ZAGREB - U okviru Godine hrvatske kulture i umjetnosti u Austriji, od 30. ožujka do 27. travnja, u Beču će se održati izložba "Hommage a Nasta Rojc", s odabranim radovima te proslavljene hrvatske umjetnice.
"Hommage a Nasta Rojc" opsegom je manja od retrospektive iz 2014. godine u Umjetničkom paviljonu, no s 53 djela dostatna da austrijska publika i svi koji će razgledati izložbu, steknu uvid u opus te slikarice", najavljeno je iz Umjetničkog paviljona.
Prigodom 130. godišnjice rođenja i 50. godišnjice smrti Naste Rojc retrospektiva njezinog djela u protekle se tri godine godine s uspjehom predstavila u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, te u Gradskom muzeju Varaždin i Umjetničkoj galeriji Dubrovnik.
Izložba u Palači Porcia će još jednom ponuditi retrospektivno čitanje slikarice čiji su se svjetonazori i ponašanje često protivili pravilima visokoga građanskog društva kojemu je pripadala i čiji modernistički iskoraci, od simbolizma i nadrealne fantazmagorije, preko povremenih ekskurza u ekspresiju, sve do magičnog i kritičkog realizma jasno pokazuju kako je riječ o autorici koja je bila ispred svoga vremena i čiji opus, koji povezuje Zagreb i Beč, zaslužuje priznanje, dodaje se.
Nasta Rojc (Bjelovar, 1883.) prve poduke iz slikarstva primila je u Zagrebu od Otona Ivekovića, a školovanje je nastavila kao bečka studentica na Kunstschule für Frauen und Mädchen, gdje su joj profesori bili slikar Ludwig Michalek, kipar Otto König te pripadnik bečke secesije, također slikar, Hans Tichy.
Rojc je u Beču pohađala slikanje akta, portreta, pejzaža, mrtve prirode, anatomije, perspektive, bakroreza, drvoreza, te fotoškolu u Kölnerhofgasse. U Prateru ju je slikanju podučavala Tina Blau-Lang.
Potom se školovala na Frauen Academie u Münchenu, prvo kod profesora Heinricha Knirra, a kasnije u Heimanovoj školi, no već se 1908. vraća u Beč, u klasu kiparskog modeliranja kod profesora Kaufungena.
Izlagala je na brojnim skupnim i samostalnim izložbama, među ostalim i na izložbi Kollektiv Austellung Kroatische Frauenkunst, održanoj u Beču, gdje je izloženo 59 njezinih slika.
Po povratku u Zagreb, kao i mnogi njezini suvremenici, kretala se između Salona Ullrich i Umjetničkog paviljona, gdje je održala svoje prve samostalne izložbe.
Ostala je zapamćena po zastupanju ravnopravnosti "muškog" i "ženskog" slikarstva u hrvatskoj umjetnosti prve polovine 20. stoljeća, te je potaknula osnivanje Kluba likovnih umjetnica 1928. godine. Prva izložba Kluba likovnih umjetnica održana je u Umjetničkom paviljonu iste te godine.
Na velikoj kritičkoj retrospektivi u Umjetničkom paviljonu skoro stotinu godina kasnije bila su izložena njezina djela, većinom ulja na platnu, nastala od 1902. do 1949. godine, među kojima su se dotad mnoga smatrala izgubljenima.
Bilo je izloženo više od stotinu slika, od kojih će se ponajbolje sada predstaviti u Beču, prema stručnom odabiru autorice izložbe Jasminke Poklečki Stošić, ravnateljice Umjetničkog paviljona u Zagrebu.
Djela za "Hommage a Nasta Rojc" u Beču posuđena su iz fundusa Moderne galerije, Zagreb, Gradskog muzeja Bjelovar, Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, Zbirke Kovačić-Mihočinec, Zagreb, Zbirke dr. Josipa Kovačića Hrvatske slikarice rođene u 19. stoljeću u vlasništvu Grada Zagreba i nekolicine privatnih zbirki.
Cilj izložbe je, ističu iz Umjetničkog paviljona, pridonijeti popularizaciji hrvatske umjetnosti u inozemstvu, kao i popularizaciji djela same umjetnice.