StoryEditor
RIJEKA EPK 2020

Likovni umjetnik Igor Eškinja biljke koje osvajaju napuštene tvornice pretvorio u zidne tapete

U fokusu izložbe u prostoru Delta Laba je biljni svijet koji se razvio u bivšim industrijskim prostorima Mlake, Brajdice, Školjića...
 Epk

Nakon Davida Maljkovića, još je jedan riječki umjetnik iste generacije s respektabilnom svjetskom karijerom postavio izložbu u sklopu projekta Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture koji ide dalje punom parom, uz mjere socijalnog distanciranja i s naglaskom na lokalna i nacionalna partnerstva. U prostoru Delta Laba otvorena je izložba “Sanjaju li biljke sutrašnjicu?” Igora Eškinje u čijem je fokusu biljni svijet koji se razvio u bivšim industrijskim prostorima Mlake, Brajdice, Školjića, Delte, Molo longa i kompleksa Benčić.

Eškinja je na izložbi radio tri godine, obilazeći nekadašnje tvornice, skladišta i ločka pristaništa s biolozima Prirodoslovnog muzeja Rijeke Željkom Modrić Surina i Boštjanom Surina. Biljke iz napuštenih riječkih industrijskih prostora transformirao je u dizajnerske uzorke u formi zidnih tapeta, obliku ukrašavanja interijera koji je u 19. stoljeću bio izuzeto izražen. Takve tapete su nekada bile po zidovima i tvorničkih ureda i radničkih i seoskih kuća, a uzorci biljaka na njima uglavnom su predstavljali bogatstvo koje dolazi iz dalekog i egzotičnog svijeta. U svojem istraživanju, Eškinja je zajedno sa suradnicima ustanovio kako biljke koje nastanjuju prazne prostore nekadašnje velike riječke industrije u velikoj mjeri ne predstavljaju autohtonu floru ovoga kraja već kako se radi o biljkama koje potječu s područja Bliskog Istoka, azijskih stepa, japanskih otoka ili pak atlantskih obala Sjeverne Amerike. Objašnjenje za to pronašao je u činjenici kako su stanovnici Rijeke u velikoj mjeri potomci radnika koji su u novoizgrađene industrijske hale nekada pristizali iz raznih dijelova Hrvatske i Jugoslavije te kako su biljke novi dom pronašle zahvaljujući tim migracijama. Pritom, biljke koje su Eškinja i suradnici odabrali ne rastu na livadama i šumama u okolici grada i često im ne možemo odrediti vrstu, pa ih zato jednostavno klasificiramo kao korov. Prema Eškinji, metafora korova može se protegnuti i na same napuštene prostore koji više nemaju funkciju i kategoriju u koju ih možemo smjestiti.

Posjetitelji izložbe mogu razgledati šest tapeta sa šest uzoraka, od kojih svaki pripada jednom dijelu grada.

Osim Eškinjine izložbe, ovaj je tjedan u Rijeci obilježio niz EPK događaja koji se nastavljaju za vikend te nadalje kroz čitavo ljeto, a najznačajniji je bio premijera predstave HNK Ivana pl. Zajca "Vježbanje života - drugi put" u režiji Marina Blaževića. Riječ je, u neku ruku, o "predstavi o predstavi" koja zaziva danas kultno uprizorenje velikog riječkog povijesnog romana Nedjeljka Fabrija od prije tri desetljeća, djela koje je svojevremeno potaknulo propitivanje riječkog identiteta. Blažević je u svojoj verziji u prvi plan stavio ženske likove i njihove priče, usmjerivši identitetske rasprave prema feminističkoj perspektivi.

Također, u sklopu EPK, programskog pravca Lungomare Art u Lovranskoj Dragi dovršena je i napokon otvorena trajna skulptura paviljona Puli Mȁlina umjetnika Davora Sanvicentija. Kako se navodi u opisu instalacije, "voda je oduvijek imala važnu ulogu u životu mještana Lovranske Drage te je u njezinu zemlju ucrtala živu mrežu puteva, staza i mostića". Na jednoj takvoj stazi, na ostacima staroga mlina, napravljen je Puli Mȁlina, objekt inspiriran tradicijskim poljskim skloništima. Njegova je baza izgrađena od kamenih ostataka mlina, dok je u interijeru korišteno drvo lokalnog maruna. Zamišljeno je da ovaj paviljon u svakom dijelu godine, sa svojim šumskim vrtom, bude prirodni zaklon putniku, šetaču, prolazniku, mjesto za druženje ili tišinu. Na datume godišnjih ekvinocija, zbog specifičnoga položaja južnoga prozora, posjetitelji će moći doživjeti susret i igru sunčevih zraka i vode.

U subotu je, pak, na rasporedu projekt Mjesnog odbora Hartera, zajednice u nastajanju "Kvartera", kao dio EPK programskog pravca Slatko i slano. Njime se želi pokrenuti rasprave o budućnosti prostora bivše tvornice papira Hartera te područja Vodovodne i Ružićeve ulice uz kanjon Rječine. Cjelodnevni program uključuje radne akcije uređenja i čišćenja, street art aktivnosti, vođene šetnje, roštiljadu, turnir u briškuli, bicikliranje, glazbeni program, radionice, predavanja, druženje te predstavljanje Skateboard kluba Kvarner, Pčelarske udruge Milutin Barač, Saveza udruga Molekula i Tranzicijske inicijative Rijeka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. lipanj 2020 15:08