Emocije kao (kripto)valuta tema su novog rada "Emoticoin", koji će od 20. travnja do 6. lipnja biti postavljen na prostoru ispred Umjetničkog paviljona, a kojeg potpisuje umjetnik Vitar Drinković.
- Radi se o interaktivnoj instalaciji dizajniranoj za javni prostor, koja je svojevrsna evolucija mojeg rada "Emoji skener" - počinje umjetnik.
"Emoji skener" bio je postavljen u izlogu galerije Šira, raspoznavao je raspoloženja na licima ljudi i konvertirao ih u emotikone. Drinković je tu, zapravo, propitkivao banalizaciju ljudskih emocija posredovanu tehnologijom.
- Proteklih sam godinu dana bio posvećen istraživanju kriptovaluta i NFT-ja, cijelog tog novog financijskog i tržnog sustava. I onda mi se činilo prirodnim da novostečeno znanje primijenim i u instalaciji koja je zamišljena za javni prostor ispred Umjetničkog paviljona – govori, pa pomnije objašnjava kako će funkcionirati ta instalacija: - Emoticoin je zamišljena kriptovaluta čija će tržišna vrijednost ovisiti o slučajnim prolaznicima i njihovim licima. Stvar će funkcionirati tako da će se raspoloženja prolaznika tretirati poput valute ili dionice, pa će pozitivna emocija uzrokovati kupnju te imaginarne valute, a negativna njezinu prodaju – tumači Drinković.
Kretanje tečaja bit će prikazano na ekranu, koji će bilježiti dominantne emocije u minutma, satima i danima.
- Interakcije će graditi grafikon – govori umjetnik.
Što je s GDPR-om, kako je moguće snimati ljude na javnoj površini?
- Televizor je spojen na kamere koje ne snimaju, nego skeniraju. One ne zadržavaju podatke – kaže.
Kako je već radio sličan eksperiment, pitamo ga koje su bile dominantne emocije kod prolaznika. Ima li šanse da ova kriptovaluta bude na dobrom tečaju?
- Ljudi će vidjeti svoj direktni utjecaj na valutu. Po dosadašnjem iskustvu, većina ljudi ima neutralan ili negativan izraz lica, no ponekad pokažu i sreću ili iznenađenje. To je i očekivano, većina ljudi je ozbiljna dok hoda po ulici, no vidjet ćemo što će donijeti ova nova lokacija – kaže Drinković.
Bit će, veli, zanimljivo vidjeti konačnu statistiku po kraju ovoga eksperimenta.
- Još ne znam koji bi mogao biti rezultat ovog istraživanja. No zanimljivo je, uvjeren sam da će ljudi manipulirati cijenom. U teoriji, netko može doći i smijati se ispred uređaja 15 minuta – kaže.
Zanimljiva je to pojava, da čovjek dođe ispred nekog ekrana i svojim ponašanjem odluči utjecati na njegovu pulsaciju.
- To je jedna od stvari koje me najviše fasciniraju u Blockchainu. Odluke jako velikog broja ljudi ovise o tome kako će se kretati cijena neke stvari. To je jedna sasvim nova, otvorena vrsta ekonomije, u kojoj je naglasak na direktnoj razmjeni. No ona je i dalje orijentirana kapitalistički. Stvari funkcioniraju tako da velike ribe tjeraju male u usta velikim ribama – simbolično objašnjava Drinković.
Sve je to, govori, jedna velika psihološka igra.
- Cijeli je taj sustav manipulativan, vođen emocijama – govori.
Pa, ne funkcionira li danas tako i naša stvarnost, kojom danas u značajnoj mjeri upravljaju računala i – algoritmi?
- Da. Algoritmi usmjeravaju naše emocije, odnose, komunikaciju. Primjer je banalan, no možemo, primjerice, objaviti nešto na svoje mreže, a algoritam to neće pokazati drugoj osobi. A mi se onda pitamo zašto ona to nije vidjela, lajkala. Lako dolazimo do zbrke u komunikaciji jer algoritam određuje čemu ćemo biti izloženi – kaže.
Drinković je na ovome radu imao suradnika, Igora Brkića.
- Što se tiče tehnološkog dijela cijele priče, on mi je pomogao svojim programerskim vještinama. Proces stvaranja instalacije izgledao je tako da sam ja osmislio koncept i sučelje, a on je odradio programerski dio jer osobno o tome dijelu ipak nemam toliko znanja – priča.
Ne želi, ograđuje se, reći da je tehnologija nužno loša stvar.
- Kriptovalute su nešto što se tek počelo razvijati. Dobro je što se radi o decentraliziranom sustavu, otvorenom za direktnije razmjene. No teško je predvidjeti smjer razvoja – govori.
Prošle je godine Drinković i pretvorio jedan svoj video u NFT, jedinstveni digitalni certifikat koji na blockchainu označava nečije vlasništvo nad digitalnim sadržajem.
- NFT tržište je prilično nezahvalno jer zahtijeva jako puno ulaganja u promociju. Stvaranje brenda je jednako zahtjevno kao stvaranje samoga rada. Moraš uložiti puno novca i vremena u marketing, što mene ne zanima previše, no htio sam istražiti i to polje – objašnjava, dodajući da je otežavajuća okolnost to što na NFT platformama nema opcije "search" iliti "pretraga" pa je nemoguće pretraživati radove po nekoj temi ili tagu, nego je nužno da potencijalni kupac sazna za NFT preko nekog vanjskog izvora.
- Teško je prodati NFT, no osobno ću, bez obzira na to, i dalje graditi svoju kolekciju. NFT je stvar kolekcionarstva. Ne bih rekao da je to umjetnost, nego biznis i branding. No iz pozicije umjetnika u Hrvatskoj, koja je često prekarna i neizvjesna, me interesira i taj dio izražavanja i pozcioniranja na tržištu – zaključuje Drinković.