SVJETSKO PRIZNANJE

Hrvati u novom postavu čuvene MoMA-e: U kući besmrtnika sad su i Knifer, Iveković i Stilinović

Prošloga vikenda prestižni Muzej moderne umjetnosti predstavio je nove kolekcije
Sanja Iveković
 Srdjan Vrancic/CROPIX

Prošlog vikenda njujorška MoMA predstavila je novi postav u svojih 20 od ukupno 60 galerija i među brojnim radovima raspoređenim na tri kata našli su se i neki s potpisom hrvatskih umjetnika. Dakako, ne bilo kojih. Julije Knifer dobio je zapaženo mjesto u galeriji "Touching the Void" (Dodirujući prazninu) koja predstavlja djela nekih od najznamenitijih predstavnika minimalizma, dok su Sanja Iveković i Mladen Stilinović zastupljeni u segmentu nazvanom "After the Wall" (Nakon zida). Radovi spomenutih umjetnika dio su MoMA-ina fundusa i već su ranije izlagani u ovom muzeju kroz tematske izložbe.

image
Sanja Iveković
Srdjan Vrancic/CROPIX

Rotiranje kolekcije

Novi postav koji zauzima trećinu galerijskog prostora prva je faza ambicioznog plana čuvenog muzeja da redovito rotira svoju kolekciju, a počeo je prošle godine kada je MoMA svečano otvorila svoju obnovljenu i proširenu zgradu.

“Česta kritika postava bila je da je umjetnost izvan Zapadne Europe i Sjeverne Amerike isključena, kao i radovi ženskih umjetnica te umjetnika afričko-američkog porijekla“, rekla je za Jutarnji list tim povodom Ana Janevski, kustosica Odjela za medije u MoMa-i.

image
MoMA NY

"Cilj je novog postava da se proširi dominantan kanon, da se uključe narativi i moderniteti iz ostalih dijelova svijeta, npr. iz Južne Amerike, Istočne Europe, Azije, te da se zbirka proširi po pitanju spola i rase. Puno se radilo na kreiranju novih poveznica između radova iz moderne i suvremene umjetnosti".

Kronološki postav je zadržan, kako je pojasnila, ali je odlučeno da se izostavi podjela galerija po umjetničkim pravcima, npr. kubizam, futurizam itd., već su galerije dobile naslove na osnovu idejnih poveznica.

"Ovi se preokreti nisu dogodili preko noći, već posljednjih pet godina se muzej sprema na takav poduhvat. Tim povodom imala sam priliku organizirati izložbu 'Scenes from a New Heritage' koja je obuhvaćala međunarodne radove iz MoMA-ine zbirke, nastalih u proteklih trideset godina. Izložba je dobila naslov po istoimenom radu Davida Maljkovića, a bio je prikazan i rad Mladena Stilinovića 'Eksploatacija mrtvih 1984.-1990.', te mnogi radovi koji preispituju hegemonijsko viđenje povijesti, umjetnosti, roda, rase i klase“. (Spomenuti Stilinovićev rad je sad ponovno izložen u novom postavu u galeriji "After the wall").

image
Mladen Stilinović: Rad konceptualnog umjetnika nalazi se u galeriji 'After the Wall'

Prema njezinim riječima plan je bio da se dio postava mijenja svakih šest mjeseci da bi se pokazao što veći broj radova. Samo za usporedbu, nekad su u ovoj ustanovi, kao i u većini muzeja u svijetu, izložbe stalnih zbirki trajale bez izmjene 5 do 10 godina. No ova je godina i za MoMA-u bila poprilično teška te su mnoga svoja najavljena događanja i izložbe morali otkazati. Stoga je s popriličnim ushićenjem dočekan ovaj novi MoMA-in postav nazvan "Fall Reveal" koji na tri od ukupno šest katova gledateljima pruža "dublje iskustvo umjetnosti kroz radove koji više nego ikad prije pokrivaju sve medije i čiji su autori umjetnici koji dolaze s različitih geografskih područja i koji su različitog porijekla".

Također, dok će se radovi mijenjati, galerije ostaju posvećene definiranom stilu, razdoblju ili mediju. Pa tako na gotovo istom mjestu gledatelji se susreću s novim primjerima dizajna ili fotografije, dadom ili pop artom. Prošle godine u novi stalni postav bila su uvrštena i tri plakata Borisa Bućana kojih sad na tom mjestu čini se nema te su zamijenjeni radovima nekih drugih umjetnika. A ubrzo nakon otkrivanja novog postava prošle subote uslijedile su i prve kritike, uglavnom pohvalne, u nekima se spominju i djela hrvatskih umjetnika.

"Definitivno palac gore ide minimalističkoj galeriji 'Touching the void', koja uključuje suptilno zadivljujuću malu žućkasto-crnu geometrijsku apstrakciju 'Meandar br. 5' (1960), jugoslavenskog slikara Julije Knifera“, piše nadahnuto kritičar The Wall Street Journala o ranom Kniferovom radu koji se čuva u zbirci muzeja, a sad je izložen u jednoj od novih sekcija stalnog postava. Slika je inače otkupljena preko francuske galerije Frank Elbaz sredstvima Fondacije Gilman prije sedam godina.

image
Kniferov Meandar br. 5 

Osim Knifera, koji je greškom na MoMA-inoj web stranici potpisan kao jugoslavenski umjesto hrvatski umjetnik, isti autor hvali i uvrštavanje rada Sanje Iveković: "Drugi veliki MoMA-in pomak je pojačani internacionalizam koji više pažnje posvećuje među ostalim umjetnosti iz istočne Europe. 'Osobni rezovi' (1982.) hrvatske umjetnice Sanje Iveković, kratki video snimak žene koja reže masku političke indoktrinacije, dobrodošao je primjer".

Najveća zamjerka je da su nazivi pojedinih galerija nejasni pa čak i čudni te da je novi postav više za insajdere nego za prosječne gledatelje kojima bi mogao biti zbunjujući i težak za razumijevanje.

Meandar broj 5

Kritičarka New York Timesa kaže da sve skupa dobro izgleda, no hrvatske umjetnike ne spominje osim što na jednom mjestu tek konstatira da su u dijelu koji donosi umjetnost u Europi nakon 1989., ("ovdje su Sigmar Polke i Günther Förg"), i "neka manje poznata imena poput Mladena Stilinovića i Guillerma Deislera". Kniferov Meandar broj 5 izložen je na 4. katu, u jednoj od 23 galerije koje pokrivaju vremenski raspon od 1940-ih do 1970-ih, uz djela umjetnika poput Roberta Morrisa, Daniela Burena, Agnes Martin i Roberta Rymana. U svakom slučaju veliko priznanje za Knifera i definitivna potvrda da spada u sami svjetski vrh minimal arta.

"Jedna od najvažnijih umjetničkih tendencija 1960-ih bio je odmak od ideje da umjetnost treba izraziti umjetnikov unutarnji život. Radovi koji pripadaju ovoj struji tražili su poetiku golog oblika i usredotočili se na elemente poput crte, ravnine i volumena. Kompozicije se pridržavaju najelementarnije geometrije; boja se svodi na nijanse golih materijala. Ponavljanje jednostavnih radnji - redukcija, crtanje geometrijske mreže, presavijanje i rasklapanje - postalo je središnje, zamjenjujući konvencionalne ideje umjetničkog stvaranja - one spontane i intuitivne“, navode u MoMA-i.

Osobni rezovi

Drugi kat posve je izmijenjen i donosi radove uglavnom iz 80-ih i 90-ih godina kroz četiri tematske galerije, u jednoj "After the wall", zastupljeni su Sanja Iveković i Mladen Stilinović. Upravo je rad Sanje Iveković "Personal Cuts" (osobni rezovi) "highlight" ovog segmenta izložbe, a njezina izjava "Sve što radimo ima politički naboj, a podjela između politike i estetike potpuno je pogrešna", uvrštena je u obrazloženje koncepcije postava galerije u kojem se nastoji odgovoriti na pitanje "kako se umjetnici suočavaju s velikim političkim promjenama".

image
kadar videa 'Osobni rezovi' Sanje Iveković

"U radu 'Osobni rezovi', koji se 1982. emitirao na jugoslavenskoj nacionalnoj televiziji, Iveković se suprotstavlja službenoj povijesti socijalizma. Slike na novinskim vijestima - masovni skupovi, spomenici i javno obraćanje jugoslavenskog predsjednika Tita - izmjenjuju se sa snimkama na kojima umjetnica reže rupe u prozirnoj crnoj čarapi navučenoj na lice, poput DIY verzije militantne balaclave“, stoji u opisu ovog rada hrvatske umjetnice koja je imala i veliku retrospektivu u MoMA-i 2012. godine.

"Krajem 1980-ih svjedočili smo nizu građanskih pobuna širom svijeta. Srednja i Istočna Europa doživjele su revolucionarne promjene - od rušenja Berlinskog zida do raspada Jugoslavije. Političke transformacije nakon završetka hladnog rata i njegove nametnute dihotomije Istok-Zapad potaknule su mnoge umjetnike da preispitaju isprepletenu povijest svojih zemalja u odnosu na nove demokracije, transnacionalne mreže i osobni identitet - ponekad s osjećajem nove mogućnosti, a ponekad s retrospektivnim uvidom“, ističu u MoMA-i.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2020 10:41