ČASOPIS

Ivana Armanini: strip reportaže nemoguće današnjice u novoizašlom broju Komikaza

Na festivalu Angoulême Komikaze su prošle godine osvojile nagradu za najbolji alternativni strip
Rad Ivane Armanini

Među najdražim su mi radovima u novom, netom izašlom broju Komikaza crteži riječkog slikara Damira Stojnića koji prikazuju crno-bijelu distopiju, život u višemilijunskim gradovima prožet simbolikom, zmijama koje se pretvaraju u vijugave ulice, erotikom, lubanjama, smrtnošću... Zapravo je šteta da ovaj riječki slikar, a slikar je po vokaciji, rijetko izlaže. Često ga se znalo proglašavati novom nadom slikarstva, a njegova su djela nabijena misticizmom uvijek nosila velik potencijal. Inače, stripom se bavio i ranije, no nije ga objavljivao sve dok nije započeo u Komikazama, tako da su njegovi radovi u ovim strip albumima premijerni.

Iza strip albuma Komikaze, u kojemu objavljuje mnoštvo i stranih i domaćih autora punih osamnaest godina, a ulazi i u devetnaestu, stoji strip autorica Ivana Armanini. Uzor joj je, djelomice, bio slovenski Stripburger koji već trideset godina postoji u Ljubljani. No i sama će reći da je iznenađena koliko je godina prošlo, a da "gura" Komikaze. S obzirom na činjenicu da se Komikaze među ostalim mogu kupiti u znamenitoj njujorškoj knjižari o stripu i da imaju veliku posjećenost stranice koja je narasla među ostalim i zbog mnogih nagrada, značaj je Komikaza golem.

Promoviraju čitavu jednu scenu sa specifičnom, ponekad i tzv. underground estetikom, koja bi ostala djelomice ipak "sakrivena" za širu javnost, iako će i sama Armanini reći da je danas "svatko svoj izdavač na svojem Instagram mikroprofilu".

image
Rad Damira Stojnića

U brooklynskoj knjižari

U svakom slučaju, potrebna je golema upornost da bi takav projekt uopće uspio. I prije nešto manje od godinu dana, pandemija još nije započela u svojem pravom obliku, Armanini je bila i nagrađena za projekt koji je pokrenula. Naime, na Angoulême festivalu, najvažnijem svjetskom festivalu stripa, Komikaze su osvojile nagradu za najbolji alternativni strip. Kako paralelno izlazi i online izdanje Ivana Armanini uspjeh je mogla pratiti i kroz brojke: broj se posjetitelja utrostručio. Pa, iako i ranije nije nedostajalo međunarodnih suradnika, i njihov se broj još i povećao.

Listajući i novi, devetnaesti broj Komikaza, prisjetila sam se kako je Bernard Willem Holtrop iz Charlie Hebdoa napisao da su stripovi Ivane Armanini "drske crnobijele stranice koje ne slične ni na što što se inače smatra stripom”, dodavši "dama je sigurno luda". Ona je inače slikarica s Likovne akademije po obrazovanju, no za sebe će reći da je ostavila slikarstvo u prošlom stoljeću, i krenula u 21. sa stripom. Armanini i Holtrop su inače ove godine među osmero članova žirija festivala u spomenutom Angoulêmeu.

image
Rad Domagoja Kripa

U novom izdanju Komikaza četvero je gostujućih autora iz Amerike. Naime, Armanini je ove godine surađivala i s Gabrielom Fowlerom, vlasnikom kultne knjižare u Brooklynu Desert Island Comic, koju inače New York Times naziva "iznimno bitnom Punk Rock knjižarom", a autori diljem svijeta poslali su svoje radove na temu pandemije. Ova kultna njujorška knjižara, uzgred rečeno, prodaje i - Komikaze, dakle, i djela su domaćih autora i kroz tiskana izdanja dostupna zaljubljenicima u strip u jednom od središta stripa.

Armanini je sama poslala neke svoje crteže na temu koronavirusa, a u sklopu Fowlerova projekta #rescueparty. U tom projektu posebno ju se od kolega dojmio rad Merlina Mannellya, a koji sada objavljuje i u novom broju Komikaza. Riječ je o umjetniku s Aljaske koji živi u Brooklynu, a svoj će posao opisati "grafički dizajner, ilustrator i slikar znakova", odnosno engleski "sign painter": riječ je o umjetniku specijaliziranom za iscrtavanje slova.

image
Rad Merlina Mannelly

Domaći i strani autori

Strip, dakle, koji je zainteresirao Armanini prati dvije djevojke koje se s nevjericom prisjećaju pandemije. Sve je crtano u maniri slavnog Moebiusa, boje su gotovo pa psihodelične, oblici nadrealni. U svakom slučaju, njih se dvije smještene na oblacima, prisjećaju prošlosti: koronavirusa, poplava, ratova zbog granica, gladovanja, odnosa prema ženama. S te idilične točke na kojoj se nalaze zaključuju kako je teško vjerovati da je svijet ikad bio takav. Poprilično jedan optimističan pogled u budućnost.

Inače, svi su zastupljeni američki autori komentirali svakodnevicu, ali su bili i aktivni u pokretima #metoo i #blacklivesmatter, koji su, uz kovid, bitno obilježili godinu. Bit će zanimljivo promatrati među ostalim i kako će na likovnoj i strip sceni autori komentirati aktualne događaje na Capitol Hillu, prvi sam komentar već vidjela na društvenim mrežama Ivane Armanini. Strani su još autor Kri-na, Yvan Guillo, Mark Heinrich...

Od domaćih autora u Komikazama pandemiju komentira poznati Milan Trenc, Tea Jurišić komentira naručivanje idealne žene iz kataloga, Ivan Marušić teror prevladavajuće estetike, a iznimno su duhovite dosjetke na temu primjerice identiteta mladog Domagoja Kripa, dvadesetpetogodišnjeg autora iz Slavonskog Broda, inače nastavnika likovne kulture. Svakako je novo ime i scene već afirmirana Agata Lučić, također rođena 1995. godine, koja se na specifičan način pita o Evinoj ulozi u branju jabuke.

image
Rad Tee Jurišić

Sama Ivana Armanini poigrava se pitanjima seksualnosti, ali i komentira godinu koja je iza nas.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. siječanj 2021 09:48