ZAGREB - Legendarni konceptualni umjetnik Dimitrije Bašičević, poznatiji pod pseudonimom Mangelos, čija su djela uvrštena u zbirke muzeja kao što su londonski Tate i Museum of Modern Art (MoMA) u New Yorku, dobio je novu posvetu u stripu "Mangelos Vol 1" autora Ivane Armanini i Marka Goluba, predstavljenom u petak u Zagrebu.
Strip je objavljen u zajedničkoj nakladi Komikaza i Muzeja suvremene umjetnosti (MSU), gdje je paralelno otvorena i izložba odabranih stranica stripa, u sklopu stalnog postava muzejskih "Zbirki u pokretu".
Okupljene je uvodno pozdravila ravnateljica MSU-a Snježana Pintarić, koja je kazala kako je projekt dio šireg programa 'Runaway art' koji MSU provodi s Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu i Školom primijenjene umjetnosti, a riječ je o suradnji proizašloj iz želje da se suvremenim generacijama predstave važni hrvatski umjetnici čija su djela dio postava tog muzeja.
Mangelos, povjesničar umjetnosti, kritičar i kustos, jedan od osnivača avangardne umjetničke grupe Gorgona, smatran je začetnikom konceptualne prakse na području bivše Jugoslavije. U povodu 30. godišnjice njegove smrti, strip autorica Ivana Armanini te likovni kritičar i kustos Marko Golub osmislili su strip kao 'hommage' jednoj umjetničkoj ličnosti koja za života nije bila priznata, a čije je djelovanje značajno obilježilo hrvatsku umjetničku scenu druge polovice 20. stoljeća.
Strip su predstavili autori Ivana Armanini i Marko Golub. Armanini je otkrila kako joj je najveći izazov bio "naći izraz koji neće progutati mene ili Mangelosa", a kojim bi se postigla "jedna brušena autorska strip forma".
Golub, koji je napisao scenarij, kazao je kako je strip rezultat intenzivne autorske suradnje na istraživanju velike količine materijala. Raditi na njemu bio je veliki izazov, ali i na puno različitih načina problematično, napomenuo je, jer nisu željeli napraviti biografski strip, gdje bi morali glavnom protagonistu stavljati u usta riječi za koje ne znaju da li ih je doista izgovorio.
"Išli smo na to da se 'usidrimo' u njegove tekstove koji su nam bili najinteresantniji i najinspirativniji i oko toga potom graditi, razviti vlastitu priču, rekonstruirati u vlastitom mediju novi univerzum", pojasnio je.
Uzeli su stoga Mangelosove motive, reference na njega, iz druge ruke stvari koje su njemu bile reference i onda ih obrađivali i gradeći oko toga ubacivali dodatne slojeve značenja, slike i tumačenja.
Kroz četiri poglavlja, strip "Mangelos Vol 1" obrađuje po jednu različitu dimenziju Mangelosove ličnosti kroz različite tekstove i različiti narativni tretman. Prvo poglavlje, tako, izravno ulazi u Mangelosov umjetnički i teorijski jezik, drugo je biografsko, treće se kroz prikaz intervjua s Mladenom Stilinovićem, bavi međugeneracijskim dijalogom, dok je posljednje nastalo prema predlošku Mangelosove priče, odnosno ne-priče (no-art).
Sva četiri poglavlja zasnivaju se na tekstovima i manifestima samog Mangelosa, koje autorica i autor stripa interpretiraju kroz vlastitu imaginaciju i likovni senzibilitet.
Najopsežniji dio stripa bavi se umjetnikovim 'Šidskim manifestom' (Mangelos je rođen u Šidu 1921.), tiskanim 1978. u Zagrebu, u kojemu Mangelos iznosi tezu o svojih devet i pol osobnosti. Među njima je Dimitrije Bašičević kao kritičar, ali i kao kustos Galerija grada Zagreba: voditelj Galerije primitivne umjetnosti, Zbirke Benka Horvata i Centra za film, fotografiju i televiziju. Tome je posvećena izložba "komentari: mangelos", paralelno otvorena na prvom katu MSU-ova stalnog postava.
Kustosi izložbe su Tihomir Milovac i Jasna Jakšić, koja je kazala kako je riječ o sjajnoj umjetničkoj sinergiji temeljenoj na izvornim Mangelosovim tekstovima ali "uz jedan lijepi autorski doprinos".
Istaknula je kako je riječ o tek prvom dijelu, jer su autori u istraživanju naišli na materijale za barem dvije do tri epizode, budući je riječ o kompleksnoj umjetničkoj, kritičarskoj i kustoskoj osobi, te je još puno prostora ostalo za istraživanje njegova utjecaja ne samo kao muzejskog kustosa svoga doba, već i na likovnoj sceni općenito.
Izložbu prati građa iz Dokumentacijskog i informacijskog odjela i knjižnice MSU-a i Arhiva Tošo Dabac, koja svjedoči ne samo o Bašičevićevoj umjetničkoj aktivnosti, već o njemu i kao kustosu i pokretaču likovne scene.
Strip i izložba ostvareni su uz podršku Grada Zagreba, Ministarstva kulture i Artmentor Fondacije Lucerne.