ZAGREB - Kolekcionar Marinko Sudac priprema veliku izložbu svoje kolekcije koja će u svibnju biti na Titovom brodu. Galeba će u međuvremenu obnoviti, a kao posebnu je gošću pozvao i nekadašnju Titovu prijateljicu Sofiju Loren. Izložba čiji je kustos Branko Franceschi nazvana je “Zone zastoja” jer govori o totalitarnim režimima i zabranama umjetnosti u sklopu tih režima u svim povijesnim sustavima, bilo progonom umjetnika ili uništavanjem radova.
Idejni vođa
Kronološki se počinje dvadesetim godinama prošlog stoljeća. Naglasak je kolekcije na regionalnoj umjetnosti, no zbirku i širi.
Marinko Sudac posjeduje, naime, 30 primjeraka manifesta iz radionica talijanskih futurista, kao i jedan od rijetkih sačuvanih rukopisa njihovog idejnog vođe Filippa Tommasa Marinettija.
Manifest kuhanja
U zbirci je i primjerak manifesta koji su 1909. objavili u časopisu Le Figaro, a koji je nabavio privatnim kontaktima.
Manje je poznato da su futuristi imali i Manifest kuhanja, koji je točno propisivao što futuristi moraju jesti, zatim manifeste tehnike, avijacije, književnosti, slikarstva, kiparstva, žena u umjetnosti... koji su također u zbirci. Ipak, svi strani umjetnici koji su zastupljeni u zbirci na neki su način povezani s našom scenom.
Nova dokumentacija
- Kad je Ljubomir Micić otišao iz Rijeke dvadesetih godina, u Parizu mu je pomogao upravo Marinetti, a dokaze o tom poznanstvu izložit ću u svibnju - navodi Sudac.
Naime, Micić je zbog članka “Zenitizam kroz prizmu marksizma” iz 1926. bio optužen za širenje komunističke propagande te je uhapšen u Rijeci.
Tamo gdje uloga kustosa prestaje, često počinje uloga kolekcionara: traženje dokumentacije koja nije isključivo umjetničke prirode, a koja pomaže lakšem povezivanju događaja.
- Malo tko upoznaje umjetnost na taj način, s ulice, u ateljeu, u neposrednom kontaktu - navodi Sudac.
Poznato je tako da je slovenski umjetnik Marko Pogačnik, koji je 70-ih godina zajedno s kultnom grupom OHO drmao svjetskom scenom, još kao srednjoškolac priveden na psihijatrijsko promatranje zbog je jednog broja časopisa koji je tiskao. Časopis je kritički govorio o Titu i na kraju je povučen. Marinko Sudac uspio je pronaći liječničku dokumentaciju: “Nema duševnih bolesti, već je riječ o adolescentskom zalijetanju”, piše u vještačenju koje će biti izloženo uz Pogačnikov rad.
Strast sakupljanja
- Uvijek je to rekla-kazala. Mene zanimaju činjenice iz kojih se na različite načine onda može iščitati podtekst. Umjetnost koja je nastala kroz povijest je živa, pulsira, i kad je želiš pronaći, ona je tu, nadohvat ruke - kaže Sudac. Trenutačno ga najviše okupira medij filma.
- Taj interes tumačim svojim kolekcionarskim sazrijevanjem i promijenjenom percepcijom posjedovanja - kaže. Upravo je film u fokusu interesa sadašnjih, a i budućih kolekcionara. Marinko Sudac kaže kako se ovisnosti o sakupljanju umjetnina jednostavno ne može riješiti: - To je strast koja vas ne pušta - kaže.
Kriterij kolekcije
Sudac je kolekcionar umjetnina još od 1992. godine. I to upravo djela za koja, ruku na srce, i nije postojao preveliki interes. - Radovi koje ja skupljam imaju nešto zajedničko: niti jedan od njih nije nastao za tržište. Ako se ova vrsta umjetnosti radi s tržišnom namjerom, to se odmah osjeti - zaključuje Sudac.
Časopis koji su željeli spaliti
Časopis Turpituda s crtežima Krste Hegedušića i tekstom Marka Ristića (na slici) tiskan je 1938. Međutim, odmah je zbog ‘nepodobnog’ sadržaja i zabranjen te se naredilo da se svi primjerici časopisa unište. Ipak, nekoliko ih je ostalo sačuvano.
Zbog umjetnosti osam mjeseci proveo u zatvoru
Slavko Bogdanović pravnik je, pjesnik i konceptualni umjetnik iz Novog Sada. Zbog teksta “Pesma underground tribina mladih Novi Sad”, objavljenog u listu Student 1971. godine, osuđen je na osam mjeseci zatvora. Paradoks je, međutim, u tome da je broj bio zabranjen i povučen prije nego što je izašao u javnost, a da je Bogdanović odležio zatvorsku kaznu zbog “javnog širenja lažne vijesti”. S Miroslavom Mandićem pokrenuo i izdavao L.H.O.O.Q. underground list.
I danas je nepoznata njegova sudbina
Branko Ve Poljanski se, nakon što je 1927. u Beogradu razdijelio 2000 primjeraka svojih knjiga, u Parizu posvetio slikarstvu. Posljednji podatak o njemu je iz 1940., poslije toga mu se gubi svaki trag i njegova je sudbina do danas ostala nepoznata.
Njihove su predstave izazivale skandale
Donedavno je bilo malo poznato koliko je grupa Traveleri početkom 20. stoljeća obilježila umjetničku scenu, a njihove su predstave uvijek bili skandali.
Optužen u rijeci za ‘komunistiČku propagandu’
Ljubomir Micić bio je u zatvoru pet dana, nakon što je iz Beograda preko Rijeke pokušao doći do Pariza. Tamo mu je pomogao otac futurizma Marinetti. Micića su zatvorili pod optužbom za komunističku propagandu. Zajedno s bratom Brankom Ve Poljanskim živio u Parizu i bavio se umjetnošću.
Kritičar umjetničkog svijeta u beogradu 90-ih
Ironija i apsurd bili su u centru interesa Slavka Matkovića, umjetnika iz Subotice. Bio je i kritičar situacije u umjetničkom svijetu u Beogradu 90-ih godina. U to doba neimaštine radnje iz svakodnevnice proglašava umjetničkim činom.
Kao srednjoŠkolac bio je na ispitivanju
Marko Pogačnik kao srednjoškolac je bio na ispitivanju zbog ‘Antidržavne djelatnosti’. Suosnivač je kultne slovenske grupe OHO, koja je izlagala i u njujorškoj MoMA-i.