta. Zadnji popis govori da nas je u Tivtu tek oko 17 posto ili sveukupno država Crna Gora broji 6021 izjašnjenog Hrvata, dok crkvena statistika broji nekoliko tisuća više. Oko 80 posto svih Hrvata živi u Boki kotorskoj gdje su manjinski, ali autohtoni narod. Ovaj problem prati i druge sredine i puno je razloga što je tomu tako. Najveći egzodus bio je za Domovinskog rata.
U tim je vremenima u Boki jako teško bilo biti Hrvatom. Malo je znano, treba uvijek naglašavati kako su se tada Cetinjani suprotstavljali na razne načine ratnom ludilu i u onim uvjetima radili sve ne bi li zaštitili hrvatski narod, ali i svoj od miloševićevskog ludila”, kaže Babić te dodaje: “Crna Gora učinila je velik pomak i danas na svim razinama uključuje hrvatsku zajednicu u sve vidove kulturnog i političkog života. Samo postojanje hrvatske stranke koja je i građanska te prepoznatljivost rada Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore (HNVCG) obećavaju lijepu i mirnu budućnost.”
Bokeški akord
Koliko se i što se čini na zaštiti hrvatskih nematerijalnih dobara?
“Samo u posljednjih pet godina HNVCG izdalo je ili podržalo izdavanje 17 naslova iz književnosti i kulturno-tradicijske povijesti Hrvata u Crnoj Gori, organiziralo brojne promocije, koncerte, okrugle stolove, predavanja… Gostovali su Ivica Prtenjača, Pavle Goranović, Velimir Visković, Mani Gotovac, Ivana Bodrožić, ansambl Lado, zbor HPGD Zoranić iz Zadra. Posebno važno je sudjelovanje na izložbi Tanje Nikolić i Slobodana Bobe Slovinića u Mimari u studenome 2018. u okviru projekta Putevima bokeljskih Hrvata. HNVCG-a sudjeluje u manifestacijama po Crnoj Gori, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini.
Možda najatraktivnija je potpora izvedbe Bokeškog akorda na 66. Dubrovačkim ljetnim igrama. Uz podršku Mani Gotovac u okviru Noćnih serenata odigran je Bokeški akord”, ipak, kaže, “činiti možemo uvijek bolje i više. S naše strane treba osvijestiti važnost i vrijednost naše baštine u Boki kotorskoj, a s druge treba ubijati strah od drugog i drugačijeg. Najbolje to možemo povezivanjem gradova, pomaganjem opstanku radio postaje Dux, promoviranjem malo znanih, a zanimljivih činjenica iz povijesti Hrvata Boke.
Lijepo je znati da je naš čovjek osnovao najstariju pomorsku školu na istočnom Jadranu, kao i da je Matija Zmajević stvorio rusku mornaricu ili da je Petar Zrinski ponosan na svoju subraću osobno pohodio Perast i darovao im svoj mač. Ivo Visin je prvi Hrvat koji je oplovio svijet, a jedan njegov sumještani Luković sudjelovao je u izgradnji Sueskog kanala. Svetište Gospe od Škrpjela je hrvatska Sikstina, a Zaljev krije brojne legende poput one o nesretnim peraškim zaručnicima ili tri sestre čija kuća svjedoči njihovom zavjetu i žrtvi.”
Radio Dux
Kakav je život tamošnji Hrvata, je li njihov rad uočljiv, koji su najveći problemi tamošnje zajednice?
“U Crnoj Gori djeluje veći broj hrvatskih nevladinih udruga, posebnu važnost ima hrvatska krovna zajednica Dux Croatorum, osnivač prvoga hrvatskog elektroničkog medija u Crnoj Gori Radio Duxa, koji je 2009. godine izborio frekvenciju na nacionalnoj razini. Nakon dugo vremena obnovljeno HKD Napredak Kotor aktivno djeluje. HKD Tomislav iz Kotora okuplja dječju klapu i zbor.
U Baru djeluje HKD Sveti Jeronim, u Đurićima kod Kamenara Zaljev hrvatskih svetaca, a u Podgorici je Zajednica Hrvata i prijatelja Crne Gore. Oživljen je ogranak Matice hrvatske u Boki kotorskoj sa sjedištem u Kotoru. U Crnoj Gori djeluje i hrvatska škola, u kojoj se nastava odvija na hrvatskome jeziku, a voditeljica nastave djecu uči jeziku, kulturi i povijesti matične države. Hrvatski je narod upisan u Ustav Crne Gore, hrvatski je jezik u službenoj upotrebi, osobni dokumenti mogu se izdavati i na hrvatskome jeziku.
No, jasno da uvijek ima problema i to najčešće od onih kojima smeta samostalna i slobodna Crna Gora kao i autohtoni Hrvati Boke u njoj. Gotovo je to uvijek povezano”, kaže Vanda Babić.
Bokeljska mornarica, najstarija na svijetu, te Peraški boj dio su kulture Crne Gore, ali su neprijeporno i hrvatska kulturna baština. “O tome se u zadnje vrijeme dosta govorilo u medijima, a i u mojoj knjizi ‘Kulturalno pamćenje’. Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice svjedoče svoju tradiciju i sve ono što će se za Sv. Tripuna zbivati u Kotoru, na potpuno isti način održat će se u Zagrebu, Puli i Rijeci.
Nitko nema pravo zabraniti njegovanje svoje tradicije, identiteta i pokazati ono što nosimo u svojim temeljima. Moji studenti u Zadru koji svake godine proučavaju hrvatski kod Boke, ali i prožimanje hrvatsko-crnogorskih kulturnih i književnih odnosa znaju kako je Bokeljska mornarica neodvojiva od kulta sv. Tripuna, od Katoličke crkve i od hrvatskog naroda u Boki.