Roditelji su otvorili pizzeriju u Jelsi, a onda smo je brat i ja pretvorili u underground klub u kojem su gostovali DJ-i iz cijele Europe

Jedna je od zanimljivijih i na europskom planu prepoznatljivijih producentica kulturnih programa. Sa svojom agencijom LAB 852 radi s nizom domaćih suvremenih umjetnika. A sve je kod Karmen Krasić Kožul počelo još u mladosti. "Kada mi je bilo osamnaest, roditelji su otvorili pizzeriju u Jelsi koju smo brat i ja za nekoliko godina pretvorili u underground klub u kojem su gostovali DJ-i iz cijele Europe. Otprilike u to vrijeme počela sam raditi i kao koordinatorica na filmskim i jazz festivalima, da bih 2011. otvorila svoju tvrtku za suvremenu kulturnu produkciju. U kustosicu me 2015. inaugurirala Virginija Vitkienė, litavska teoretičarka umjetnosti i tadašnja direktorica Kaunas bijenala, koja je bila u potrazi za svježim pristupima, izvan kunsthistoričarskog narativa, za ljudima koji su na izvoru suvremeno-umjetničkog stvaralaštva", objašnjava Karmen, koja u ožujku sljedeće godine u Zagrebu dovršava europski projekt Co-Vision.

"U sklopu njega bavimo se podizanjem svijesti o važnom ekološkom fenomenu zarobljenih valova koji se događa na Lastovu. Tamo, naime, kombinacija krajolika i kretanja morskih struja stvara specifične uvjete u kojima se produkcija morskog bioma povećava za 20 posto. To je jedna od pet lokacija u svijetu na kojima je uočen ovaj fenomen. Krajem ožujka ćemo, u suradnji s umjetnikom Ivanom Marušićem Klifom, na nekoliko lokacija u gradu vizualizirati zarobljene valove uz održavanje tematske konferencije", kaže ova otočanka, koju za kraj pitamo kako je raditi projekte suvremene umjetnosti u malim zajednicama. "Jelsa ima svoje kulturne snage, poput ikone moderne umjetnosti i velikog donatora Jurja Dobrovića, te vrlo aktivne i relevantne knjižnice i muzeje. To su institucionalna sidra s kojima imamo sada već uhodanu suradnju. Za rezidencije na Hvaru, u kojima strani umjetnici nekada borave i po četiri mjeseca, nastojimo birati duhovite umjetnike koji u svojoj umjetničkoj praksi koriste humor. Unatoč predrasudama, otočani su uvijek otvoreni za dobru zafrkanciju, naročito na tuđi, ali i na vlastiti račun", objasnila je.