Kazimir Maljevič

Jedan od najpoznatijih umjetnika na svijetu više nije Rus. Sada je Ukrajinac: ‘Jedini je prikazao tragediju ukrajinskih seljaka‘

Seljanka sa djetetom, Stedelijk, Amsterdam

 Fine Art Images/Heritage Images/Profimedia
Kustosi Muzeja Stedelijk u Amsterdamu ispravili su ovih dana nacionalnost pionira apstrakcije

Kazimir Maljevič nije više Rus, nego Ukrajinac. Kustosi Muzeja Stedelijk u Amsterdamu ispravili su ovih dana nacionalnost pionira apstrakcije i jednog od najvećih umjetnika 20. stoljeća u svim tekstovima gdje se ta informacija spominje. Glasnogovornik muzeja izjavio je u vezi s time da je za njih od sada Maljevič umjetnik "rođen u Ukrajini od roditelja poljskog podrijetla". Istaknuo je da su te informacije već izmijenjene na tekstovima u stalnom postavu i na web stranici te će biti uključene u buduće komunikacije.

Muzej Stedelijk inače sadrži 29 Maljevičevih djela, što je ujedno i najveća kolekcija ovog umjetnika izvan bivšeg Sovjetskog Saveza. Godine 1958. gradske vlasti kupile su ih od nasljednika arhitekta Huga Haringa koji je Maljevičeve slike spasio iz nacističke Njemačke, gdje su trebale biti uništene kao "degenerirana umjetnost".

Maljevič je rođen u glavnom gradu Ukrajine, Kijevu, 1879. godine, koji je tada bio dio Ruskog Carstva. Tijekom svojeg života autor čuvenog "Crnog kvadrata na bijeloj pozadini" iz 1915. godine isticao je da je njegovu umjetničku viziju svijeta oblikovalo ukrajinsko selo. Općenito ga je inspirirala estetika ukrajinskih sela, a ukrajinska seljačka koliba igrala je značajnu ulogu u njegovu suprematističkom i kubističkom radu.

image

Seljanka sa djetetom, Stedelijk, Amsterdam

Fine Art Images/Heritage Images/Profimedia

Mnoge od slika s motivima seljaka koje je Maljevič slikao 1930-ih sadrže prikrivene poruke, primjerice u odsutnosti lica. "Maljevič je bio jedini umjetnik koji je pokazao tragičnu situaciju ukrajinskih seljaka tijekom zločinačke prisilne kolektivizacije", piše Jean-Claude Maricade, francuski povjesničar umjetnosti i autor nekoliko monografija o Maljeviču.

"Članak na Wikipediji o Maljeviču, napisan na ruskom, ukazuje na njega kao na rusku kulturnu osobu. No, Maljevič nije samo rođen na teritoriju Ukrajine nego se i snažno identificirao kao Ukrajinac. Njegovi radovi odražavaju ukrajinske motive i razorni utjecaj sovjetske ideologije na Ukrajince", ističe se u nedavno objavljenom članku u Kyivpostu u povodu umjetnikova 144. rođendana.

image

Izložba Kazimira Maljeviča, Amsterdam

Ernst van Deursen/PPE/Sipa Press/Profimedia

U međuvremenu su i kustosi muzeja Metropolitan u New Yorku reklasificirali trojicu umjetnika. Ivan Konstantinovič Ajvazovski, Arkhyp Kuindzhi i Ilja Rjepin prije su bili označeni kao Rusi, a sada su Ukrajinci.

"Met kontinuirano istražuje i ispituje predmete u svojoj zbirci kako bi odredio najprikladniji i najtočniji način da ih katalogizira i predstavi. Katalogizacija ovih djela ažurirana je nakon istraživanja provedenog u suradnji sa znanstvenicima na tom području", priopćili su iz tog muzeja.

Došlo je i do prijepora oko nacionalnosti nekih od navedenih umjetnika. Rođen u crnomorskoj luci Feodosiji na Krimu, prema riječima Tatyane Gaiduk, ravnateljice tamošnje Nacionalne galerije umjetnosti koja nosi njegovo ime, Ajvazovski je Armenac, iako je 2017. bivši ukrajinski predsjednik Petro Porošenko tvrdio da je taj slikar "dio ukrajinskog naslijeđa". Nacionalna galerija u Londonu, pak, sliku Edgara Degasa donedavno poznatu kao "Ruske plesačice" preimenovala je u "Ukrajinske plesačice", a za Rjepina navodi da je vodeći umjetnik ruskog realističkog pokreta u kasnom 19. stoljeću i da je rođen u Ukrajini.

Povjesničarka umjetnosti Oksana Semenik pokrenula je kampanju na društvenim mrežama kako bi muzeji diljem svijeta reklasificirali relevantne ruske umjetnike kao Ukrajince. "Sva pozornost publike je pomogla. Što se tiče Ajvazovskog, nisam tražila od Meta da ga učine Ukrajincem. Ali on sigurno nije Rus; bio je Armenac i cijeli je život živio na Krimu, u Ukrajini", izjavila je.

Ispravljanje nepravde kad je riječ o ukrajinskim umjetnicima koji se godinama vode kao ruski te borba protiv Putinova "kulturnog napada" cilj je i digitalne inicijative pod nazivom The Shadows Project, iza koje stoji grupa ukrajinskih studenata. U početku osnovana da zagovara ukrajinske tradicije na društvenim mrežama kako bi ukrajinska kultura bila dostupna ukrajinskoj mladeži, na Instagramu, primjerice, među ostalim objavljuje i lažne naslovnice Voguea koje slave tradicionalnu ukrajinsku nošnju.

No, u međuvremenu je tim volontera počeo voditi kampanju da međunarodni muzeji prepoznaju Maljeviča kao ukrajinskog umjetnika. Jedna od primarnih meta im je MoMA koja, kako ističu, uporno naziva Maljeviča ruskim umjetnikom.

"MoMA, upoznaj Maljeviča, ukrajinskog avangardnog umjetnika kojeg konstantno nazivate ruskim u vašem muzeju. Očito ne znate mnogo o njemu, pa smo mislili da vas upoznamo s njim", stoji u jednoj od objava grupe na njihovu profilu na Instagramu.

Ideja za projekt začeta je u rujnu 2020., kada se studentica Catarina Buchatskiy vratila u Kijev nakon godinu dana izbivanja. "Kijev me jako privukao", izjavila je za The Art Newspaper, "ali također sam se osjećala kao da vidim samo vrh ledenog brijega, jer nam velik dio naše povijesti i naše kulture nije dostupan zbog povijesnog ugnjetavanja." Nakon što je doznala za Maljeviča na Sveučilištu Stanford, postala je fascinirana - i uznemirena - njegovom ostavštinom.

image
Fine Art Images/Heritage Images/Profimedia

U svojim osobnim dnevnicima, kako ističe Buchatskiy, Maljevič sebe više puta opisuje kao Ukrajinca.

"Izludjela sam kad sam ga vidjela da je krivo označen kao Rus. U konačnici potiskivanje Maljevičeva ukrajinskog naslijeđa pokazuje koliko je ruska propaganda učinkovita. To, međutim, ne opravdava, kako napominje, "namjerno ignoriranje" slavnih institucija, kao što je njujorški Muzej moderne umjetnosti - primarna meta kampanje grupe.

image
Ernst van Deursen/PPE/Sipa Press/Profimedia

Za nju je isticanje ukrajinske baštine i kulturne povijesti dio pobjede u ratu protiv Rusije:

"Kako možete braniti državu ako ne znate što ta država predstavlja?" Projekt Shadows ima za cilj izravno se pozabaviti ovom dilemom. "Ima ljudi koji ne vjeruju da je Ukrajina prava država s pravim identitetom. Nažalost, dokazano je da smo bili u pravu na najgori mogući način."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
31. siječanj 2024 10:36