Troškovi izložbe Joana Miróa u Zagrebu bit će nešto manji od dva milijuna kuna, vrlo vjerojatno neće proći broj od 1, 8 milijuna, saznali smo na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Umjetničkom paviljonu gdje se uskoro otvara izložba velikog katalonskog umjetnika. Na konferenciji su sudjelovali ravnateljica Paviljona Jasminka Poklečki Stošić, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić te sponzori.
Financijska kriza
Nakon što se gradonačelnik pohvalio s dvije izložbe važnih europskih majstora u slijedu, Picassa pa Miróa, bilo je nemoguće izbjeći pitanje usporedbe troškova dviju izložbi. Na naše pitanje hoće li koštati jednako, odgovorio je gradonačelnik.
- Moram reći da još nije do kraja dovršena financijska konstrukcija Picassove izložbe u Klovićevim dvorima, no otprilike se radi o brojci od oko 10 milijuna kuna. Dakle, ovo je mnogo manji trošak. Ističem i da je ravnateljica Umjetničkog paviljona gotovo šezdeset posto troškova osigurala kod sponzora - rekao je Bandić.
Ostalo pokrivaju Grad i Ministarstvo kulture.
Usporedbe se, dalje, nameću ne samo zbog važnosti i intenziteta opusa oba umjetnika koji su, svaki na svoj način, promijenili slijed povijesti umjetnosti, nego i zbog recesije koja je snažno pogodila i likovni svijet. Naime, Muzej Picasso djela je iznajmljivao jer mu je novac trebao za restauraciju. Zbirka je muzeja, a riječ je o privatnoj ostavštini Picassovih djela, smještena unutar trošnog pariškog hotela i otvorena je prije nekoliko mjeseci. Dok Fondacija Maeght iz koje dolaze umjetnine, a koju vodi sin osnivača Adien, proživljava financijsku krizu.
I u Albertini
O tome su ljetos pisali vodeći ekonomski mediji, među kojima je i The Economist, koji tvrde da je Fondacija u potrazi za tri milijuna eura kako bi zatvorila godišnji budžet.
- Znam što i tko stoji iza tih tekstova, no ne smijem ništa o tome reći.No, Fondacija nije u krizi. Kako da bude u krizi muzej koji posjeduje 15.000 vrhunskih umjetnina, pa dovoljno je da prodaju jedno kapitalno djelo Kandinskog - kaže o ovoj temi Jasminka Poklečki Stošić. Umjetnine će pod osiguranjem stići u Zagreb 24. rujna. Riječ je o 40 djela, od toga 16 slika i 21 skulptura, a ostalo su tapiserije, litografije i crteži.
Bez ‘Konstelacija’
- Bez djela iz Fondacije Maeght nemoguće je napraviti ozbiljniju retrospektivu Miróa, Giacomettija, Braquea - smatra ravnateljica Umjetničkog paviljona. Upravo je u Albertini u Beču otvorena izložba katalonskog umjetnika sa stotinjak njegovih djela. Je li joj neka djela pred nosom preoteo ovaj muzej?
- Ne, oni nemaju na izložbi niti jedan rad iz Fondacije. Izložba u Zagrebu obuhvatit će njegova kasnija djela, koja datiraju između šezdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća - odgovara ravnateljica. Tako da u Zagrebu nećemo, nažalost, gledati rana djela koja su formirala Miroov rukopis, poput znamenitih “Konstelacija”, pa ako se već nametnula usporedba s Picassom, treba biti pošten i reći da je u Klovićevim dvorima bio širi raspon.
Od umjetnina koje stižu u Zagreb, a koje su njoj posebno drage, Poklečki Stošić, koja s direktorom Fondacije Oliverom Kapplanom potpisuje koncepciju, navodi ponajviše skulpture, među kojima su “Djevojka koja nestaje” te “Milovanje ptica”, visoka tri metra koja će stajati u centralnom dijelu paviljona. Od ulja na platnu moći ćemo vidjeti i “Rođenje dana”, “Žena i ptica”, “Pjev livade” iz 1964...
Zbrka oko datuma otvaranja
Nakon što smo u Jutarnjem najavili kako se dvije vodeće izložbe sezone, ona impresionista iz Normandije u Klovićevim dvorima, i ova u Umjetničkom paviljonu otvaraju na isti dan, 2. 10., došlo je do promjene datuma u obje institucije. Naime, iz Klovićevih su dvora najavili kako zbog podudaranja termina odgađaju izložbu za 4. 10. Međutim, Jasminka Poklečki Stošić tvrdi kako je njezin termin 2. 10. prvi dan otkad će svi posjetitelji moći pogledati izložbu, a da su otvaranja predviđena za 30. 9. i 1. 10.
- Predvidjeli smo dva datuma za otvaranje, zbog ograničenog broja posjetitelja, stane njih 350 odjednom - kaže.