ZAGREB - Za platno Vlahe Bukovca , koje u prosjeku ne košta manje od 50.000 eura, na međunarodnim aukcijama uvijek će se naći nekoliko ponuđača. Za sliku mladog umjetnika, koji je dobio priznanje struke i čiji rad uz to odražava duh današnjeg vremena, rijetko se nađu oni koji su spremni izdvojiti i par tisuća kuna.
Moda i test vremena
Zašto je tako, odgovor smo potražili kod Tomislava Vuića, jednog od rijetkih kolekcionara suvremene umjetnosti.
- Dio ljudi, kad se nadmeće za Bukovčeve slike, zapravo kupuje statusni simbol. Osjećaju se pritom finije od onih koji svoj status pokazuju skupim autom. No, inače sam protivnik strogih podjela: ja bih imao i Bukovca i mlade umjetnike. Smatram jako obeshrabrujućim način na koji se većina profesionalaca s područja umjetnosti zatvara u svoje kutije. Od bankara to čovjek još i može očekivati, no oni koji se bave umjetnošću mogli bi biti i otvoreniji prema različitom - navodi Vuić i dodaje: - S jednim svjetski priznatim kustosom nedavno sam se šalio da je kao modni kritičar, cijeni samo slike koje su trenutačno u modi, kao kad se nosi mini, katastrofalno je obući dugačko ili obrnuto. Naravno da je važan duh vremena, no kada govorimo o umjetnosti, volim razmišljati i u izvanvremenskoj kategoriji.
Upravo on to dobro zna jer živi u oba svijeta. Potpredsjednik je Uprave Erste banke, a završio je Školu za primijenjenu umjetnost i umalo postao slikar. U šali kaže da je od umjetnosti odustao jer je u njegovu razredu bilo puno talentiranijih od njega, poput Mirjane Vodopije. No, ljubav prema umjetnosti je ostala, pa često obilazi izložbe mladih autora, a najradije ode na Cash and Carry, prodajnu izložbu apsolvenata Likovne akademije, gdje uživa u pronalaženju mladih talenata prije svih.
Podrška umjetnicima
- Volim kad netko radi nešto dobro i drugačije, i to dopire do mene. Osjećam potrebu pomoći talentiranim umjetnicima. A tržište suvremene umjetnosti jednostavno nije razvijeno. Tako sam, primjerice, prije nekoliko godina krenuo kupiti jedan rad umjetnice Snježane Ban, koji mi je bio zapeo za oko. Bio sam uvjeren da sam zakasnio jer je nekoliko mjeseci prije toga s tim radom pobijedila na Salonu mladih. Riječ je o duhovitim, zgodnim, vizualnim formatima, koji su razumljivi svima, i uz to su dobili priznanje struke, a iznenadio sam se da su unatoč nevelikoj cijeni još bili kod te umjetnice - kaže.
Umjetnici i bankari
Uz Snježanu Ban, na zidu ima slike Baneta Milenkovića, Tomislava Buntaka, Petre Ševeljević, Matka Vekića, Damira Stojnića, Nikoline Ivezić... Također, inicijator je otkupa umjetnina za Erste banku, a do sada ih imaju više od 400. Većina ih je mladih umjetnika koji su pobijedili na natječaju za otkup. No, ima i renomiranih autora. Posjeduju 48 plakata Borisa Bućana, tako da njegovih radova zapravo imaju više nego novi Muzej suvremene umjetnosti.
- Postoji veliki procjep između onoga što oni koji se bave umjetnošću misle da je dobro i što o tome misli prosječni Hrvat kojemu to nije u fokusu interesa. Taj prosjek je u našoj zemlji dosta nizak. Dobrim odabirom likovnu kulturu približavamo i zaposlenicima klijentima. Na pitanje je li riječ o isplativom poslu, iskreno odgovara: - Postoje bolji načini da se zaradi od kupnje slika. Zarada nije primarni pokretač. Razgovor završavamo anegdotom koju je ispričala Jagoda Buić Wuttke, umjetnica koja je bila udana za bankara: - Rekla je da se na bankarskim večerama, barem u Engleskoj, najviše razgovara o umjetnosti, a kada se nađu umjetnici, najčešće razgovaraju o novcu.